{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Znamo li šta jedemo: Na deklaracijama nema preciznih podataka o sastavu proizvoda

F
15.2.2015. u 09:34
9
152
Znamo li šta jedemo: Na deklaracijama nema preciznih podataka o sastavu proizvoda
9
Znamo li šta jedemo: Na deklaracijama nema preciznih podataka o sastavu proizvoda
Većina prehrambenih proizvoda koji se distribuiraju u Bosni i Hercegovini nemaju preciznu deklaraciju sastava proizvoda.
Direktor Agencije za cetrificiranje halal kvalitete u BiH Nermin Hadžić izjavio je za Fenu da je upitno to što na deklaracijama vrlo često nema preciznih podataka o sastavu proizvoda.

"Kod deklarisanja želatina, ukoliko samo stoji želatin tada je on najčešće svinjskog porijekla. Postoje želatini goveđeg, ribljeg i biljnog porijekla i tada se na deklaraciji to i naznači. Postoji određena grupa ozbiljnih proizvođača koji korektno deklarišu na svojim proizvodima da se u njihovom sastavu nalazi svinjski želatin (npr. "haribo")", kazao je on za Fenu.

Većina proizvoda koje nude kompanije, naveo je, a koji se distribuiraju i u Bosni i Hercegovini, također, nemaju preciznu deklaraciju sastava proizvoda. A s obzirom na to da u BiH živi veliki broj muslimana koji ne konzumiraju svinjetinu i svinjske proizvode, kao i vegetarijanci, stoga je moralna i poslovna obaveza proizvođača da obavijeste konzumente šta jedu.

"Postoje mnogi slučajevi koje je potrebno delegirati i pokrenuti a koji su u nadležnosti Agencije za sigurnost hrane BiH, jer je ona zadužena za sigurnost hrane i proizvoda na tržištu, kao i za deklarisanje proizvođačke specifikacije na proizvodima, kao što su "manchmallow", "kiki bombone", razne vrste keksa (želatin), bombona, itd.", naveo je Hadžić.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH ističu da je pravni okvir kojim je regulirana oblast informiranja potrošača o hrani u BiH u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije.

Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani usklađen je s Uredbom (EU) 1169/2011, a njegova primjena garantira visoki stepen zaštite potrošača u pogledu informacija o hrani, uzimajući u obzir razlike u percepciji potrošača i njihove potrebe za informacijama, uz istovremeno osiguravanje nesmetanog funkcioniranja internog tržišta.

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH pojašnjavaju da je u skladu s odredbama Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani obavezno navođenje na deklaraciji svih sastojaka.

U deklaraciji mora biti naznačen naziv hrane, spisak sastojaka, svaki sastojak ili pomoćno tehnološko sredstvo u proizvodnji koji može uzrokovati alergijske reakcije ili intolerancije, a koji se koristi u proizvodnji ili preradi hrane i koji je prisutan u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku, a naveden je u Aneksu II, koji je sastavni dio ovog pravilnika, ili sastojak dobiven iz tvari ili proizvoda navedenih u Aneksu II ovog pravilnika.

Osim toga, propisana je i mogućnost navođenja dobrovoljnih informacija o hrani, uz uvjet da informacija o hrani koja je dobrovoljno pružena ne obmanjuje potrošača, nije dvosmislena ili nejasna za potrošača i da se prema potrebi zasniva na relevantnim naučnim podacima.

Osnovna podjela želatina, odnosno hidrokoloida je na biljne, animalne i one koji su porijeklom iz morskih trava, što se vrlo često koriste.

Profesor Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli Midhat Jašić kazao je Feni da prehrambeni proizvodi u kojima se nalazi emulgator s oznakom E474, ali i želatin E 441, sadrže svinjsku mast ili masnoće drugih životinja.

Naime, Jašić pojašnjava da sirovine za proizvodnju kolagena mogu biti vezivna tkiva od krupne stoke, krava, bivoli, sitne stoke, koze i ovce, rjeđe od peradi, što i nije praksa, a može bit i svinjski.

Ističe da se svinjski češće koristi, jer je posljednjih 15 godina bio rizik od "kravljeg ludila" kada je međunarodna trgovina s kolagenom, želatinom, bila kompliciranija zbog dobijanja papira koji garantiraju da životinja nema kravlje ludilo. Onda se više pribjeglo korištenju svinjskog želatina, jer je jeftiniji od goveđeg.

"Tako je na tržištu dugo bio prisutan svinjski želatin. Kod većine muslimana koji konzumiraju, naprimjer, kolače, u slastičarnici vide želatinoznu providnu masu s voćem unutra. Oni koji su znali da to može biti svinjski želatin su pitali, a oni koji nisu znali jeli su", kazao je Jašić.

Ovaj kolagen je najčešće svinjski, ali je zbog dijela muslimana koji konzumiraju isključivo halal hranu također u upotrebi i goveđi i želatin dobiven od ribe.

Na pitanje u kojim se proizvodima želatina može naći prof. Jašić kaže da ne postoji prehrambena industrija koja ne koristi želatin.

Mogu se pronaći u proizvodima od mesa, konzerviranim proizvodima, kobasičarski proizvodi, paštete, sladoledu, kakao proizvodima a najviše se može primjenjivati i za dobivanje marmelade, džemova, pekmeza, potom u sokovima, alkohola, gdje se koristi u bistrenju istih.

"Oni koji se drže vjerskih načela ishrane moraju provjeriti da li je želatin svinjski. Jer ovi proizvodi koji sadrže želatin moraju biti provjereni i ne smiju se koristiti želatini svinjskog porijekla", naglašava Jašić.

Dodaje da oni koji žive u EU, kažu da "muslimani mogu koristiti želatin jer je on pretrpio modifikaciju da je to potpuno nova hemijska supstanca".

"Pravo je pitanje da li bi muslimani jeli svinjski želatin koji je svinjskog porijekla ? Većina muslimana bi odgovorili da ne bi jelo, oni koji poštuju načela ishrane u islamu", kazao je prof. Jašić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: