Ova radionica oznacava kraj prve faze inicijative, nakon koje će mladi ljudi u BiH formirati komunikacionu strategiju za prevenciju HIV/AIDS transmisije među njima samima.
U toku šestomjesečnog istraživanja, koje je činilo prvu fazu RTK inicijative, mladi su sa svojim vršnjacima istražili slijedeće teme: spolno prenosive infekcije, ovisnosti, ljudska prava i HIV/AIDS. Ove teme su identificirane kao bitne za razvoj mladih ljudi i za prevenciju HIV/AIDSa.
Inicijalni rezultati sugerišu sljedeće:
Mladi imaju najosnovnija znanja o navedenim temama, ali im nedostaju detaljnije informacije. Vrlo često mladi ljudi nagađaju šta vodi riciznom ponašanju. Nedostatak adekvatnog znanja dovodi i do predrasuda prema npr. osobama koje su zaražene HIV/AIDS-om, spolno prenosivim infekcijama ili prema osobama koje su ovisne o psihoaktivnim supstancama.
Tokom istraživanja, mladi su uspješno identificirali različita rizična ponašanja koja mogu dovesti do zaraze HIV-om ili do kršenja njihovih ljudskih prava. Osim očiglednih odgovora (npr. često mijenjanje partnera/partnerica, dijeljenje tuđeg pribora za intravenozno korištenje ili eksperimentiranje sa ovisnostima), neophodno je istaći da mladi često prešućuju svoje poteškoće koje su povezane sa rizičnim ponašanjima, jer se boje reakcija roditelja, nastavnika i vršnjaka.
Glavni razlozi za rizična ponasanja su:
-
nedostatak strukturiranog slobodnog vremena i aktivnosti -
nerazmišljanje o posljedicama (‘bez rizika nema zivota’) -
pritisak vršnjaka -
loša komunikacija sa roditeljima -
nisko samopouzdanje adolescenata koje je povezano sa njihovim manjkom bilo kakve vizije o vlastitoj budućnosti (zbog socio-ekonomske situacije u BiH i zbog zadirkivanja u društvu) -
patrijarhalno društvo čije se norme i tradicije sukobljavaju sa stvarnim životom današnjih adolescenata.
Komunikacija sa roditeljima je bitno narušena zbog navedenih razloga ali i zbog toga što roditelji rade i po 15 sati dnevno da bi zaradili sredstva za život.
Ključni prijedlozi mladih ljudi vezano za buduće programme prevencije širenja HIV/AIDS-a među njima samima su:
-
Vršnjačka edukacija: ovakav vid edukacije omogućava mladima da stiču znanja bitna za njihovo zdravlje interaktivno, od svojih vršnjaka koji su njihov trenutno najbitniji izvor informacija i podrške. -
Jačanje komunikacije sa roditeljima kroz edukaciju -
Edukacija putem medija: medijske kampanje trebaju biti usmjerene i prema mladima i prema njihovim roditeljima. Sugeriše se iniciranje emisija kroz koje bi adolescenti i njihovi roditelji učili više o međusobnom razumijevanju i rješavanju svakodnevnih problema.
Saradnja s medijima treba biti kontinuirana, sadržavati jasne poruke za adolescente i njihove roditelje, imati jasan identitet (npr. glavne likove), dok se sadržaj i dinamika programa moraju mijenjati.
Najbitniji zaključak mladih je da oni sami moraju imati više prostora za odlučivanje o svom životu, da ih odrasli moraju više slušati i biti otvoreniji za saradnju. Mladi se zahvaljuju UNICEF-u na mogućnosti da ostvare upravo takav program u BiH.
Mladi su znali prigrliti priliku koja im je pružena. UNICEF poziva ministarstva obrazovanja, medije, roditelje i druge vladine institucije da poslušaju glas mladih i potpomognu inicijativu koju su oni pokrenuli. Na taj način, omogućit će mladima da na osnovu relevantnih informacija donesu prave odluke o zdravom životu i priznati značaj učešća mladih u pronalaženju rješenja za probleme koji se tiču njih samih.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
