Gastro
49

Craft pivarstvo sve popularnije i u BiH: Pivo s okusom kestena, meda, smreke...

Piše: M. N.
Foto: N. G./Klix.ba
Piva Harisa Piknjača
Craft pivarstvo već godinama je popularno na Zapadu, a njegovi počeci sežu iz 1970-ih godina kada se pivo u SAD-u počelo proizvoditi u kućama za vlastite potrebe. Za razliku od fabričkih, craft piva imaju posebne različite arome, sadrže kvalitetne prirodne sastojke te se ne filtriraju i ne pasterizuju. U posljednje dvije godine craft pivarstvo je prisutno i u BiH.

Orhan Galičić otvorio je svoj pub u augustu 2014. godine i u njemu služi craft piva koja pravi sa svojim ocem. Ideju da otvori jedan ovakav pub u BiH dobio je nakon što je bio u jednom pubu craft piva u Irskoj.

"Otac i ja smo odlučili otvoriti mikro pivaru pub koji ima svoje pivo. To pivo gornjih vrenja, a imamo i svoj lager Sefte s kojim smo izašli na tržište prije pola godine. Nudimo različite okuse, a imamo i pivo sa kestenom, sa smrekom i sl. Odnedavno proizvodimo i pšenično pivo Maher. Volimo se igrati recepturom", rekao je Galičić u razgovoru za Klix.ba.

Kaže kako žene više traže voćna piva pa im najčešće posluže belgijski Witt s narandžom, dok muškarci vole malo gorča piva.

"Svi recepti se mogu naći na internetu, samo je pitanje ko hoće da kuha. Ljudi su navikli na jedno i ovaj vid pivarstva je skroz novi kod nas, pogotovo ove vrste piva. Imali smo i pivo s okusom meda, pa je ljudima to bilo čudno, ali svaki proizvod nađe svog kupca", rekao je Galičić.

Za proces nastanka craft piva potrebno je između šest i osam sati od kojih je, kako Galičić kaže, i dosta čekanja.

"Interesantno je da, pošto kuhamo neobična piva, uvijek jedva čekamo šta će ispasti od toga", rekao je Galičić.

Haris Piknjač postao je prepoznatljiv po craft pivima koje imaju vrlo neobična imena: Karanđoloz, Prikaza, Stuha, Babaroga, Drekavac, Avet... S craft pivarstvom upoznao se u Vijetnamu 2013. godine, a godinu dana kasnije je počeo učiti kako se pravi craft pivo. Potom je počeo kuhati piva u Pakistanu, a u Sarajevu je polako počeo praviti pivaru jer se potrebna oprema još ne može kupiti u BiH. Od februara ove godine "otvorio" je vrata javnosti.

"To uključuje ne samo sistem posuda u kojima se ukomljava i kuha pivina, nego i glavni ključ proizvodnje kvalitetnog i konzistentnog piva, a to je sistem fermentora sa automatiziranom kontrolom temperature (hlađenje i grijanje). Što se tiče imena, htio sam da to bude nešto drugačije od uobičajenih imena. Obično slična piva, gdje god da su proizvedena, dobiju neka engleska imena, ovaj monkey, ona patka, ova guska, itd. Marketinški je bitno izdvojiti se od ostalih, biti prepoznatljiv, što imena mojih piva definitivno čine, a pored toga sam htio i da, kada ljudi vide to pivo na polici, povežu sa našim podnebljem, a ne sa nekim stranim. Na kraju krajeva, jeste da je tehnika proizvodnje mog piva anglosaksonska, ali sam ipak recepte razvijao sam i prilagođavao ih lokalnom tržištu te samim tim mislim da zaslužuju i naša imena. Ta imena su za mnoge dovoljno zanimljiva da sa smiješkom naruče i probaju moje pivo prvi put, a ja vodim računa da bogatstvo sastojaka i kvalitet okusa i mirisa budu ono što će ljude stimulisati da naručuju ista piva i ubuduće", rekao nam je Piknjač.

Iako nisu jeftina na našem tržištu, craft piva su vrlo tražena. Piknjač ističe da je svoj prvobitni kapacitet rada udvostručio nakon nekoliko mjeseci i stalno ima novu potražnju. I kod Galičića je pub uvijek pun.

"Opet sam u zaostatku za potražnjom tako da upravo pokušavam utrostručiti trenutni kapacitet. Zanimaju se za moje pivo i veći trgovinski lanci, kao i neki potencijalni distributeri za inozemstvo, ali nažalost to moj kapacitet još nije u mogućnosti ispratiti. Craft ili zanatsko pivarstvo kod nas je trenutno uglavnom na nivou hobija. Mada, imamo već nekoliko uspješnih primjera gdje se to pretvorilo u profesiju i posao. To je individualna stvar, želje i motivacije kao i sposobnosti. Na kraju krajeva, neki i žele da to ostane njihov hobi, dok drugi teže ka optimizaciji potencijala i iskorištavanju, čak i gradnji tržišta", rekao Piknjač.

Za sada craft pivnice imamo u Sarajevu, Mostaru, Doboju, Širokom Brijegu i Livnu, nude craft piva kao što su Apa, Ipa, Porter, Wit, Stout, Hefeweizen. Većinom su vlasnici mlade osobe koje su željele donijeti na bh. tržište nešto novo i ostati ovdje.

"Mlad sam, mogao sam otići, ali razmišljam šta da svi odemo? Šta bi onda bilo i ko bi ostao? Mi mladi želimo probati nešto novo i boriti se. Nije jednostavno, ali može se", rekao nam je Galičić s osmijehom na licu.