Pripovjedačica Jasna Held: Bajke su nam svima potrebnije nego ikad
Ova Dubrovčanka koja već 22 godine nastupa u vrtićima, školama, pozorištima, domovima, bolnicama, klubovima i festivalima ponovo gostuje u Sarajevu na drugom Festival bajke za djecu i odrasle.
Sa Jasnom smo razgovarali o njenom životnom pozivu i iskustvima u dugogodišnjem radu s djecom i odraslima.
Priče za djecu u dubrovačkom skloništu
Pozorišni nastupi i gluma dio su njenog djetinjstva i mladosti. Prvo je pripovijedala svojoj djeci, a 1991. godine za vrijeme granatiranja Dubrovnika, na molbu svoje tada devetogodišnje kćerke prvi put je govorila pred publikom u skloništu, pokušavajući skrenuti misli prestrašenoj djeci, starcima i ženama.
"Pripovijedanjem za publiku sam se počela baviti u proljeće ratne 1994. u Dubrovniku, znači evo već skoro 22 godine", kazala je profesionalna pripovjedačica bajki i priča koja poručuje: "Bajke su poput zagrljaja. Imamo riječ 'majka' i riječ 'baka', a ja zaigrano kažem: Te dvije riječi zajedno mogu biti 'bajka'! Zar nije prekrasno biti u takvom 'zagrljaju'"?.
Uloga pripovjedača, prema njenim riječima, je da pomogne publici u putovanju svijetom bajki.
"Onoliko koliko je pripovjedač u bajci, toliko je i publika koja ga sluša", objasnila je te dodala da je za dobrog pripovjedača potrebno pročitati barem pet knjiga i pronaći jednu bajku za pričanje. Tu su i sati govorih vježbi da bi vam govor bio dobar, te svakodnevno pripovijedanje jedne bajke da biste mogli nastupati.
"Pa sad to povežite s desecima bajki i priča da biste mogli imati repertoar za sve uzraste. Ukratko - puno rada i truda, ali vrijedi", istakla je ova umjetnica.
BiH ima prekrasne bajke
Na svom repertoaru Jasna ima mnoštvo bajki iz Hrvatske, Armenije, Britanije, Danske, Indije, Njemačke, Norveške, Kine, Kazahstana, Grčke i Bosne i Hercegovine, a u našoj zemlji prvi put je nastupala još za vrijeme ratne 1995. godine kada je zajedno sa Micaelom Sauber ušla kroz tunel u opkoljeno Sarajevo, donoseći zbirku bosanskih narodni bajki i pripovijedanje za svu djecu.
Jasna navodi da je u njenom poslu najljepše ugledati sjaju na licima i u očima, te dubinu proživljavanja događaja iz bajke, te radost na kraju:
"Šta da vam kažem... Nema ničeg ljepšeg".
Na pitanje o repertoaru koji je pripremila za gostovanje u igraonici Bajka, odgovorila je: "Svaki uzrast djece ima priče koje im bolje prijaju. Bajke su za djecu od pet godina, pa recimo do 105 (stariji od toga vjerovatno više ne čuju), a mlađi ne mogu pratiti prilu jer su za njih bajke previše kompeksne. U Sarajevu ću pričati razne priče i bajke iz cijeloga svijeta, a naravno i iz Bosne i Hercegovine, imate prekrasne bajke".
Jasna dodaje da su današnja vremena čudna jer živimo u svijetu u kojem ima malo mjesta za ljudsko, za čovjeka.
"Bajke su nam svima potrebnije nego ikad! Dokaz tome je način slušanja pripovijedanja, ne samo malenih, nego i velikih, djece u svima nama", poručila je na kraju razgovora za Klix.ba.
