Iako zasad ne postoje nikakve naznake za ovakav scenarij, naučnike zabrinjava sposobnost virusa ptičje gripe da brzo mutira i preuzima gene od oblika koji pogađaju druge životinjske vrste.
Pandemije gripe se obično javljaju 3 ili 4 puta u stoljeću, a najgora je zabilježena 1918. i 1919. godine kada je od gripe umrlo između 40 i 50 milijuna ljudi.
Stručnjaci smatraju da je nova pandemija neizbježna, no dodaju da je vrijeme njenog pojavljivanja potpuno nepredvidljivo.
Ptičja gripa bi mogla predstavljati globalnu opasnost ako "pređe" s ptica na ljude koji za nju nemaju prirodni sustav obrane.
To bi se moglo dogoditi ako osoba oboljela od ljudske gripe oboli i od ptičje varijante ove bolesti.
U tom slučaju bi u organizmu oboljele osobe moglo doći do stvaranja novog oblika virusa, dijelom ljudskog porijekla, a dijelom ptičjeg.
Slučajevi obolijevanja ljudi od ptičje gripe su dosad zabilježeni u Vijetnamu i Tajlandu, a kod ptica je ova bolest u posljednjih nekoliko tjedana zabilježena u 6 azijskih zemalja.
Svjetska zdravstvena organizacija je dosad potvrdila 6 osoba umrlih od ove bolesti u Vijetnamu, a sumnja se i na jedan slučaj u Tajlandu.
Stručnjaci vjeruju da su se ovi pacijenti zarazili od peradi, a ne od drugih ljudi.
Ptičja gripa je kod ljudi prvi put zabilježena 1997. godine u Hong Kongu kada je od 18 zaraženih osoba umrlo 6.
Epidemija je tada spriječena brzom akcijom vlasti koje su uništile svu perad na farmama u Hong Kongu u roku od 3 dana.
Otežavajuća okolnost za prevenciju eventualne epidemije ptičje gripe je visok stupanj njezine zaraznosti, pa karantene uspješno primijenjene za suzbijanje SARS-a u ovom slučaju ne bi bile od koristi.
(PlivaZdravlje)