Tajna uspjeha Zoo vrta Schönbrunn: Oduševljenje posjetioce tjera da se vrate
Ovaj zoo vrt su još 1752. godine kao vlastelinski osnovali car Franjo Josip I Lotarinški i njegova supruga kraljica Marija Terezija, a Patrick Quatember, voditelj odjela za marketing u Zoološkom vrtu Schönbrunn za Klix.ba kaže da je prošle godine ovuda prošlo oko 2,5 miliona posjetilaca. Najviše ih bude u periodu od aprila do septembra, a mjesec u kojem sve vrvi od ljubitelja prirode i životinja je august.
"Prema iskustvima i anketima posjetilaca, oni pri svakoj posjeti u prosjeku provedu četiri sata u zoo vrtu koji je otvoren 365 dana u godini. Oko 30 posto posjetilaca čine djeca i mladi od 6 do 18 godina i za njih su osigurane posebne cijene ulaznica", objasnio je naš sagovornik.
Pande, žirafe, nilski konji, orangutani, polarni medvjedi, pingvini, slonovi...
Schönbrunn se ima pohvaliti mnogočime - raznolikim životinjskim vrstama, ambijentu koji je prilagođen i životinjama i ljudima, višestrukim nagradama za najbolji zoo vrt u Evropi, ali i titulom vodećeg mjesta u svijetu kada je riječ o broju rođenih mladunaca, posebno onih vrsta koje se rijetko pare u zarobljeništvu, kao što su pande.
Ovdje se još 1906. godine okotio prvi slon začet u zoološkom vrtu, a 2007. prva svjetska panda začeta u ovim uslovima.
Zbog svog historijskog razvoja i površine kakva jeste dosta cjelina u vrtu je povezano, ali svojevrsni "highlight" predstavljaju tropska kuća, Zemlja Franje Josipa za polarne medvjede te oranžerija za orangutane. Zoo vrt ima 15 velikih cjelina za životinje i trenutno više od 700 životinjskih vrsta. Na njegovom čelu od 2007. godine je direktorica Dagmar Schatter.
Redovni gosti iz BiH
U 2014. godini 33 posto posjetilaca bili su strani državljani, a kako nam je rečeno, svake godine ovdje dođe i jedan broj gostiju iz Bosne i Hercegovine.
Vrt ima i svoje vjerne ljubitelje koji kupuju godišnje karte i njih je čak 120.000. Na održavanju cijelog kompleksa radi 180 ljudi s punim radnim vremenom, dok ljeti budu angažovani i dodatni sezonski radnici na blagajnama, nadzoru i drugim poslovima.
Naš domaćin Quatember ističe da su gostima uvijek najatraktivnije nove cjeline.
"Recimo, sada je to prostor gdje su smješteni polarni medvjedi, a posjetioci se dugo zadržavaju i na ovom centralnom dijelu, zatim ih privlače velike pande jer ih ima rijetko koji zoološki vrt u Evropi, tako da su one jedna od najvećih atrakcija. U komentarima na TripAdviseru ljudi pišu da su prvi put u životu vidjeli pande i koale upravo u Beču", sa zadovoljstvom konstatuje Quatember.
Program vraćanja u prirodu
Zoo vrt Schönbrunn je uključen u mnoge programe za zaštitu vrsta.
"Cilj nam je, kao i svakog zoološkog vrta, da nekim životinjskim vrstama omogućimo da ponovo žive u slobodi i divljini. Imamo jedan dio šume koji je uspostavljen da bi im omogućio vraćanje u prirodu. Imamo i neke rijetke vrste, kao što je riječna kornjača iz Bangladeša. Njih na svijetu ima samo 20, od čega je šest kod nas u Schonbrunnu. Uključeni smo u program koji vodimo da se oni vrate u svoje prirodno okruženje", ispričao nam je ovaj stručnjak za turizam.
Na pitanje koliko zoološki vrtovi senzibiliziraju i edukuju ljude, naš domaćin je odgovorio: "To je nešto zbog čega i postojimo. Naš slogan je 'Vidjeti životinje, štititi vrste', tako da svake godine želimo što više posjetilaca senzibilizirati u tom smislu. Anketa Svjetske asocijacije za zoo vrtove i akvarije je pokazala da posjetioci sa sobom iz zoo vrtova najčešće ponesu neku aktivnu poruku sa sobom. Takvih je devet posto i iako taj procenat možda ne zvuči puno, on jeste značajan jer nije lako informisati nekoga i pritom mu pobuditi interes za temom. Gostima najčešće u sjećanju ostaju videoporuke, manje neke table, a pokazalo se da su najprivlačniji elementi igre".
Zoo vrt nije muzej
Održati popularnost i nakon 263 godine postojanja zoo vrta je zasigurno zahtjevan posao, a u Schönbrunnu ipak imaju formulu za uspjeh.
"Tajna je sigurno u tome da posjetioce trebate oduševiti i učiniti da se vrate. To se postiže uređenjem i prilagodbom prostora potrebama, kako ljudi, tako i životinja, tako da se svi dobro osjećaju. Zoo vrt mora biti u najboljem stanju. On nije muzej, kao obližnji dvorac Schönbrunn, ovdje sve brzo zastari i mora se odgovoriti izazovima vremena. Tako je, naprimjer, akvarij koji je izgrađen 1998. godine nakon 15 godina već zastario. Sve se mora prilagoditi najnovijem stanju tehnologije i uplanirati u plan redovne obnove", rečeno nam je u ovom zoo vrtu.
I kao što je kazala direktorica Schratter, ključ je u balansiranju jer idealno okruženje za životinje nije uvijek idealno okruženje i za posjetioce. Zapravo, smatra ona, idealan zoo vrt ne postoji, ali postoji dobar zoo vrt i to je onaj u kojem se životinje, posjetioci i uposlenici dobro osjećaju jer zoološki vrt uvijek služi jednako i životinjama i ljudima.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
