lifestyle
3

Sindrom noja: Nakon praznika "zakopavamo glavu u pijesak"

Klix.ba
Decembar je mjesec kada trošimo mnogo novca. Za praznike je potrebna nova odjeća, ali i najbolje namirnice za slasna jela uz koja ide i skuplje piće. U januaru se hvatamo za glavu.

Tim psihologa sa Sveučilišta Sheffield proveo je novo istraživanje kojim je došao do zaključka da je u ovom mjesecu u potpunosti razumljivo što ukopavamo glavu u pijesak umjesto da se suočavamo s problemima.

Doktor Thomas Webb sa Odsjeka za psihologiju radi na projektu koji istražuje kakav utjecaj ima proces nadzora kad stremimo nekom cilju. Njegovi nalazi upućuju da uprkos dokazima da nadziranje, kao što je redovno vaganje pri procesu mršavljenja, može pomoći ljudima da ostvare svoje ciljeve, ali i da postoje trenuci kad pojedinci namjerno izbjegavaju saznati takve informacije.

"Tokom božićnih blagdana mnogi od nas neće provjeravati stanje računa u banci ili brojati kalorije pri svakom obroku, uprkos tome što želimo imati kontrolu nad svojim novcem ili kilažom", izjavio je dr. Webb.

Projekt upućuje na postojanje "sindroma noja" prilikom kojega ljudi "zabijaju" glavu u pijesak. Iako postoje praktični razlozi zbog kojih ljudi ne nadziru svoj napredak (npr. ponekad nam je teško protumačiti dobijene informacije kao što su komplicirane oznake nutritivnih vrijednosti na pakovanjimaa hrane ili zagonetne račune za struju), dr. Webb kaže da istraživanje "sindroma noja" pokazuje da također postoje i motivirani razlozi za izbjegavanje takvih informacija.

"Sindrom noja" znači da postoje trenuci kad ljudi radije ne bi znali kako stoje u vezi sa svojim ciljevima, objašnjava dr. Webb.

Izbjegavanje nadziranja ljudi koriste kao spas od negativnih emocija povezanih s tačnom procjenom napretka. Naprimjer, ljudi možda ne žele znati koliko novca su zaista potrošili ili što njihov partner misli o njihovim komunikacijskim vještinama. To nazivaju motiviranom nepažnjom.

Doktor Webb je zaključio da je promoviranje trajnih promjena u ponašanju ljudi jedan od najznačajnijih izazova s kojima se suočavaju nauka i društvo. Njegov četverogodišnji projekt, koji završava naredne godine i financira ga Europsko istraživačko vijeće (ERC) – pokušava razumjeti zašto ljudi izbjegavaju nadziranje napretka svojih ciljeva i posljedično pokušava pronaći načine promocije nadziranja i pomaganja ljudima da ostvare svoje ciljeve.