lifestyle
0

"Bogataške bolesti" ubijaju siromašne

Sarajevo-x.com
Dok stanovništvo bogatih zemalja oboljeva od kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa, koje su posljedica hronično loše ishrane i neaktivnosti, zemlje u razvoju imaju problema sa strašnim i akutnim infekcijama poput malarije, tuberkuloze i kolere. Barem tako izgleda na prvi pogled.

Kardiovaskularne bolesti, koje su po pravilu bolesti bogatstva, najveći su uzročnik smrtnosti u svijetu. Od njih godišnje umre oko 17.5 miliona ljudi. Rak je drugi na listi što se masovnih ubica tiče. Od ove opake bolesti godišnje umre više ljudi nego što HIV, turbekuloza i malarija ubiju zajedno.

Ipak, iako su navedene bolesti klasificirane kao bolesti bogatog svijeta, od srčanih bolesti više se umire u siromašnim zemljama. U Brazilu (koji se ne smatra siromašnom zemljom, nego onom srednjeg reda) pet puta više ljudi umire od srčanih bolesti, nego u Velikoj Britaniji.

U bogatim zemljama opremljenost za borbu protiv hroničnih bolesti je bolja i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti nakon 30 godina je u padu.

Hronične bolesti su masovne ubice i u siromašnim zemljama. Sveukupno, 1/5 umrlih od "bolesti bogatstva" nalazi se u zemljama razvijenog svijeta, dok od globalne cifre 3/4 ih umre u siromašnim zemljama od "bolesti bogatih", iako je više oboljelih u zapadnom svijetu.

Smrtnost raste, ali niko se ne osvrće na to. Staljin je jednom rekao: "Smrt jednog čovjeka je tragedija, smrt miliona je statistika". Izgleda da se čitav svijet ponaša tako. Ipak milion umrlih je milion tragedija. Pogotovo kada je poznato da se može pomoći. Lijekovi za te bolesti nisu skupi, a uslovi života se mogu popraviti. Ipak u Milenijskim ciljevima UN-a, (svojevrsnih 10 zapovjedi za smanjenje siromaštva u svijetu), šesti UN-ov cilj je smanjenje infektivnih bolesti. Možda je vrijeme da i se i Milenijski ciljevi malo "osvježe". Prošlo je 7 godina od kako su prihvaćeni, ali pomaci se ne primjećuju. Barem ne na bolje.