{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Banjalučanka sa neobičnim zanimanjem: Prahom od stakla stvara umjetnička djela

A
15.11.2015. u 17:31
53
11
Banjalučanka sa neobičnim zanimanjem: Prahom od stakla stvara umjetnička djela
53
Amra Đuzel iz Banja Luke već 15 godina bavi se rijetkim umjetničkim zanatom, izrađuje predmete od stakla. U pitanju je fuzirano staklo koje ova umjetnica oblikuje u magnete, satove, zdjele lampe i čitav niz drugim predmeta.
Kaže da njenoj paleti proizvoda nema kraja, a na ovaj način uređivala je i enterijere odnosno ukrašavala je šankove. Svojim ručnim radom ukrasila je i sopstvenu kuću i dvorište u koje je postavila niz staklenih ukrasa.

Sa Amrom Đuzel, koja je po zanimanju ekonomista, ekipa Anadolu Agency (AA) razgovarala je u njenoj galeriji, prepunoj rukotvorina, raznih oblika, namjena, ukrašenih raznim motivima.

Rad sa "živim staklom"



Ispričala je da se na "živo staklo" vrlo lako porezati, zbog čega je kada se počela baviti ovim zanatom prvo kupila flastere, ipak, se za sve ove godine nije ozbiljnije povrijedila.

Prisjećajući se početka, ispričala je da je tokom rata ostala bez posla, a njena sestra otišla je u inostranstvo. Nakon rata, Amra Đuzel nije mogla pronaći posao u struci, a njena sestra koja se počela baviti ovim zanatom donosila joj je komade koje je napravila.

"To me oduševilo. Nakon određenog vremena sam se odlučila da uđem u rizik i da kupim tu peć koja je dosta skupa, ali što je najvažnije imala sam mentora i poduku, što je u u ovoj struci jako bitno, da vam neko prenese sve finese i cake", kaže Amra Đuzel.

Bila je prva na ovom području, a kaže da ljudi u to vrijeme nisu ni znali da tako nešto postoji. Sestra joj je bila mentor, s obzirom da je u inostranstvu imala priliku i da nabavi literaturu i da na druge načine sazna mnoge tajne ovog posla, što Amri i danas predstavlja prednost.

"Mi ovdje nemamo literature, na internetu svašta možete vidjeti kako izgleda, ali ako pokušate da vidite detalje kao je to napravljeno, e to ne možete vidjeti", kaže ona.

Na ovoj Banjalučanki očigledno je koliko uživa u tome što radi, spojila je ugodno sa korisnim, a kaže da je ovakav rad ne može umoriti.

Objasnila je da nakon što osmisli šta će praviti prvo mora izrezati staklo u odreženi oblik.

Peć topi staklo na 820 stepeni



"Recimo ako ste izrezali kućicu neku malu, onda na nju formirate boje. To nisu klasične boje, te se boje posipaju, to su mljevena stakla u raznim granulacijama od šipkica, bobica do prahova, koji su otrovni jer je u pitanju mljeveno staklo i kada s njim radite morate nositi zaštitnu masku. Na to se dodaju kojekavi detalji, hoće li to biti scre, cvjetić, par koji pleše, sa gitarom... Kada to sve formirate, odnosno napravite sebi sliku za koju mislite da bi tako trebalo, onda to ide u peć, koja radi na preko 820 stepeni Celzijusovih, stopi svo to mljeveno staklo i dodatke koje ste dodali i onda dobijete gotovu sliku", ispričala je ona.

Ukoliko je u pitanju predmet koji ima svoju formu, kao što su zdjele, pepeljare ili svijećnjaci, nakon ovog prvo pečenja, stopljeno staklo se stavlja na forme koje su uglavnom od specijalne keramike, koja podnosi ovako visoke temperature.

U jednom cikusu peći je potrebno od 12 do 15 sati, da se staklo stopi i ohladi, a nakon toga slijedi brušenje i poliranje.

Na pitanje kakav je osjećaj čekati da se peć ohladi kaže da je to najzanimljivije.

"Ta hemija tih raznoraznih boja stvori neke efekte koje čak niste se ni nadali da ćete ih dobiti. Onda, normalna stvar, to ostavite kao nekakvu svoju tajnu, nešto što što ste vi dobili i to primjenjujete da dobijete isti efekat", kaže ona.

Objasnila je da s obzirom da je u pitanju hemija, mljeveno obojeno staklo ne reaguje isto kao kada se mješaju obične boje, tako da je potrebno mnogo iskustva i znanja da bi se dobile željene nijanse.

Radovi završili širom svijeta



Amra Đuzel, kaže da voli izrađivati sve predmete, ali da najviše voli raditi stil kućica bez obzira da li je on na lampi, na svijećnjaku ili nećemu drugom.

"Tu se nekako čovjek najviše može, da tako kažem, igrati. Veliki komadi traže zanata umijeća i oka kako ćete kombinovati boje, međutim kada pravite kućicu, možete napraviti čitavu priču, jesu li dvoje u prozoru, ispred kuće, da li plešu, jel tu maca, možda se se popela na merdevine, je li drvo, jesu li jabuke rodile na stablu, to se sve igrate, dodaju se ti elementi. I to najviše volim raditi", kaže ona.

Na pitanje gdje su sve završili njeni radovi, kaže da nije sigurna ima li ih na Islandu i Aljasci, a možda i tamo ima. Sarađuje sa turističkim mjestima u BiH i Hrvatskoj, s obzirom da "Banjaluka nema tolikog turizma i te vrste turizma".

Svoje predmete kada su u pitanju banjalučki motivi često ukrašava Gospodskom ulicom, tvrđavom Kastel, dajacima, koji se kaže najbolju prodaju jer su najneutralniji. Osim toga, ima i radove sa džamijom Ferhadijom, te crkvom, ali se ovakvi predmeti mnogo bolje prodaju u tematski vjerskim poklon šopovima. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: