{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nauka potvrdila ono što oduvijek znamo: Tanka je linija između ljubavi i mržnje

6.11.2014. u 20:00
69
20
Nauka potvrdila ono što oduvijek znamo: Tanka je linija između ljubavi i mržnje
69
Iako je agresivnost motivisana ljubavlju općepoznata činjenica, naučnici tek od nedavno počinju da shvaćaju taj fenomen.


Sposobnost da volimo i budemo suosjećajni prema drugim jedan je od naših najljepših karakteristika. Upravo ova sposobnost može biti korijen naših najnasilnijih misli i djela.

Eksperti ovu naizgled kontradiktornu pojavu objašnjavaju postojanjem određenih hormona koje proizvode moždane ćelije, a koji nas doslovno tjeraju na nasilje kako bi pomogli onima koje volimo i želimo zaštititi.

"Nije riječ o osjećaju ljutnje ili osjećaja opasnosti po vlastitu sigurnost", rekao je Michael Poulin sa Univerziteta u Buffalu koji vjeruje da su neurohormoni odgovorni za kontradiktorna ponašanja.

"Oksitocin i vasopresin funkcionišu na način da nas tjeraju na zbližavanje jednih ka drugima. Ipak, ljudi prilaze jedni drugima zbog ljubavi, ali i zbog agresivnih namjera", objašnjava Poulin.



Iz ovih činjenica lako je zaključiti da hormoni odgovorni za najnježnije osjećanje mogu biti stavljeni u vezu između suosjećanja i agresivnosti.

Poulin i njegov tim sproveli su istraživanje iz dva dijela, a kojega su činili anketa i eksperiment. Rezultati istraživanja ukazuju na to da osjećaji koje uglavnom vežemo za empatiju mogu predvidjeti agresivno ponašanje koje bi išlo u korist onih koje želimo zaštititi.

Anketa je zahtijevala izvještaj o voljenoj osobi i opis situacije u kojoj je bila izložena bilo kojoj vrsti nelagode uzrokovane djelovanjem trećeg lica. Nakon ispunjene ankete, kandidati su ispitivani o svojim emocijama i reakcijama prilikom opisa situacije.

"Ideja da empatija može uzrokovati agresivnost bez postojanja očigledne provokacije ili nepravde je poprilično nova", objasnio je Poulin čiji je tim nakon prvog dijela istraživanja od kandidata uzeo uzorak pljuvačke kako bi bio izmjeren nivo neurohormona.



Drugi dio istraživanja sadržavao je u sebi slušanje priče koja izaziva suosjećajnost o hipotetičkom čovjeku koji je učestvovao u testu fizičke izdržljivosti, a na kojem je bio zadužen da jede začinjeni sos.

Ispitanicima je ponuđen izbor o tome koliko će se "boli" nanijeti trećem licu koje se u imaginarnom testu takmiči protiv prvog spomenutog. Pljuvačka je izuzeta i nakon završetka drugog dijela istraživanja.

Rezultati su pokazali da osjećaji koji nastaju kada je ljudima oko nas potrebna pomoć i koje nazivamo suosjećanjem ili empatijom, mogu prethoditi agresivnom ponašanju.

"U situacijama gdje nam je stalo do osobe X, motivisani smo da radimo u njihovu korist. Ukoliko je na njihovom putu osoba Y, reagovat ćemo agresivno prema osobi Y. Ta agresija neće proizaći iz ljutnje, već iz ljubavi prema osobi X", zaključio je Poulin.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: