Zakon poznat kao Reinheitsgebot u Bavarskoj je predstavljen 1516. godine, a širom zemlje prihvaćen 1906. Propisuje da se pri pravljenju piva mogu koristiti samo voda, slad, hmelj i kvasac, bez ikakvih aroma i konzervansa.
"Ukoliko se Njemačka još uvijek smatra neprikosnovenom pivarskom nacijom, to je zbog Reinheitsgebota", kaže Hans-Georg Eils, predsjednik Federacije njemačkih pivara.
Dodao je kako bi ulazak na listu svjetskog naslijeđa za njemačke pivare bio znak zahvalnosti i priznanja. Federacija tvrdi kako je Reinheitsgebot najstariji važeći propis o hrani na svijetu.
Pivari su se tako pridružili njemačkim pekarima i drugim grupama koje zahtijevaju priznanje UNESCO-a kao nematerijalno kulturno naslijeđe, poput argentinskog tanga, iranskog tkanja ćilima i francuskog obroka od četiri slijeda.
Zakon Reinheitsgebot usvojili su u bavarskom gradu Ingolstadtu vojvode Wilhelm IV i Ludwig X, a kasnije se proširio i na druge oblasti kroz sistem provincije. Izvorno je usvojen kako bi zaštitio pivopije od jeftinih i ponekad opasnih sastojaka.
Njemačka je najveći evropski proizvođač piva, iako godišnja konzumacija po stanovniku već godinama konstantno opada.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
