Pretpostavlja se da ljevoruki čine oko 13 posto svjetskog stanovništva, mada njihov broj zavisi od zemlje u kojoj žive, a prema procjenama stručnjaka, u posljednjih 100 godina broj ljudi koji više koriste lijevu ruku povećan je skoro za četiri puta.
Iako se većina životnih aktivnosti obavlja korištenjem obje ruke, obično jedna ruka pridržava predmet, a druga preciznije i vještije obavlja određene aktivnosti, pa se na osnovu toga i pravi podjela na ljevoruke i desnoruke osobe, koja zavisi od razvijenosti ljudskog mozga.
Ako je razvijenija lijeva polovina mozga, osoba je dešnjak, a ako je razvijenija desna strana mozga, osoba je ljevoruka.
Desna polovina mozga, koja "gospodari" ljevorukim osobama obrađuje informacije intuitivno, trenutno, s puno emocija, kreativno, a teškoće u prostornoj orijentaciji u životu i na papiru česta su odlika ljevorukih.
Ljevoruki ljudi su temperamentni, nestrpljivi i često rade, a da ne promisle i imaju potrebu za smjenjivanje aktivnosti, jer teško izdržavaju prisilu.
Oni su u stanju da razmišljaju brže kada, na primjer, igraju kompjuterske igre ili se bave nekim sportom, a uspostavljanje veza između lijeve i desne moždane hemisfere brže je kod ljevorukih, utvrdili su naučnici.
Među rezultatima uporednih istraživanja dešnjaka i ljevaka su i oni po kojima se ljevoruke osobe brže uplaše od onih koji više koriste desnu ruku.
Pored naučnika, koji se kontinuriano bave razlozima nastanka, ispitivanjima psiholoških karakteristika ljevorukih, tom pojavom počele su da se bave i industrija i trgovina - prave se makaze za ljevoruke i mnogi drugi instrumenti.
Ljevoruki, koji nekako prevazilaze teškoće s kojima se suočavaju kod kuće - sipanje kafe iz džezve, otvaranje konzerve ili sječenje makazama, najviše problema imaju na poslu gdje su, nerijetko, suočeni s aparatima pravljenim za dešnjake.
Odnos prema ljevorukim osobama različit je širom svijeta, pa se nizak broj ljevorukih ljudi u Aziji povezuje s diskriminacijom prema njima.
U zabavnim tekstovima u mnogim časopisima navode se slavne osobe koje su ljevoruke, pri čemu obično taj spisak počinje s Leonardom da Vinčijem, Mikelanđelom, Betovenom, Bahom, Čarli Čaplinom, Polom Makartnijem ili vojskovođama Cezarom, Aleksandrom Makedonskim i Napoleonom, a ko voli naučnike ne zaobilazi Ajnštajna i Maksvela.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
