{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sarajevo je sirovo i stvarno, a upravo takva je i njegova umjetnička scena

14.10.2015. u 22:00
20
33
Sarajevo je sirovo i stvarno, a upravo takva je i njegova umjetnička scena
20
Sarajevo je sirovo i stvarno, a upravo takva je i njegova umjetnička scena
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Tekst o savremenoj umjetničkoj sceni u Sarajevu, koji možete pročitati u nastavku, nastao je u okviru projekta Terra Dinarica. Terra Dinarica je neprofitna organizacija čiji je cilj zaštita prirode i održivi razvoj u području Dinarida, odnosno Dinarskih Alpa u smislu eksploatacije prirode i potencijala na način da se ne zagađuje okolina, a da se donese ekonomska korist.
Prolazeći kroz Baščaršiju, stari dio Sarajeva, pa do centra grada, imate osjećaj kako doslovno putujete kroz vremeplov i historijski timeline grada. Posmatrajući radnje na Baščaršiji odjednom se nađete u labirintu uličica u kojima vas kazandžije i miris turske kafe podsjete na istanbulske trgovačke četvrti.

Na Baščaršiji možete pronaći stare zlatarske radnje, među kojima je i ona porodice Sofić, čije su unikatne kreacije i nakit hvaljeni od New Yorka do Pariza. Pored toga, tu se nalaze i galerije velikog broja mladih umjetnika - od slikara do proizvođača unikatnog nakita koji se snalaze u području najpogodnijem za turizam.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


Ulica Sarači, glavna arterija starog grada, vodi do Ferhadije, gdje se uske uličice transformišu u široko šetalište okruženo građevinama secesionističke arhitekture sa modernim prodavnicama koje odaju počast četrdesetogodišnjoj habsburškoj vladavini u ovom dijelu svijeta.

U centru Sarajeva smještena je većina galerija savremene umjetnosti, uključujući Duplex100m2 u ulici Obala Kulina Bana, te Galeriju 11/07/95, odmah uz Katedralu. Ukoliko ste u potrazi za modernim dizajnom, onda je mjesto za vas Modiko modni studio koji se nalazi u ulici Tahmiščina 7, koji vodi Lena Stefanović, modna kreatorica sa diplomom modnog dizajna škole Central Saint Martins College of art and design u Londonu.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


U ovom ponekad zbunjujućem vremeplovu, ogleda se kulturalni DNK ovog fascinantnog grada. U pitanju je kolač umjetnosti u kojem svaka kriška ima jedinstven okus i donosi dašak istoka i zapada. Grad je i fizički podijeljen na ovaj način, a istok i zapad spaja rijeka Miljacka, smještena u podnožju planina na kojima su se 1984. godine održale Olimpijske igre.

Sarajevo je mali, ali užurban glavni grad s kulturom kafića bez premca, kakvu ne možete pronaći nigdje u jugoistočnoj Evropi. Ono što su pubovi u Londonu, to su kafići u Sarajevu. Ovaj grad ozbiljno shvata svoju kafu, bilo da je u pitanju jaka, bosanska (turska) kafa, talijanski ristretto ili pak klasični cappuccino.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


Na kafi se uz razgovor susreću prijatelji, dogovaraju poslovi, na kafama se udvara, a i prilika je za umjetnike da razmijene ideje o svojim novim kreacijama.

I uprkos različitosti i izdašnosti sarajevske kulturne scene, ona i dalje vodi iste one bitke za opstanak s kojim se i sam grad suočio ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Stagnirajući u političkoj močvari, kulturne institucije u Sarajevu vode svoje vlastite bitke za opstanak.

Zemaljski muzej, prva kulturna institucija ove vrste na teritoriji Bosne i Hercegovine je zbog nedostatka finansijskih sredstava bila zatvorena tri godine. Na svu sreću, nedavno je ponovo otvorila svoj vrata. Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine i drugi simboli kulturnog naslijeđa suočavaju se sa sličnim sudbinama.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Sarajlije i Sarajke pak ne pristaju ni na šta bez borbe. Njima je urođen osjećaj otpora destruktivnim silama, a taj otpor često dolazi u obliku kulture i umjetnosti. Sarajevo Film Festival, rođen 1994. godine, za vrijeme najduže opsade jednog garda u modernoj historiji Evrope, danas je jedan od vodećih evropskih filmskih festivala koje morate posjetiti.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


SARTR, Sarajevski ratni teatar je još u ratu radio predstave, uključujući "Čekajući Godoa" sa Susan Sontag, koja je izvedena u ratnom periodu pod svijećama, za vrijeme velikog bombardovanja. To je taj duh, obilježen traumama i trijumfima ovog grada pod opsadom što je definisalo njegovu kulturnu scenu danas.

Bh. režiser Danis Tanović je kući donio Oscar za svoj film "Ničija zemlja" 2002. godine, te je ponovo nominovan 2014. godine za najbolji strani film. Jasmila Žbanić je za svoj film "Grbavica" 2006. godine osvojila Zlatnog medvjeda na filmskom festivalu Berlinale, dok je renomirani bh. režiser Haris Pašović osvajao brojne nagrade od Edinburgha do Singapura. Aleksandar Hemon, sarajevski i američki slavni savremeni pisac, ove je godine nominovan za nagradu National Book Award for Fiction.

Suština rada ovih ljudi je u tome na koji se način nose s prošlošću i zlim posljedicama kako bi bili u stanju suočiti se s budućnošću.

Film, pozorište i muzika tradicionalni su zaštitni znaci Sarajeva i oni su najvidljiviji proizvodi kreativnog identiteta grada. Ono za što, međutim, mali broj ljudi zna je veliki broj mladih talenata u oblasti savremene umjetnosti.

"U ovom gradu postoji veliki nesklad između umjetnosti i ekonomije. Savremena umjetnička scena u Sarajevu je gotovo nevidljiva, ali ipak se nalazi na nivou bilo koje evropske umjetničke scene. Radove bosanskih umjetnika lakše ćete vidjeti u Berlinu ili Beogradu nego u Sarajevu", kaže Pierre Courtin, kustos galerije Duplex100m2.

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


I iako je zbog zatvaranja kulturnih institucija ponekad teško vidjeti svjetlo na kraju tunela, i više je nego važno zagrebati ispod površine i pronaći skrivena blaga koja Sarajevo čuva. Bol kulturnih institucija u Sarajevu, nažalost, ne može prepoznati niko izvana.

Galerija Ars Aevi je dom najveće i najvrednije umjetničke kolekcije na Balkanu, a moguće i u čitavoj centralnoj Evropi. Za vrijeme rata, deseci svjetskih renomiranih umjetnika su stali za Sarajevo kako bi, kako je Susan Sontag opisala - "svjedočili i ponudili podršku koja je dužnost ljudskog bića, onog koje vjeruje u ispravne stvari".

Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba
Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba


Kolekcija Ars Aevi ima hiljade radova, a među njima su i umjetnine Marine Abramović i Brucea Naumana. Projekat Ars Aevi zamišljen je tako da su donacije umjetnina za cilj imale otvaranje galerije savremenih umjetnosti. Projekat nije materijaliziran i godinama je kolekcija provela u podrumu skupljajući prašinu, da bi konačno ugledala svjetlo dana u Ars Aevi galeriji u Domu mladih. Ova galerija je danas otvorena povremeno, također zbog ekonomskih razloga i nedostatka sredstava za bosansku umjetničku scenu.

Galeriju Duplex100m2 posjeduje i vodi Francuz Pierre Courtin i ovo je jedna od najaktivnijih i najuspješnijih galerija u gradu. Courtinova je misija uvijek bila dati vjetar u leđa zanemarenim, ali izvrsnim bh. umjetnicima čiji radovi zaslužuju uvažavanje.

Centar savremene umjetnosti je centralna figura umjetničke scene u Sarajevu. Njihova impresivna web stranica je vodič za to ko je ko u Sarajevu, te pruža informacije, dokumentaciju i edukaciju u polju savremene umjetnosti.

Sarajevo je sirovo i stvarno, u toj njegovoj realnosti ogleda se i sama umjetnička scena. I iako ovaj grad nije najbolji u marketingu, prezentiranju i čuvanju svojih umjetničkih blaga, ukoliko se zagledate pažljivo, vaš će trud zasigurno biti nagrađen.

Kreativna industrija je jedna od najpotcjenjenijih imovina ovog grada, no uprkos nemaru vlade, sarajevski umjetnici itekako dobro razumiju izreku Avigdoora Pawsnera:

"Ukoliko tražite pakao, pitajte umjetnika gdje je. Ukoliko nema umjetnika, već ste u paklu".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: