Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderatori/ce: Chmoljo, NIN

Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 15/04/2009 15:54

Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini
Kao sto naslov teme vec objasnjava o cemu je rijec, ja bih zelio da mi ko go zna gdje su bili Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini napise detalje kao sto su: ime Grada/Mjesta/Opcine, naziv logora, broj logorasa, broj ubijenih logorasa, i ime krvnika koji je vodio logor.

Do sada ja imam slijedecu listu Gradova gdje su bili logri ali nemam detalje, a to mi treba jer pravim mapu ovih mijesta, rekoh da se zna pa ako je neko voljan neka pomogne:
Bihać
Bosanska Krupa
Sanski Most
Bosanski Petrovac
Kljuć
Mrkonjić Grad
Skender Vakuf
Donji Vakuf
Bosanski Novi
Prijedor
Banja Luka
Bosanska Gradiška
Derventa
Prnjavor
Bosanski Šamac
Kotor Varoš
Teslić
Doboj
Brčko
Modriča
Bijeljina
Lopare
Zvornik
Vlasenica
Srebrenica
Vareš
Olovo
Sarajevo
Rogatica
Višegrad
Rudo
Čajniče
Foča
Kalinovnik
Mostar
Gacko
Ljubinje
Bileća
Trebinje

A ovo su probne verzije mape/karte sto imam do sada, ova mapa ce biti animirana tako da ce sa mijesta na mijesto prelaziti i pokazivati informacije o logoru u pitanju.

slika
slika

Hvala unaprijed :thumbup:
Zadnja izmjena: BHCluster; 09/08/2009 01:59; ukupno mijenjano 3 put/a.
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 16/04/2009 22:16

Dobio sam odredene podatke od: Mx, Fratris i IBM-a. Vise informacija sam nasao na http://www.logorasibih.ba/, znaci na stranici Saveza Logorasa Bosne i Hercegovine.
Mapa se moze vidjeti ovdje.
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 18/04/2009 20:19

Ako neko ima vise podataka neka se javi.
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 25/04/2009 15:13

Uvrstio sam i logore gdje su Bosnjaci bili zatvoreni i po Srbiji i Crnoj Gori.
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la maki77 dana 22/05/2009 16:57

BHCluster je napisao/la:Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini
Kao sto naslov teme vec objasnjava o cemu je rijec, ja bih zelio da mi ko go zna gdje su bili Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini napise detalje kao sto su: ime Grada/Mjesta/Opcine, naziv logora, broj logorasa, broj ubijenih logorasa, i ime krvnika koji je vodio logor.

Do sada ja imam slijedecu listu Gradova gdje su bili logri ali nemam detalje, a to mi treba jer pravim mapu ovih mijesta, rekoh da se zna pa ako je neko voljan neka pomogne:
Bihać
Bosanska Krupa
Sanski Most
Bosanski Petrovac
Kljuć
Mrkonjić Grad
Skender Vakuf
Donji Vakuf
Bosanski Novi
Prijedor
Banja Luka
Bosanska Gradiška
Derventa
Prnjavor
Bosanski Šamac
Kotor Varoš
Teslić
Doboj
Brčko
Modriča
Bijeljina
Lopare
Zvornik
Vlasenica
Srebrenica
Vareš
Olovo
Sarajevo
Rogatica
Višegrad
Rudo
Čajniče
Foča
Kalinovnik
Mostar
Gacko
Ljubinje
Bileća
Trebinje

A ovo su probne verzije mape/karte sto imam do sada, ova mapa ce biti animirana tako da ce sa mijesta na mijesto prelaziti i pokazivati informacije o logoru u pitanju.

slika
slika

Hvala unaprijed :thumbup:


svaka cast,al ako hoces biti objektivan postavi sve logore,zatvore u bih i hrvatske i srpske i bosnjacke...
maki77
 
Postovi: 57
Pridružen/a: 27/04/2009 23:43

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la Bosanac sa dna kace dana 23/05/2009 08:58

Cini mi se da je kod Drvara bio logor takodje
Avatar
Bosanac sa dna kace
 
Postovi: 8034
Pridružen/a: 27/06/2005 20:21
Lokacija: ponutrače

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la PipiDugaDevetka dana 28/05/2009 00:28

Sarajevo je imalo više takvih objekata:
-Kula-vidio na tv.
-Kod Sonje-vidio na tv.
-Ilidža, Policijska stanica i stari dom zdravlja kao jedan logor-Član moje porodice bio interniran od strane svog jarana (bivšeg) Kovač Tome, sada biznismena u ''Aleksandriji'' i ratnog zločinca kojeg će privesti Sud BiH, abd.

Možda ima još, ali ja znam za ova tri.
Avatar
PipiDugaDevetka
 
Postovi: 19087
Pridružen/a: 25/12/2003 01:00
Lokacija: Živim u nadi RBiH, druge adrese nemam. Uostalom, mislim da genocidne Kartagene treba demontirati.

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 07/06/2009 22:51

Sarajevo

1) Garaze na Aerodromskom naselju.
- U ovom sa-rajevskom naselju je 17. i 18. juna 1992. pocinjen nezapamcen zlocin nad civilnim stanovnistvom. Na zvjerski nacin ubijeno je 40 ljudi u ulicama Georgi Dimitrova, Akifa Seremeta, Sefika Dorica i Ernesta Telmana. Prezivjele zene, djecu i starce Srbi su drzali u garazama, a potom ih vodili u aerodromske hangare i zatvor "Kula". Za to vrijeme, zlocinci SDS-a, oficiri JNA, oruzane formacije dobrovoljaca i placenika iz Srbije, Crne Gore, Rusije i Rumunije pljackali su njihove stanove.

2) Aerodromski hangari.
- U njima je bio sabirni logor u kojemu su Srbi nakon zauzimanja ovog aerodroma pa do njegova preuzimanja od UNPROFOR-a drzali zatocene Bosnjake. Svo zarobljeno bosnjacko stanovnistvo dobrinjskog naselja Aerodrom I proslo je kroz ovaj logor, a nekima se tu put i zavrsava. O tome svjedoci zatocenik u ovim hangarima i, kasnije, u "Kuli", Aladin Badzic iz spomenutog naselja. Fatima Sljivo, takodjer iz ovog naselja, cijeg supruga Husniju su srpski zlocinci ubili prilikom upada u njihovu ulicu prica: "Cetnici su nas istjerali pred zgradu u kojoj smo stanovali i psovali nam 'mater balijsku', te govorili kako sve Sandzaklije treba pobiti. Vodja grupe unio se Husniji u lice i pitao ga kako se zove. Samo sto mu je nesretnik odgovorio, zlikovac je pred ocima nase djecice (17-godisnjeg Mehe i 11-godisnje Melihe) hladno ispalio rafal. Zejna, Husnijina majka, klekla je pored njegovog tijela i zavristala: 'Oci moje, sto mi te ubise? Ubijte sada i mene!' Zlikovci su je kasnije poslusali." Fatimin sin Meho prisjeca se: "Odveli su nas u Aerodromski hangar, gdje nam je naredjeno da legnemo na beton. Doslo je gotovo 30 cetnika da nas udara i gazi vojnickim cokulama. No, nakon 15 minuta, stigao je cetnicki oficir i rekao im: -Ako hocete da se izivljavate idite u naselje!- Poslije dva sata, ukrcali su nas u autobuse i kamione i odveli u zatvor "Kula"."

3) Hangari u Rajlovcu.
- U njih je deportovano mjesno bosnjacko stanovnistvo. Tu su silovane brojne Bosnjakinje, o cemu postoje pouzdana svjedocenja.

4) Kasarna na vojnom aerodromu u Rajlovcu.
- Stravicna mucenja prezivjeli su stanovnici ovoga i okolnih naselja. Svjedocenja prezivjelih zatocenika iz Ahatovica doista su zastrasujuca. Njihov imam, Ibrahim Husic, sa svojim dzematlijama je bio na vratima pakla ovoga svijeta. Mucitelji su im vecinom bile komsije Srbi. Zatvarali su Bosnjake u kontejnere i cisterne gdje nije bilo zraka. Cak su im upustali plin i suzavac kako bi se pogusili. Husica su prisiljavali da daje izjave za beogradsku TV kako se ovdje prema njima "humano" postupa i kako se ne krsi kodeks humanizma i ljudskog dostojanstva. On je, naravno, to odbio.

5) Distributivni centar u Rajlovcu.
- U njemu je bilo zatoceno 2.200 Bosnjaka. Sprovodilo se nasilje nad zatocenicima kao i u drugim koncentracionim logorima koje su formirali Srbi. U ovom logoru pobijeno je vise zatocenika. Tako je u ljeto 1992. odvedeno 48 mladjih muskaraca u pravcu Ilijasa. Tom prilikom su kod sela Sokolina svi zoljama i bombama pobijeni u zatvorenom autobusu. Nekoliko mjeseci kasnije, pronadjena je masovna grobnica u kojoj su bili sahranjeni.

6) Kasarna Butile.
- Ovdje je ubijeno preko stotinu civila, a 740 ih je bilo zatoceno.

7) "Energopetrol" u Rajlovcu.
- Ovdje je bilo zatoceno 740 Bosnjaka.

8) Bivsi studentski dom na Vracama.
- U njemu je bilo zatoceno preko 27.000 Bosnjaka, a vise je od 500 ubijeno na najgrozomorniji nacin. To je bio zloglasni kazamat u koji su zatvarani stanovnici sarajevskih naselja, posebno Grbavice i Vraca. Najgore zlocine nad zatocenim bosnjackim civilima vrsili su pripadnici tzv. srpskog MUP-a, isljednici s Pala i srpski zlocinci sa Sokoca. Iz ruku domacih zlocinaca nisu zivi izasli oni koji su ih poznavali. Iz ovog logora je u jednom danu na Romaniju odvedeno 39 Bosnjaka na kojima su se srpski zlocinci ucili vjestini klanja. Nijedan se ziv nije vratio.

9) Kasarna "Slobodan Princip Seljo" u Lukavici.
- Bila je sabirni logor iz kojeg su Srbi deportirali Bosnjake u druge koncentracione logore. U njemu su posebnim mucenjima podvrgavani stanovnici sarajevskog naselja Dobrinja koje granici s ovom kasarnom. Ovdje je bio zatocen i predsjednik Predsjednistva RBiH, gospodin Alija Izetbegovic, Sabina Berberovic, njegova kcerka i sefica kabineta, ministar u vladi RBiH Zlatko Lagumdzija i Dince, osobni pratilac pred-sjednika Predsjednistva. Razmijenjeni zatocenici kazivali su o izlaganju psiholoskim pritiscima.

10) Grbavica -Lenjinova br. 6.

11) Soping (podrumske prostorije "Lesnine") na Grbavici.

- Zatocenica u ovome logoru po imenu Sadzida ispricala je najtragicniju stranicu svoga zivota, koja ubjedljivo osvjetljava svu monstruoznost srpskih zlocinackih oruzanih formacija i njihovih zlodjela u BiH. Naime, krajem maja 1992., njoj su u stan na Grbavici upali srpski zlocinci, medju kojima je neke i poznavala. Muza su joj odmah ubili, sve vrijednosti u stanu opljackali, a potom nju i njezinu malodobnu kcerku odveli u Soping, tacnije podrumske prostorije robne kuce "Lesnina" na Grbavici u Sarajevu. Tu je zatekla 20 djevojaka Bosnjakinja. Najmladja medju njima, Fatima iz Rogatice, imala je svega devet godina. Vec prve noci njezina zatocenistva, odveli su je u jedan stan pun pijanih srpskih zlocinaca gdje su je najprije tukli, a zatim zaredom silovali. Nazivali su je "balijkom". Od maja do 3. decembra iste godine, svake noci su je odvodili i silovali, najmanje cetiri do pet zlocinaca. Kada je osjetila da je zatrudnjela, trazila je da ode lijecniku, ali joj je jedan zlocinac rekao: "Pa i jeste tu da radjate male cetnike!" U poodmakloj trudnoci razmijenjena je, a koncem maja rodila je djecaka koji je nekoliko dana kasnije umro. Naumila je nadjenuti mu ime Muhamed i odgojiti ga u islamu. Iza nje su ostale zatocenice nastavile tamnovanje u tom strasnom mucilistu.

12) Garaze na Grbavici.

- Jedan od najgorih zlocinaca u ovom kazamatu bio je izvjesni Batko koji je vrhom noza dijelio "pravdu". Zatocene Bosnjake iz ovih garaza su vodili u radne vodove po terenu, kako svjedoce izbjegli s Grbavice.

13) Kazneno-popravni dom "Kula" na Butmiru.
- Bio je jedan od najgorih srpskih koncentracionih logora. Iz njega su "vaznije" zatocenike Srbi odvodili na Pale, Sokolac ili u vojnu kasarnu u Lukavici. Kroz ovaj kazamat proslo je oko 30.000 Bosnjaka iz Dobrinje, Hrasnice, Ilidze i drugih sarajevskih naselja. Svi oni pohvatani su po stambenim naseljima Sarajeva. Veliki broj zatocenika cinile su zene, osobe preko 60 godina, pa i malodobna djeca ispod jedne godine zivota.

Prema izjavi obitelji Sljivo sa Aerodromskog Naselja, koja je deportirana u ovaj logor, vidi se da su svakodnevno bili ispitivani. U jednoj spavaonici bilo je 28 zatocenika koji su dnevno dobivali litar i po vode za pice na sve njih zajedno, a dnevni obrok sastojao se od dvije kriske hljeba. Istrazni postupak vodio je Rade Przulj iz Kalinovika, bivsi radnik MUP-a BiH, i cetnik pod nazivom "Tajson", koji je zatvorenike prisiljavao da ga zovu "vojvoda".

Ovdje su bila zatocena dva profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu: mr. Nijaz Sukric i cijela njegova obitelj, te mr. Ibrahim Dzananovic. Za njihovo oslobadjanje Srbi su trazili pustanje zarobljenih agresorskih vojnika.

Koliko je tacno zatocenika ubijeno na "Kuli", nepoznato je; mnogi su pretuceni, zlostavljani, muceni gladju i zedju i na razne druge nacine maltretirani. U mucenju su se posebno isticali teroristi Zeljka Raznjatovica Arkana i Vojislava Seselja. Njih su se cak bojali i domaci zlocinci.

14) Kasarna u Nedzaricima.

- Na pocetku agresije, kroz ovu kasarnu su prolazili zarobljeni Bosnjaci koji su dalje deportirani na "Kulu", Pale, itd. Jedan od zatocenika, Ibrahim Salaka, prica: "Jedne noci u nasu celiju u Nedzaricima uletio je Radivoje Grkovic, komandant cetnicke jedinice u ovom zloglasnom naselju. Sa njim su bili i njegovi pratioci Miso, Slobo, Sinisa i Dragan. Jednog po jednog su nas izbacivali u hodnik. Udarajuci nas nogama, tjerali su nas da izujemo obucu i legnemo na pod. Policijskim palicama su nas sibali po tabanima, govoreci kako 'koljemo srpsku djecu i zene'. Tu noc je, kako smo kasnije saznali, agresorska televizija 'Srna' objavila da je 'na Dobrinji zaklano srpsko dijete i silovana Srpkinja'. U usta su nam, zatim, stavljali zapaljene cigarete tjerajuci nas da ih jedemo."

15) Bivse preduzece "Digitron".

- zenski logor, gdje je bilo zatoceno 20 djevojcica. Logor je bio aktivan od maja do septembra 1992. godine. Neke djevojcice su razmijenjene u drugom stanju
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la holowey dana 07/06/2009 22:59

U Hadzicima su bila tri glavna objekta u kojima su bili zatoceni ljudi sa muslimanskim imenom i prezimenom sa podrucja ove opstine:

Kulturno-sportski i rekreacioni centar
Garaza Skupstine Opstine Hadzici
Garaza stambene zgrade - bivse skladiste Republickog staba Teritorijalne odbrane

Zatocenici koji su ostali zivi poslije "tretmana" u ovim objektima su koristeni za razmjene ili prebacivani u kasarnu u Lukavici i zatvor na Kuli...
holowey
 
Postovi: 3336
Pridružen/a: 10/11/2008 11:53
Lokacija: Дишем ти за вратом...

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 07/06/2009 23:01

Istočna Bosna

Zvornički logori

U 21 zvorničkom logoru bilo je zatočeno, prema saznanjima Saveza logoraša, oko 10.000 ljudi, mahom Bošnjaka. A,
zvornički logori su: Škola u naselju Križevići; Tvornica glinice u Karakaju (formiran logor 7. aprila 1992. godine, a raspušten krajem iste godine); Tehnički školski centar u Karakaju; Stadion – svlačionice u Diviču (ovaj logor formiran je 28. aprila 1992. godine); Dom kulture u Čelopeku; Škola u selu Pilice; Takozvana Upravna zgrada u naselju Zamlaz; Tvornica “Alhos’’ (logor formiran 7/8. aprila 1992. godine); Tvornica “Standard’’ u Karakaju (formiran logor 9. aprila. 1992. godine, a raspušten krajem juna 1992. godine); DP “Hladnjača’’ u Karakaju (formiran i raspušten kad i logor “Standard’’); Omladinsko naselje u Karakaju; Sud i stari zatvor u Zamlazu; DP “Novi izvor’’ (logor formiran 9. aprila. 1992. godine, a raspušten u septembru iste godine); Zatvor (formiran kada i “Novi izvor’’); Sportska hala; Ekonomija u naselju Čelopek (formiran logor 9. aprila 1992. godine, a rasformiran u novembru iste godine); Dom kulture u naselju Drinjača; Orahovac u Karakaju; Kuća
Paše Salihović u Liplju (formiran logor 25. aprila 1992. godine, a rasformiran 25. maja iste godine); Motel “Vidikovac’’ u
naselju Divič (formiran 28. aprila 1992. godine).

Fočanski logori

U 18 fočanskih logora bilo je, prema evidenciji Saveza logoraša, zatočeno 3.015 logoraša. Fočanski logori su: Restoran
“Brioni’’ (Ekonomija KPD-a); Livade - magacin TO; Kuća Slobodana Matovića u naselju Jošanica (ovaj logor formiran
je 17. aprila 1992. godine, a rasformiran 13. avgusta iste godine); KPD “Foča’’ (formiran kao logor 17. aprila 1992. godine,
a rasformiran kao logor 10. oktobra 1994. godine); KPD “Velečevo’’ - ženski logor; Kuća Nusreta Karamana u Miljevini;
Otkupna stanica u naselju Pođeđe; Osnovna škola u Brodu na Drini; Više privatnih kuća u Čohodar mahali; Motel “Bukovica’’; Sportska dvorana “Partizan’’; Privatna kuća u naselju Trnovača; Srednjoškolski centar u gradu; Buk bijela
(formiran 3. jula 1992. godine); Kuća Muniba Hodžića (formiran logor 27. juna 1992. godine, a rasformiran 29. jula iste
godine); Kuća Asime Džanko u Donjem Polju (logor formiran 29. ap ri la 1992. godine, a rasformiran 13. avgusta te godine); Više privatnih kuća u selu \iđevo (lo gori formirani i zatvarani u periodu od 20. aprila 1992. godine do 13. avgusta iste godine); Presjeka u Ustikolini (formiran logor 13. aprila 1992. godine, a rasfor miran 29. istog mjeseca i godine).

Višegradski logori

U Višegradu je bilo 18 logora, ali mi posjedujemo podatke o 14, i to su: Hotel “Bikavac’’; Hotel “Vilina Vlas’’ (formiran
kao logor u junu 1992. godine, a rasformiran u junu naredne, odnosno 1993. godine); Objekat Hidrocentrale
(pretvoren u logor u aprilu 1992. godine, a rasformiran kao logor u oktobru iste godine); Vatrogasni dom (funkciju logora dobio u januaru 1993. godine, a u decembru iste godine rasformiran kao logor); Kasarna u naselju Požarnica; Kasarna u
naselju Vardište; Kasarna u naselju Uzamnica (ovdje je logor formiran u aprilu 1992. godine, a rasformiran tek u maju 1994. godine); OŠ “Hasan Veletović’’ (pretvorena u logor u aprilu 1992. godine, a nije poznato kad je rasformiran logor); OŠ “Želimir Željić’’ iz naselja Prelevo (kao logor korištena od novembra 1992. do maja 1994. godine); Srednjoškolski
centar, njegove učionice i sportska dvorana (pretvoren u logor u aprilu 1992., a rasformiran krajem iste godine); Zgrada MUP-a, odnosno zatvorske prostorije; Škola za retardiranu djecu u naselju Okolište (svrhu logora imala od juna 1993. do marta 1994. godine); Silos pekare (korišten kao logor od aprila 1992. do početka 1993. godine); Privatna kuća u naselju Dobrun.

Bijeljinski logori

U Bijeljini je bilo 15 logora: Kasarna (korištena dijelom kao logor u toku 1992. godine); Batković, jedan od najvećih logora u Bosni i Hercegovini kroz koji je prošlo, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, oko 3.800 ljudi (formiran
u julu 1992. i trajao sve do juna 1995. godine); Igralište u Janji(funkciju logora dobio u maju 1993. godine); Ekonomija u Novom Selu (pretvorena u logor 1993., i kao takva ostala do 1995. godine); Vojni magacin u Patkovači (formiran u januaru 1994., a rasformiran u junu iste godine); Šećerana; KPD kod željezničke stanice; Zemljoradnička zadruga u
naselju Patkovača; Dvorac – Zamak (Crnog Vila); Komunalno preduzeće “4. juli’’ (ova zgrada korištena je kao logor od juna do decembra 1992. godine); Vanekov mlin; OŠ “S. Hase’’ (korištena kao logor od decembra 1993. do decembra 1994. godine); Poljoprivredna škola; Privatna kuća Osmana Velagića u Janji (pretvorena u logor januara 1993. godine i ostala u toj funkciji do decembra 1993. godine); Zgrada MUP-a u Janji (korištena kao logor od juna 1992. do decembra 1993. godine).

Logori u Vlasenici

Četnički agresori formirali su u Vlasenici, po evidenciji Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, 13 logora za Bošnjake. Nažalost, nema podataka o datumima formiranja i raspuštanja ovih logora, osim za najveći vlasenički logor u Sušici koji
je formiran 19. aprila 1992. godine. Logori u Vlasenici bili su: Igralište u Kasabi; Pilana u Milićima; Osnovna škola; Zadružne štale u naselju Piskavice; Hotel “Panorama’’; Zgrada MUP-a; Sportska sala Srednjoškolskog centra; Vojna sportska sala; Dom kulture u Milićima; Luka; Farma pilića u naselju Šošari, Magacin Teritorijalne odbrane u Sušici.

Logori u Sokocu

U Sokocu je evidentirano 12 logora, a mi imamo podatke za njih 10. To su: Stočna farma u naselju Podromanija
(formiran u maju 1992., a rasformiran u septembru 1993. godine); Pošta u naselju Knežina (korištena kao logor cijeli rat, odnosno, od juna 1992. do decembra 1995. godine); Fiskulturna sala Osnovne škole (korištena kao logor od juna
do septembra 1992. godine, dakle, u vremenu ljetnog raspusta); Punkt zimske službe (pretvoren u logor 1. aprila 1992. godine); Pogoni KTK u Knežini (u svrhu logora korišteni od juna 1992. godine pa do kraja rata); Osnovna škola u naselju Čavarine (pretvorena u logor jula 1992. godine, a ovaj logor zatvoren je nekad 1993. godine); Šipad-Romanija (ovi
prostori korišteni su kao logor od juna 1992. do novembra 1995. godine); Srednjoškolski centar “Slaviša Vajner Čiča’’ (korišten kao logor tokom ljetnog raspusta 1992. godine, znači od juna do septembra); Privatne kuće u naselju Čavarine (kao logori korištene od juna 1992., a zatvorene nekad 1993. godine); Klaonica u samom gradu (korištena kao logor
od juna 1992. do nekog datuma 1993. godine).

Logori u Rudom


U maloj općini Rudo četnici su formirali čak devet logora: Mekteb u samom gradu; Stara željeznička stanica, također u samom gradu; Kasarna; Dom kulture; mjesto Viti Grab; mjesto Vranja; mjesto Stankovača; mjesto Pupavci; Bisag kod Miloševe kuće (za čitatelje koji nisu iz Rudog izgleda nepoznato, ali Ruđani znaju o kojoj kući se radi). Nažalost, u Savezu
logoraša Bosne i Hercegovine nema evidencije o datumima formiranja i raspuštanja ovih logora.

Logori u Rogatici

Četnici Rogatice zatočavali su Bošnjake u osam logora. Nažalost, i Srpska pravoslavna crkva davala je svoje objekte, svoje crkve, da budu logori za Bošnjake. Logori u Rogatici bili su: Prostorije Ergele u Borikama (korištene kao logor od 4. maja 1992. do kraja 1993. godine); Srednjoškolski centar “Veljko Vlahović’’ (kao logor korišten od maja 1992. godine do početka 1993. godine); Planinarski dom u Podgaju (formiran kao logor sredinom 1992. godine, te bio u toj funkciji do kraja iste godine); OŠ “Ragib Džindo’’ (pretvorena u logor juna 1992. godine i korištena u tu svrhu do kraja 1992. godine, što znači da su u školi bili zatočeni Bošnjaci i dok su djeca imala nastavu); Sladara (bila logor od 21. juna 1992. godine do kraja iste godine); stara Osnovna škola u Borikama (pretvorena u logor sredinom 1992. i bila u toj ulozi do kraja iste
godine); Crkveni dom (korišten kao logor od juna pa do kraja 1992. godine); Poljoprivredno dobro Rasadnik u naselju Lužnica (korišteno kao logor od 22. juna 1992. do juna 1993. godine).

Bratunački logori

U Bratuncu je bilo sedam logora za nesrbe, odnosno, uglavnom Bošnjake jer je ljudi drugih nacionalnosti bilo malo. Imamo podatke za šest logora: Sportska dvorana OŠ “Vuka Stefanović Karadžić’’ najveći je bratunački logor kroz koji je prošlo najmanje 1.300 ljudi (formiran je krajem aprila 1992. godine, a rasformiran samo mjesec dana kasnije, ali za to kratko vrijeme mnogi su Bošnjaci nastradali svirepim ubistvima, mučenjima, prebijanjima i sl.); Stadion koji je u blizini škole (korišten kao logor, sabirni centar od 13. do 20. maja 1992. godine); Magacin ukrasne keramike (formiran 13. maja
i kao logor ostao do kraja rata); Zadružni dom u Kravicama koji je imao ulogu i tokom genocida nad Bošnjacima Srebrenice nakon njenog pada 1995. godine, kada su ove prostorije korištene za likvidaciju Bošnjaka; Osnovna škola u Konjević-Polju; Podrum “Ekspres- restorana’’ (pretvoren u logor 13. maja 1992. godine i to ostao sve do kraja 1993. godine).

Logori u Kalinoviku

U Kalinoviku je bilo pet logora u kojima su bili zatočeni Bošnjaci iz ovoga grada: OŠ “Miladin Radojević’’ u kojoj je bilo zatočeno i puno žena, djece i staraca, a između 8 i 12 žena je silovano (korištena kao logor od 8. maja pa do sredine decembra 1992. godine); Barutni magacin u Jelašcu (bio logor od sredine maja pa do decembra 1992. godine); Zgrada MUPa; Farma Pavlovac, koja je bila logor za silovanje žena, tu je bilo zatočeno i više puta silovano najmanje 25 Bošnjakinja; OŠ “Ulog’’ u naselju Ulog.

Logori u Han-Pijesku

U Han-Pijesku, gradiću na Romaniji, bilo je pet logora: Ovčarnik - štale; Podžeplje i Plane; Farma stoke u naselju Mrkalji, Zgrada MUPa; te objekt poznat samo kao logor. Nažalost, Savez logoraša Bosne i Hercegovine nema više podataka,
odnosno nema podataka o datumima formiranja i rasformiranja ovih logora.

Logori u Čajniču

Čak je i u Čajniču, općini na krajnjem istoku prema Crnoj Gori, bilo logora za Bošnjake. Bila su dva: Lovački dom u naselju Mostina i škola. U Lovačkom domu u Mostini likvidirano je u prvim mjesecima agresije više od 100 Bošnjaka.
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la Bosanac_21 dana 14/06/2009 04:16

Bosanski Novi - prvi koncentracioni logor u Bosni i Hercegovini

- formiran 3. juna 1992 na nogometnom gradskom stadionu "Sloboda" u Bosanskom Novom. Tog dana su zatvorili preko 750 Bosnjaka, Hrvata.
5.juna 1992 oko 600 zatvorenika je pusteno, dok su oko 150tak poslali u Banja Luku na "regrutovanje". 13. juna. 1992 logor je opet napunjen do 15. juna 1992 - 23. juna, kad je konvoj oslobodio zatvorenike u pravcu Hrvatske.
Bosanski Novi je na granici Bosne i Hercegovine, rijeka Una djeli dvije drzave. Sve sto se desavalo u tom logoru su posmatrao stab UN-a iz Dvora (preko rijeke Une iz Hrvatske), nista nije poduzimano.
Bosnjaci i Hrvati su takodjer maltretirani u podrumu hotela "Una" i Vatrogasnom Domu u Bosanskom Novom.
Avatar
Bosanac_21
 
Postovi: 1306
Pridružen/a: 07/05/2005 04:56
Lokacija: Bosanski Novi

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la seldzuk dana 14/06/2009 05:43

BHCluster je napisao/la:Sarajevo

1) Garaze na Aerodromskom naselju.
- U ovom sa-rajevskom naselju je 17. i 18. juna 1992. pocinjen nezapamcen zlocin nad civilnim stanovnistvom. Na zvjerski nacin ubijeno je 40 ljudi u ulicama Georgi Dimitrova, Akifa Seremeta, Sefika Dorica i Ernesta Telmana. Prezivjele zene, djecu i starce Srbi su drzali u garazama, a potom ih vodili u aerodromske hangare i zatvor "Kula". Za to vrijeme, zlocinci SDS-a, oficiri JNA, oruzane formacije dobrovoljaca i placenika iz Srbije, Crne Gore, Rusije i Rumunije pljackali su njihove stanove.

2) Aerodromski hangari.
- U njima je bio sabirni logor u kojemu su Srbi nakon zauzimanja ovog aerodroma pa do njegova preuzimanja od UNPROFOR-a drzali zatocene Bosnjake. Svo zarobljeno bosnjacko stanovnistvo dobrinjskog naselja Aerodrom I proslo je kroz ovaj logor, a nekima se tu put i zavrsava. O tome svjedoci zatocenik u ovim hangarima i, kasnije, u "Kuli", Aladin Badzic iz spomenutog naselja. Fatima Sljivo, takodjer iz ovog naselja, cijeg supruga Husniju su srpski zlocinci ubili prilikom upada u njihovu ulicu prica: "Cetnici su nas istjerali pred zgradu u kojoj smo stanovali i psovali nam 'mater balijsku', te govorili kako sve Sandzaklije treba pobiti. Vodja grupe unio se Husniji u lice i pitao ga kako se zove. Samo sto mu je nesretnik odgovorio, zlikovac je pred ocima nase djecice (17-godisnjeg Mehe i 11-godisnje Melihe) hladno ispalio rafal. Zejna, Husnijina majka, klekla je pored njegovog tijela i zavristala: 'Oci moje, sto mi te ubise? Ubijte sada i mene!' Zlikovci su je kasnije poslusali." Fatimin sin Meho prisjeca se: "Odveli su nas u Aerodromski hangar, gdje nam je naredjeno da legnemo na beton. Doslo je gotovo 30 cetnika da nas udara i gazi vojnickim cokulama. No, nakon 15 minuta, stigao je cetnicki oficir i rekao im: -Ako hocete da se izivljavate idite u naselje!- Poslije dva sata, ukrcali su nas u autobuse i kamione i odveli u zatvor "Kula"."

3) Hangari u Rajlovcu.
- U njih je deportovano mjesno bosnjacko stanovnistvo. Tu su silovane brojne Bosnjakinje, o cemu postoje pouzdana svjedocenja.

4) Kasarna na vojnom aerodromu u Rajlovcu.
- Stravicna mucenja prezivjeli su stanovnici ovoga i okolnih naselja. Svjedocenja prezivjelih zatocenika iz Ahatovica doista su zastrasujuca. Njihov imam, Ibrahim Husic, sa svojim dzematlijama je bio na vratima pakla ovoga svijeta. Mucitelji su im vecinom bile komsije Srbi. Zatvarali su Bosnjake u kontejnere i cisterne gdje nije bilo zraka. Cak su im upustali plin i suzavac kako bi se pogusili. Husica su prisiljavali da daje izjave za beogradsku TV kako se ovdje prema njima "humano" postupa i kako se ne krsi kodeks humanizma i ljudskog dostojanstva. On je, naravno, to odbio.

5) Distributivni centar u Rajlovcu.
- U njemu je bilo zatoceno 2.200 Bosnjaka. Sprovodilo se nasilje nad zatocenicima kao i u drugim koncentracionim logorima koje su formirali Srbi. U ovom logoru pobijeno je vise zatocenika. Tako je u ljeto 1992. odvedeno 48 mladjih muskaraca u pravcu Ilijasa. Tom prilikom su kod sela Sokolina svi zoljama i bombama pobijeni u zatvorenom autobusu. Nekoliko mjeseci kasnije, pronadjena je masovna grobnica u kojoj su bili sahranjeni.

6) Kasarna Butile.
- Ovdje je ubijeno preko stotinu civila, a 740 ih je bilo zatoceno.

7) "Energopetrol" u Rajlovcu.
- Ovdje je bilo zatoceno 740 Bosnjaka.

8) Bivsi studentski dom na Vracama.
- U njemu je bilo zatoceno preko 27.000 Bosnjaka, a vise je od 500 ubijeno na najgrozomorniji nacin. To je bio zloglasni kazamat u koji su zatvarani stanovnici sarajevskih naselja, posebno Grbavice i Vraca. Najgore zlocine nad zatocenim bosnjackim civilima vrsili su pripadnici tzv. srpskog MUP-a, isljednici s Pala i srpski zlocinci sa Sokoca. Iz ruku domacih zlocinaca nisu zivi izasli oni koji su ih poznavali. Iz ovog logora je u jednom danu na Romaniju odvedeno 39 Bosnjaka na kojima su se srpski zlocinci ucili vjestini klanja. Nijedan se ziv nije vratio.

9) Kasarna "Slobodan Princip Seljo" u Lukavici.
- Bila je sabirni logor iz kojeg su Srbi deportirali Bosnjake u druge koncentracione logore. U njemu su posebnim mucenjima podvrgavani stanovnici sarajevskog naselja Dobrinja koje granici s ovom kasarnom. Ovdje je bio zatocen i predsjednik Predsjednistva RBiH, gospodin Alija Izetbegovic, Sabina Berberovic, njegova kcerka i sefica kabineta, ministar u vladi RBiH Zlatko Lagumdzija i Dince, osobni pratilac pred-sjednika Predsjednistva. Razmijenjeni zatocenici kazivali su o izlaganju psiholoskim pritiscima.

10) Grbavica -Lenjinova br. 6.

11) Soping (podrumske prostorije "Lesnine") na Grbavici.

- Zatocenica u ovome logoru po imenu Sadzida ispricala je najtragicniju stranicu svoga zivota, koja ubjedljivo osvjetljava svu monstruoznost srpskih zlocinackih oruzanih formacija i njihovih zlodjela u BiH. Naime, krajem maja 1992., njoj su u stan na Grbavici upali srpski zlocinci, medju kojima je neke i poznavala. Muza su joj odmah ubili, sve vrijednosti u stanu opljackali, a potom nju i njezinu malodobnu kcerku odveli u Soping, tacnije podrumske prostorije robne kuce "Lesnina" na Grbavici u Sarajevu. Tu je zatekla 20 djevojaka Bosnjakinja. Najmladja medju njima, Fatima iz Rogatice, imala je svega devet godina. Vec prve noci njezina zatocenistva, odveli su je u jedan stan pun pijanih srpskih zlocinaca gdje su je najprije tukli, a zatim zaredom silovali. Nazivali su je "balijkom". Od maja do 3. decembra iste godine, svake noci su je odvodili i silovali, najmanje cetiri do pet zlocinaca. Kada je osjetila da je zatrudnjela, trazila je da ode lijecniku, ali joj je jedan zlocinac rekao: "Pa i jeste tu da radjate male cetnike!" U poodmakloj trudnoci razmijenjena je, a koncem maja rodila je djecaka koji je nekoliko dana kasnije umro. Naumila je nadjenuti mu ime Muhamed i odgojiti ga u islamu. Iza nje su ostale zatocenice nastavile tamnovanje u tom strasnom mucilistu.

12) Garaze na Grbavici.

- Jedan od najgorih zlocinaca u ovom kazamatu bio je izvjesni Batko koji je vrhom noza dijelio "pravdu". Zatocene Bosnjake iz ovih garaza su vodili u radne vodove po terenu, kako svjedoce izbjegli s Grbavice.

13) Kazneno-popravni dom "Kula" na Butmiru.
- Bio je jedan od najgorih srpskih koncentracionih logora. Iz njega su "vaznije" zatocenike Srbi odvodili na Pale, Sokolac ili u vojnu kasarnu u Lukavici. Kroz ovaj kazamat proslo je oko 30.000 Bosnjaka iz Dobrinje, Hrasnice, Ilidze i drugih sarajevskih naselja. Svi oni pohvatani su po stambenim naseljima Sarajeva. Veliki broj zatocenika cinile su zene, osobe preko 60 godina, pa i malodobna djeca ispod jedne godine zivota.

Prema izjavi obitelji Sljivo sa Aerodromskog Naselja, koja je deportirana u ovaj logor, vidi se da su svakodnevno bili ispitivani. U jednoj spavaonici bilo je 28 zatocenika koji su dnevno dobivali litar i po vode za pice na sve njih zajedno, a dnevni obrok sastojao se od dvije kriske hljeba. Istrazni postupak vodio je Rade Przulj iz Kalinovika, bivsi radnik MUP-a BiH, i cetnik pod nazivom "Tajson", koji je zatvorenike prisiljavao da ga zovu "vojvoda".

Ovdje su bila zatocena dva profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu: mr. Nijaz Sukric i cijela njegova obitelj, te mr. Ibrahim Dzananovic. Za njihovo oslobadjanje Srbi su trazili pustanje zarobljenih agresorskih vojnika.

Koliko je tacno zatocenika ubijeno na "Kuli", nepoznato je; mnogi su pretuceni, zlostavljani, muceni gladju i zedju i na razne druge nacine maltretirani. U mucenju su se posebno isticali teroristi Zeljka Raznjatovica Arkana i Vojislava Seselja. Njih su se cak bojali i domaci zlocinci.

14) Kasarna u Nedzaricima.

- Na pocetku agresije, kroz ovu kasarnu su prolazili zarobljeni Bosnjaci koji su dalje deportirani na "Kulu", Pale, itd. Jedan od zatocenika, Ibrahim Salaka, prica: "Jedne noci u nasu celiju u Nedzaricima uletio je Radivoje Grkovic, komandant cetnicke jedinice u ovom zloglasnom naselju. Sa njim su bili i njegovi pratioci Miso, Slobo, Sinisa i Dragan. Jednog po jednog su nas izbacivali u hodnik. Udarajuci nas nogama, tjerali su nas da izujemo obucu i legnemo na pod. Policijskim palicama su nas sibali po tabanima, govoreci kako 'koljemo srpsku djecu i zene'. Tu noc je, kako smo kasnije saznali, agresorska televizija 'Srna' objavila da je 'na Dobrinji zaklano srpsko dijete i silovana Srpkinja'. U usta su nam, zatim, stavljali zapaljene cigarete tjerajuci nas da ih jedemo."

15) Bivse preduzece "Digitron".

- zenski logor, gdje je bilo zatoceno 20 djevojcica. Logor je bio aktivan od maja do septembra 1992. godine. Neke djevojcice su razmijenjene u drugom stanju

Lenjinova 6, gdje se to tačno nalazi. I ove garaže, gdje su bile. Ako slučajno znaš, reci mi.
Avatar
seldzuk
 
Postovi: 2028
Pridružen/a: 04/06/2007 18:51

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la Nacelnik dana 03/08/2009 02:45

BHCluster je napisao/la:Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini
Kao sto naslov teme vec objasnjava o cemu je rijec, ja bih zelio da mi ko go zna gdje su bili Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini napise detalje kao sto su: ime Grada/Mjesta/Opcine, naziv logora, broj logorasa, broj ubijenih logorasa, i ime krvnika koji je vodio logor.

Do sada ja imam slijedecu listu Gradova gdje su bili logri ali nemam detalje, a to mi treba jer pravim mapu ovih mijesta, rekoh da se zna pa ako je neko voljan neka pomogne:
Bihać
Bosanska Krupa
Sanski Most
Bosanski Petrovac
Kljuć
Mrkonjić Grad
Skender Vakuf
Donji Vakuf
Bosanski Novi
Prijedor
Banja Luka
Bosanska Gradiška
Derventa
Prnjavor
Bosanski Šamac
Kotor Varoš
Teslić
Doboj
Brčko
Modriča
Bijeljina
Lopare
Zvornik
Vlasenica
Srebrenica
Vareš
Olovo
Sarajevo
Rogatica
Višegrad
Rudo
Čajniče
Foča
Kalinovnik
Mostar
Gacko
Ljubinje
Bileća
Trebinje

A ovo su probne verzije mape/karte sto imam do sada, ova mapa ce biti animirana tako da ce sa mijesta na mijesto prelaziti i pokazivati informacije o logoru u pitanju.

slika
slika

Hvala unaprijed :thumbup:

Ja ti iz iskustva mogu reci da je kompletan teritorij RS u ratu bio logor!!!Ako u bilo koje doba dana moze bilo koji srbin (namjerno pisem malo s iz licnih razloga) da ti dodje i radi sta hoce po kuci,da te tuce,siluje zene,pljacka....kako to drugacije nazvati?????
Nacelnik
 
Postovi: 12
Pridružen/a: 02/08/2009 03:05

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 09/08/2009 01:18

Ovo sam nasao cesljanjem interneta

Srbija
Aleksinac Mines
Batajnica : 2200 logorasa
Belgrade
Sremska Mitrovica (KPD)
Loznica : *
Ljubovija
Mokra Gora : *
Nis
Prijepolje : *
Rodnik
Uzice : 6600 logorasa
Sabac : *
Zorka (Sabac) : 12000 logorasa od kojih 2000 ubijeno
Topola : logorasi sa Manjace prebaceni
Zlatibor : logor za zene

Crna Gora
Baosici : *
Herceg-novi
Pljevlja
Podgorica
Niksic
Morinj
Kumbor
Sutmore : 130 logorasa iz Bilece prebaceno tu

Vojvodina
Subotica : 5000 logorasa *


* 22000 Logorasa/izbjeglica iz Bosne i Hercegovine je prebaceno u te logore
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"

Re: Srpski koncentracioni logori u Bosni i Hercegovini

PostPostao/la BHCluster dana 09/08/2009 01:51

Ovu animaciju mape sada mozete pogledati na ovome linku. A ukljucuje lokacije logora i u srbiji i Crnoj Gori.
:bih:
Avatar
BHCluster
 
Postovi: 5419
Pridružen/a: 13/09/2007 18:41
Lokacija: Insomnija je produkt od "to može biti urađeno"


Natrag na (H)istorija/povijest

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 4 gostiju.