lifestyle
38

Pripovjedačica Jasna Held: Bajke su nam svima potrebnije nego ikad

Piše: Adisa Pobrić
"U davna, pradavna vremena, dok su se želje još ispunjavale..." riječi su kojima pripovjedačica Jasna Held otvara vrata čarobnom svijetu bajki djeci koja je slušaju širom raširenih očiju.

Ova Dubrovčanka koja već 22 godine nastupa u vrtićima, školama, pozorištima, domovima, bolnicama, klubovima i festivalima ponovo gostuje u Sarajevu na drugom Festival bajke za djecu i odrasle.

Sa Jasnom smo razgovarali o njenom životnom pozivu i iskustvima u dugogodišnjem radu s djecom i odraslima.

Priče za djecu u dubrovačkom skloništu

Pozorišni nastupi i gluma dio su njenog djetinjstva i mladosti. Prvo je pripovijedala svojoj djeci, a 1991. godine za vrijeme granatiranja Dubrovnika, na molbu svoje tada devetogodišnje kćerke prvi put je govorila pred publikom u skloništu, pokušavajući skrenuti misli prestrašenoj djeci, starcima i ženama.

"Pripovijedanjem za publiku sam se počela baviti u proljeće ratne 1994. u Dubrovniku, znači evo već skoro 22 godine", kazala je profesionalna pripovjedačica bajki i priča koja poručuje: "Bajke su poput zagrljaja. Imamo riječ 'majka' i riječ 'baka', a ja zaigrano kažem: Te dvije riječi zajedno mogu biti 'bajka'! Zar nije prekrasno biti u takvom 'zagrljaju'"?.

Uloga pripovjedača, prema njenim riječima, je da pomogne publici u putovanju svijetom bajki.

"Onoliko koliko je pripovjedač u bajci, toliko je i publika koja ga sluša", objasnila je te dodala da je za dobrog pripovjedača potrebno pročitati barem pet knjiga i pronaći jednu bajku za pričanje. Tu su i sati govorih vježbi da bi vam govor bio dobar, te svakodnevno pripovijedanje jedne bajke da biste mogli nastupati.

"Pa sad to povežite s desecima bajki i priča da biste mogli imati repertoar za sve uzraste. Ukratko - puno rada i truda, ali vrijedi", istakla je ova umjetnica.

BiH ima prekrasne bajke

Na svom repertoaru Jasna ima mnoštvo bajki iz Hrvatske, Armenije, Britanije, Danske, Indije, Njemačke, Norveške, Kine, Kazahstana, Grčke i Bosne i Hercegovine, a u našoj zemlji prvi put je nastupala još za vrijeme ratne 1995. godine kada je zajedno sa Micaelom Sauber ušla kroz tunel u opkoljeno Sarajevo, donoseći zbirku bosanskih narodni bajki i pripovijedanje za svu djecu.

Jasna navodi da je u njenom poslu najljepše ugledati sjaju na licima i u očima, te dubinu proživljavanja događaja iz bajke, te radost na kraju:

"Šta da vam kažem... Nema ničeg ljepšeg".

Na pitanje o repertoaru koji je pripremila za gostovanje u igraonici Bajka, odgovorila je: "Svaki uzrast djece ima priče koje im bolje prijaju. Bajke su za djecu od pet godina, pa recimo do 105 (stariji od toga vjerovatno više ne čuju), a mlađi ne mogu pratiti prilu jer su za njih bajke previše kompeksne. U Sarajevu ću pričati razne priče i bajke iz cijeloga svijeta, a naravno i iz Bosne i Hercegovine, imate prekrasne bajke".

Jasna dodaje da su današnja vremena čudna jer živimo u svijetu u kojem ima malo mjesta za ljudsko, za čovjeka.

"Bajke su nam svima potrebnije nego ikad! Dokaz tome je način slušanja pripovijedanja, ne samo malenih, nego i velikih, djece u svima nama", poručila je na kraju razgovora za Klix.ba.