Muzej će biti otvoren 35 godina nakon što je završena brutalna vladavina Crvenih Kmera. Institut Sleuk Rith obuhvatat će istraživački centar, školu, arhiv i biblioteku, čime će postati mjesto sa najvećim brojem materijala o genocidu u jugoistočnoj Aziji. Bit će smješten južno od centra glavnog grada Phnom Penha.
Projekt je vizija aktiviste za ljudska prava Youka Chhanga (53), koji rukovodi Dokumentacionim centrom Kambodže (DC-Cam) od 1995. godine. On je prikupio mnoštvo dokaza koja svjedoče o režimu Pola Pota od 1975. do 1979. godine, kada je pobijeno dva miliona stanovnika te zemlje.
"Moramo živjeti sa velikom i dugom sjenom", kazao je Chhang, koji je u genocidu izgubio sestru, tetke i ujake. "Od nje ne možemo pobjeći, ali ne bismo trebali ni biti njeni taoci. Želim da institut donese novu nadu i da nas izbavi iz mentalnog sklopa žrtve".
Kompleks će nuditi edukacijsku i istraživačku komponentu, a prostorije će dijeliti sa lokalnom srednjom školom, koja je svojevremeno bila kamp u kojem su Crveni Kmeri širili svoju ideologiju.
Zemljište za njegovu gradnju donirala je vlada Kambodže, a pokrenuta je kampanja za prikupljanje 35 miliona američkih dolara za njegovu gradnju.
U protekle dvije decenije prikupljeno je više od milion dokumenata, fotografija i filmova, kao i mape 200 zatvora i 20.000 masovnih grobnica širom ove zemlje. Pouzdani izvori svjedočili su o uslovima života na selima, gdje je od gladi preminulo milion ljudi, kao i o torturi kojoj su svakodnevno bili izloženi zatvorenici u kampovima, gdje su pripadnici tajne policije ubili na hiljade osoba. Upravo ova dokumentacija bila je ključna u procesima protiv dvojica lidera Crvenih Kmera, Khieua Samphana (83) i Nuona Cheae (88), koji su u augustu ove godine osuđeni zbog zločina protiv čovječnosti.
Arhitektica Hadid unijela je svoj pečat u vijugave linije građevine, ali je svjesno izbjegla za nju karakterističnu geometriju, osmislivši neobično zdanje fokusirano na svoj kontekst. Linije podsjećaju na korijenje koje izrasta i prepliće se u drevnim kamenim hramovima.
"Ovaj projekt je drugačiji od svih naših projekata", priznaje Hadid. "Prvi put koristimo drvo da bismo stvoriti toplije, mekše raspoloženje, a s vremenom će ono poprimiti prirodniji izgled. Inspiraciju smo našli u komplikovanim oblicima koji su nastali iz jednostavnih geometrija drevnih hramova".
Hadid se nada da će ova građevina postati više od spomenika - korak prema pomirenju i ozdravljenju, te da će uistinu doprinijeti promjenama.