Tim predvođen Tomasom Horvathom, predsjednikom korporativnog medicinskog programa na Yaleu, analizirao je ponašanje mišjeg mozga prilikom lučenja grelina, hormona koji organizam proizvodi kada je stomak prazan.
Na iznenađenje naučnika, otkriveno je da se grelin ne veže samo za ćelije primitivnog dijela mozga koji registrira glad (hipotalamus), već i za ćelije koje su u vezi sa učenjem, memorijom i prostornom analizom (hipokampus).
Istraživači su miševima ubrizgavali grelin i pratili njihovo ponašanje u labirintu i drugim testovima inteligencije.
Biohemijski ''gladni'' miševi kojima je ubrizgan grelin ponašali su se bolje od onih sa normalnim nivoima hormona.
Horvath smatra da gladni ljudi trebaju fokusirati cijeli sistem na pronalaženje hrane u okolini. Neki biolozi vjeruju da je ljudska inteligencija evoluirala zato što su rani hominidi imali potrebu da postanu efektivniji lovci, skupljači i dobavljači.
Naučnici smatraju da bi se ova otkrića trebala iskoristiti za stvaranje vlastitog spoznajnog napretka, te da bi bilo dobro na testove ili razgovore za posao ići praznog želuca. Na ovaj način mogao bi se podići kvalitet postignutih rezultata.
Pošto djeca, koja imaju prekomjernu težinu, imaju niske nivoe grelina, Horvath iznosi tezu da možda epidemija gojaznosti doprinosi globalnom padu rezultata na školskim testovima posljednjih godina, što postaje veliki problem u SAD-u.
