Putovanja
46

Klix.ba u svetom gradu Jerusalemu: Čudesan spoj religija i kultura

Priredila: A. Dž.
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Teško je u riječi pretočiti koliko Jerusalem znači za vjernike svih religija iz cijelog svijeta. No, jedno od najvećih hodočasničkih mjesta na zemlji neće ostaviti ravnodušnim ni one koji nisu pripadnici nijedne od tri monoteističke religije koje su se slijevaju upravo na ovom svetom mjestu.

Pred večerašnji susret reprezentacija Izraela i Bosne i Hercegovine, fotoreporter portala Klix.ba boravio je u Jerusalemu gdje je sa grupom bh. navijača obišao neke od najznačajnijih znamenitosti jednog od najstarijih gradova na svijetu - džamiju Al-Aksu i Zlatnu kupolu.

Džamija Al-Aksa je treće najvažnije svetište za muslimane. Smještena je u Starom gradu Jerusalema, a prema vjerovanju sagrađena je na mjestu gdje je nekada bio Jerusalemski hram koji je srušen u 1. stoljeću.

Isprva je bila mala molitvena kuća, ali je kasnije obnovljena i proširena po zapovjedi kalifa Umayyada Abd al-Malika, a završio ju je njegov sin al-Walid u 8. stoljeću.

Džamija je u dva navrata u potpunosti uništena usljed razornih zemljotresa, a u današnjem obliku dao ju je sagraditi kalif Fatimid Ali az-Zahir 1035. godine.

Do današnjeg dana, Al-Aksa je u više navrata obnavljana. Zanimljivo je da dosta ljudi smatra da je Al-Aksa džamija sa zlatnim krovom, međutim to je džamija hazreti Omera - jedna je od najpoznatijih i najranijih primjeraka islamske arhitekture, te najprepoznatljiviji simbol Jerusalema.

Nalazi se u samom središtu Brda hrama ili Brda džamija u Starom gradu u Jerusalemu, a poznata je još i kao Kupola na stijeni ili Zlatna kupola.

Gradnja je počela 684. godine i na njoj se osjeća snažan sirijsko-bizantski utjecaj. Zgrada ima skladan geometrijski tlocrt i odiše jednostavnošću i funkcionalnošću.

Vanjski zidovi obloženi su keramičkim pločicama, a unutrašnjošću dominira živa stijena koja zauzima cijeli centralni prostor ispod kupole. Ulaz u Omerovu džamiju dozvoljen je samo muslimanima.

Brojne se još znamenitosti u Jerusalemu, no njih ćemo, nadamo se posjetiti drugom prilikom.

Kakvu historiju i kulturu baštini ovaj grad, govori i podatak da je Stari grad u Jerusalemu od 1981. godine na UNESCO-voj Liste svjetske baštine. Nažalost, usljed urbanog razvoja, lošeg održavanja i stalnog priliva turista njegove arhitektonske dragocjenosti su izložene propadanju.