{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Iza oznake "E" skrivene mnoge opasnosti!

S
22.6.2011. u 12:16
0
16
Iza oznake "E" skrivene mnoge opasnosti!
0
Iza oznake "E" skrivene mnoge opasnosti!
Foto: Ilustracija
Upotreba aditiva u prehrambenoj industriji nije bezopasna, a neki od njih koji su zabranjeni u zapadnim zemaljama na našim prostorima su dozvoljeni, iako mogu izazvati teške zdravstvene probleme, tvrdi Čedomir Crnogorac, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci.
Crnogorac je rekao Srni da se među brojnim primjerima tih dodataka hrani, koji su zabranjeni na zapadu a ovdje dozvoljeni, nalaze - tartrazin E-102, E-104, BHA E-320, aditivi E-120, E-110, E-124 i E-476.

On pojašnjava da je E-102 u stvari sintetička prehrambena boja koja može izazvati alergiju, smetnje pri disanju, osip na koži, a u kombinaciji sa drugim aditivom (benzojevom kiselinom, E-210) čak i sindrom hiperaktivnosti kod djece.

"E-104 - žuta prehrambena boja izaziva alergiju, dermatitis, a ima i kancerogeno djelovanje, sintetička boja amarant E-123 koristi se za bojenje aperitivnih vina, bombona, sladoleda, a sumnja se da je uzročnik raka. BHA (E-320) izaziva sindrom hiperaktivnosti kod djece, a aditiv E-330, koji se dodaje dijetalnom margarinu je kancerogen", navodi Crnogorac.

Prema njegovim riječima, aditivi E-120, E-110, E-124 izazivaju razne zdravstvene smetnje poput smetnji probavnog trakta, nadražaja nervnog sistema, upala usne duplje.

Aditiv E-476, koji se koristi u proizvodnji slatkiša na bazi kakaa i čokolade, kod povećanog unošenja u organizam izaziva alergije i poremećaj u crijevima.

"Moramo biti svjesni činjenice da je sve veća i češća upotreba aditiva rezultat povećane proizvodnje `industrijske hrane`, a medijski agresivna promocija fabrički pripemljenih jela kreira odluku potrošača da traži što atraktivniji oblik, ljepšu boju, aromu i ukus, što se može postići masovnom upotrebom raznih aditiva. Rezultat je dodatno zagađenje hrane", kaže Crnogorac.

On je napomenuo da problem oznake "E" nastaje kada se među njima nađu supstance koje su dokazano opasne po zdravlje, ali se upotrebljavaju na proizvodima koji stižu na tržišta nerazvijenih i zemalja u tranziciji, među kojima je i prostor bivše SFRJ.

Odbor za životnu sredinu i javno zdravstvo Evropskog parlamenta prije 11 godina sastavio je "crnu listu" aditiva za koje se sumnja da mogu biti štetni po zdravlje, pa se preporučuje stroga procjena njihove upotrebe u hrani.
To su konzervansi E-210, E-219, E-242, emulgatori poput E-431 i E-432 do E-436, pojačivači ukusa, kao što su glutamati E-620 do E-625, te razni sintetički sastojci za bojenje, taloženje i pjenušanje, kaže Crnogorac.

Kada je riječ o prisustvu aditiva u dječijoj hrani, Crnogorac ističe da su djeca posebno osjetljiva, tako da se strogo vodi računa o doziranju takvog načina ishrane.

Odgovarajući na pitanje da li se građani Republike Srpske zdravo hrane, Crnogorac ističe da se ne može biti siguran da se uvijek jede hrana koja nije hemijski tretirana s obzirom na finansijske mogućnosti najvećeg dijela stanovništva, ali i saznanja o zagađenosti hrane koja se konzumira.

"Zaraženost namirnica, trovanje hranom, kao posljedica stalno prisutne nehigijene u BiH bila je i još dugo će biti naša stvarnost. Dovoljno je vidjeti naše pijace, tržnice i neke tržne centre i način dostavljanja namirnica (hljeb, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, voće i povrće), pa da shvatite koliko smo daleko od vrhunskih higijenskih standarda", upozorava Crnogorac.

On upozorava da bez jakog inspekcijskog nadzora, sanitarnih kontrola i adekvatnih kaznenih mjera i u budućnosti možemo očekivati niz problema i dodaje da građani ličnom higijenom i poštivanjem standarda kod pripreme namirnica mogu izbjeći niz neugodnosti.

Osvrćući se na pojavu bolesti "ludih krava", Crnogorac je naveo da se to događa jer ljudi pretvaraju biljojede u mesoždere, navodeći primjer "stočnog braša" za koje napominje da nije riječ o "brašnu za stoku" nego o "brašnu od stoke" koje se pravi od životinjskih leševa.

Kao primjer navodi Njemačku prema čijem zakonu se, ako ugine goveče ili ovca, ne smije zakopati ili spaliti, već se vozi u fabrike koje melju leševe. Tu završavaju i životinje koje uginu u zoološkom vrtu, kao i psi i mačke ubijeni zbog bolesti, starosti ili agresivnosti.

"Ljudi koji jedu takvo meso unose prione (proteini koji prenose zarazu) u želudac, odakle dospijevaju u crijeva, ulaze u krvotok i dolaze do mozga, gdje imamo iste, ali zdrave proteine. Uneseni bolesni prioni prenose bolest na zdrave i oni počinju da se deformišu i kristališu. Proces inkubacije traje dvije do 40 godina, dok se ne ispolje prvi znaci bolesti", pojašnjava Crnogorac. On je dodao da za sada nema lijeka, pa je jedini savjet paziti šta se jede.

Govoreći o vodama koje pije stanovništvo Republike Srpske, Crnogorac kaže da se veoma često pije voda sumnjivog kvaliteta.

"Bez obzira što gradski vodovodi, kod prerade i pripreme vode za distribuciju, imaju visok stepen zaštite od prisustva zagađivača uvijek postoji mogućnost zagađivanj. To je posebno izraženo kod poplava, a naši vodozahvati su uglavnom vode iz riječnih korita u koje se direktno ispuštaju otpadne vode", pojašnjava on.

Ako se koristi flaširana voda, Crnogorac preporučuje da se ne koristite stalno ista.

On je napomenuo da se većina kupovnih voda puni na izvorima i da one uglavnom nemaju postupak hlorisanja, tako da pri nepravilnom skladištenju u prodavnicama ili nepravilnom čuvanju nakon kupovine, mogu biti bakteriološki kontaminirane.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: