{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ljubaznost nam je u genima!

S
27.7.2011. u 20:51
0
12
Ljubaznost nam je u genima!
0
Ljubaznost nam je u genima!
Davanje napojnica konobarima, pomaganje starijima da pređu ulicu, ustupanje mjesta u sredstvima javnog prijevoza duboko su ukorijenjeni u našem mozgu, tvrde naučnici, a piše Daily Mail.
Teorija evolucije sugerira da se ne bi trebali izlagati trošku ako nema izgleda da ćemo dobiti nešto zauzvrat. S druge strane, najnovija istraživanja pokazuju da je velikodušnost izrasla iz saradnje.

Vjeruje se da su ljudi evoluirali tako da misle da je bolje biti velikodušan, iako zauzvrat nećemo dobiti ništa, nego škrtarenjem rizikovati da ugrozimo budućnost potencijalnog međuljudskog odnosa.

Koautorica studije Leda Cosmides sa kalifornijskog univerziteta Santa Barbara, kazala je da postoje dvije greške koje se mogu napraviti u međuljudskim odnosima.

"Vjerujući da više neće sresti neku osobu ljude može podstaći da se pokušaju okoristiti, kako bi kasnije otkrili da je taj odnos mogao prerasti u nešto još korisnije. Ako napravite ovu grešku, izgubit ćete sve dobrobiti jedne dugotrajnog, kvalitetnog međuljudskog odnosa, što je greška čija je cijena puno veća", kaže Cosmides.

Takođre, dodaje ona, greška je prema nekome biti ljubazan u želji da produbite vaš odnos. No, iako ste bili "nepotrebno" ljubazni u tom kontaktu, cijena koju plaćate u ovom slučaju je relativno mala.

U našem mozgu je ukorijenjeno da moramo biti ljubazni kako bismo učvrstili vrijedne i dugotrajne veze.

"U prošlosti su istraživači pažljivo mjerili izbore ljudi i otkrili da su ljudi širom svijeta ljubazniji nego što je to ijedna teorija ikada predvidjela. Čak i kada su svjesni da će susret biti jednokratan, ljudi su velikodušni", kaže psiholog Max Krasnow.

Krasnow je na osnovu kompjuterskih stimulacija mozga otkrio da velikodušnost ima evoluciijskog smisla i da je urođena crta karaktera kod većine ljudi.

To objašnjava zašto ljudi časte konobare u restoranima u koje više nikada neće doći, ili pomažu starijma da pređu preko ulice u gradovima koje više neće posjetiti...

Još jedan od autora studije, Andrew Delton objašnjava da su ljudi ljubazni zbog inherentne nesigurnosti života.

"Nikada sa sigurnošću ne možete znati da li će interakcija sa drugom osobom biti jednokratna ili će se nastaviti", kaže Delton.

Ranije su psiholozi tvrdili da su ljudi ljubazni zato što žele impresionirati druge, te popraviti svoje šanse za pronalazak životnog partnera, dok je druga teorija tvrdila da je ljubaznost rezultat drštvenog pritiska.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: