"Od lingvističikih neznalica bukvalno mi se povraća" - M. R.

[baGx]

Za ljubitelje "naseg" jezika. Citao sam ovo u Startu i na svaku srecu sam nasao na Internetu.

Toliko mudrine, sarkasma, humora i naravno inteligentnosti:

Midhat Riđanović, lingvista
Od lingvističikih neznalica bukvalno mi se povraća
Ja govorim jezikom kojim je govorila moja mati Trebinjka, Murtehanuma Riđanović rođena Šehović

Kako komentarišete jezik koji se koristi u medijima u BiH?
- Katatrofalan – bućkuriš (pogrešnog) hrvatskog, engleskog i bosanskog koji ni na šta ne liči.

Šta Vas u tom jeziku najviše uznemirava ili ljuti?
- To što on zvuči kao da su se svi novinari posvađali sa rođenom materom pa više ne govore maternji jezik. Mati kaže tokom, molba i obrazovanje, a šćer joj tijekom, aplikacija i edukacija. Da bar hoće biti poštene pa reći glasno i jasno: meni je mati skrivila to i to pa ja više neću da govorim k’o ona.

Koji Vam je medij najbliži srcu?
- Onaj koji mi je najbliži sećiji, a to je televizija.

Kako ili na osnovu kog akta je pravopis Senahida Halilovića zvanični pravopis za bosanski jezik?
- Interesantno – a ja baš htjeo to vas pitat’. To pitanje spada u domen (državnog) prava, a ja nisam pravnik već lingvista. Mogu vam samo reći da nije nimalo opasno kršiti pravopise – ja sam ih sve kršio, nekad manje nekad više, i još nisam zbog tog nikad bio u zatvoru!

Da li se u pisanju i govoru u BiH poštuje zvanična jezička politika?
- Naravno da poštuje. Prvi je vi sami poštujete više nego što treba. Ja smatram da su Bosanci najposlušnije političke ovčice na svijetu; kad bi neko sutra objavio da je politički poželjno hodati ulicom sa desnom rukom dignutom uvis, svi bi, od maksuma do đuturuma, tako hodali. Sumnjam da bi neko i postavio pitanje “A što to mi sad moramo tako hodat’?”

Ko bi trebao i na koji način definisati standarde jezika u BiH?
- Najvažnija institucija za definisanje jezičkog standarda jeste vaša rođena mati, naravno pod uslovom da se već i ona nije jezički “ispoltronisala” jer kod nas to “prilagođavanje” režimskoj jezičkoj politici traje već više od pola stoljeća; zato je možda sigurnije definisati svoj jezički standard prema govoru bake ili nane, ako je živa. Ako kod nas i postoji nekakvo tijelo, (pseudo)naučno ili političko, koje reguliše javnu upotrebu jezika i koje je već ostavilo traga na naš jezik, onda je sasvim jasno da je to tijelo antinarodno i antibosansko, i najvjerovatnije je plod trajne i planske sabotaže koju u našoj zemlji provode zemlje iz našeg zapadnog i istočnog susjedstva/komšiluka.

Ima li u tom procesu politike i, ako je ima, na koji način je prisutna?
- Pa u kojem to procesu u Bosni nema politike? Kod nas politika počinje od trenutka kad ljudi pročitaju ili čuju vaše ime: “Ahaa, njoj je ime tako i tako, ona znači pripada tom i tom narodu, taj narod je prije tri stoljeća nabio mog pretka na kolac – e neće ga ona dobit’ pos’o u mojoj školi/firmi.” Na stranu to što se osoba koja tako razmišlja ponaša rasistički, nego ona često bazira svoj sud na dezinformacijama jer, recimo, u nauci zvanoj “kolcologija” još nije naučno utvrđeno ko je koga nabijao na kolac. Imam jedan divan primjer iz bivšeg režima koji pokazuje kako se može “zajefrknut’” balkanski lovac na političke greške svojih kolega. Radi se o mom prijatelju (sada rahmetliji) koji je bio profesor arapske književnosti kod nas na Fakultetu. Bio je partijski sekretar i vik’o da je veliki komunista. Ali je im’o i dušmana, koji su mu radili o političkoj glavi. Znajući to, on je htjeo da im se naruga, pa je na zid stavio lijepu lehvu (kaligrafski ispisan citat iz Kur’ana). Došli oni kod njega na kahvu, vidjeli tu lehvu, i pravo s kahve u CeKa da ga prijave. Dođu njemu budže iz CeKa, vide tu lehvu i kažu: “Kakav si ti to komunista kad držiš Kur’anske ajete na zidu?!” “Bolji od vas” on im odogovara, “jer na lehvi piše na arapskom ‘Proleteri svih zemalja ujedinite se’.”

Koji jezik djeca sada uče u školama u BiH i prijeti li mogućnost da uskoro jedni druge neće razumjeti?
- Opet me pitate nešto šte biste vi trebali znati bolje od mene. Otkud ću ja znati koji jezik djeca uče u školi? Nemam ovde ni djece ni unučadi. Cijelo moje potomstvo je, hvala Bogu, u dijelu zapadne Bosne koji neki zovu Amerika. Tamo uče školu na engleskom, koji još nema srpsku, hrvatsku i ‘bošnjačku’ varijantu, mada nije isključeno da naši političari zatraže od američkih prosvjetnih vlasti da se te varijante uvedu u engleski jezik, jer kako će se inače tamo sačuvati bošnjački/hrvatski/srpski identitet?!?!

Koji jezik Vi govorite i koji pravopisni priručnik koristite kada imate dileme ili nedoumice?
- Ja govorim jezikom kojim je govorila moja mati Trebinjka, Murtehanuma Riđanović rođena Šehović. Zahvaljujući tome što je naš književni jezik baziran na narodnom govoru (što je bio prvi slučaj u istoriji književnih jezika), moja majka je govorila “književnije” od nas djece, koji smo rasli u Sarajevu.
Ja se rijetko kolebam između dva ili više oblika iste riječi, ali ako se desi da se kolebam, ja prestanem pisati i sa puno pažnje oslušnem svoje jezičko osjećanje (ponekad zatvorim oči radi bolje koncentracije). U svakom jeziku ima ‘dubletnih’ oblika jer se jezik stalno mijenja pa su jedno vrijeme u upotrebi dva oblika, stariji i mlađi. Izvornim govornicima ti oblici mogu biti jednako prihvatljivi (to se u lingvistici zove slobodna varijacija), kao što su meni u ovom trenutku jednako prihvatljvi čistiji i čišći. Ja onda upotrijebim onaj oblik koji mi prvi padne pod jezik/pero. Ako se ne ravnamo po pravopisima, vremenom će sam jezik riješiti tu dilemu i imaćemo samo jedan oblik, onaj koji “pobijedi”. Nekad, opet, “naginjem” prema jednom od dva oblika neke riječi pa ga više upotrebljavam, ali ne “bježim” ni od onog drugog. To je slučaj sa oblicima kao što su funkcionisati i funkcionirati, od kojih mi prvi “leži” više nego drugi. Ali bosanski, kao i svaki jezik na svijetu, ima niz varijanti osim standardne, u kojima je veliki broj oblika drukčiji od standardnih. U kolokvijalnom stilu našeg jezika, muškarci obično kažu ne mere (to žene rjeđe rade), pa i ja tako kažem.

Koliko u BiH ima sljedbenika Vaše jezičke filozofije i kako su nacionalno raspoređeni?
- Moja jezička “filozofija” proističe iz moderne lingvistike, koja je iz temelja izmijenila naše poglede na jezik i koja je potpuno nepoznata našim tradicionalnim jezikoslovcima. Ima još nekoliko mojih studenata koji su studirali vani i koji pišu radove u duhu moderne lingvistike ali koji se ne bave našim jezikom. Ja sam tu modernu lingvistiku naučio na doktorskim studijama u Americi, a poslije je i sam dograđivao. Ona je “progovorila” na engleskom i razvija se na tom jeziku pa naši jezičari i jezičare, pardon, jezičarke koji se bave našim jezikom ne mogu da se uključe u njene tokove jer niti znaju dovoljno engleski niti su u stanju da nauče onoliko engleskog koliko bi im trebalo da prate savremenu naučnu lingvistiku. To će dugo tako ostati jer sam siguran da ni jedan Bosanac ne može zaista dobro naučiti engleski analitički (iz knjiga), jer je za to potrebno više godina svakodnevnog ustrajnog rada, a Bosanac je, po definiciji, čovjek koji ne da sebi velika zahmeta.
A što se tiče onog dijela vašeg pitanja koji se odnosi na “nacionalnu raspoređenost” beha lingvista, moram reći da taj dio ne razumijem. Kakve “nacionalne raspoređenosti” može biti u zemlji u kojoj živi jedna nacija. Jer današnji bosanski “Srbi” i “Hrvati” nastali su tako što su hegemonisti sa naše istočne i zapadne strane “kidnapovali” bosanske pravoslavce i katolike i “prekrstili” ih u Srbe i Hrvate. O tom detaljnije pišem u svojoj knjizi citirajući pouzdane istorijske izvore, posebno radove američkih istoričara.

Kakva je ili koje su razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika u BiH, ali i ovih jezika u njihovim matičnim zemljama?
- U Bosni narod govori samo jednim jezikom, koji ja zovem bosanski a vi ga možete zvati kako god hoćete. Kad kažem “narod”, mislim na običan, pošten svijet, a ne na političare i ostale šićardžije koji izmišljaju nepostojeće jezike kako im kad odgovara. Između “pravog” bosanskog, hrvatskog i srpskog ima dosta razlika, koje ipak u zbiru nisu tako velike da bi se moglo govoriti o različitim jezicima. O nekim od tih razlika ja govorim u svojoj “lajavoj” knjizi.

Kako komentarišete česte promjene pravila u hrvatskom jeziku?
- O normiranju hrvatskog jezika govorim naširoko u svojoj knjizi (str. 61-73) pa ne bih više o tome. Situacija je u Hrvatskoj slična našoj: glavnu riječ u normiranju vode neuki jezikoslovci, koji su uz to zaslijepljeni lingvističkim šovinizmom i ksenofobijom (tačnije srbofobijom) možda i više nego njihove kolege u BiH.


A registraciju novih glasova u crnogorskom jeziku?
- U svojoj knjizi govorim i o crnogorskom. Ironija je u tome što su Crnogorci mene zvali još prije glasanja za nezavisnost i tražili moje stručno mišljenje o nazivu jezika u Crnoj Gori i naučno fundiranoj jezičkoj politici. Ja sam, naravno, rekao da jezik trebaju zvati crnogorski, ali sam im savjetovao da ne prave poseban jezik oživljavanjem nekih arhaičnih oblika. Na žalost, oni su baš to uradili, valjda zato što je Balkancu važnije da bude drukčiji od drugog Balkanca nego da se hljeba najede. Što li je tako – ja ne znam!


U kom dijelu BiH se govori čist i jasan jezik (da ne kažem pravilan)?
- Čist i jasan jezik se svugdje u svijetu čuje od osoba koje govore čisto i jasno. Tradicionalni pojam “čistog jezika” je glupost sa stanovišta moderne lingvistike. Ako je “čist jezik” onaj koji nije pretrpio strane uticaje, onda je takav jezik fikcija jer nigdje ne postoji.

Da li su tuđice (anglizmi, latinizmi, germanizmi ili turcizmi) neophodne u našem jeziku i da li se pretjeruje s njihovom upotrebom?
- Ja mogu prihvatiti termin tuđice samo kao istorijski pojam, tj. ako se njime označavaju riječi stranog porijekla. Tuđih riječi nema ni u jednom jeziku na svijetu, jer da bi neko izgovorio “tuđu” riječ, on mora znati dotični tuđi jezik, što znači da treba naučiti bar 15-ak jezika. Čim neko preuzme stranu riječ, on je prilagodi fonetici i gramatici svog jezika i ona prestaje biti strana. Za mene su plan, karakter, cipela i čarapa jednako bosanke riječi kao i dobar, zao, velik i mali, iako je u onom prvom nizu prva riječ latinskog, druga grčkog, treća mađarskog i četvrta perzijskog porijekla. Tačno je da veliki broj naših političara i “kulturnjaka” pogrešno upotrebljava riječi stranog porijekla, ali to nije zato što su one stranog porijekla nego zato što su svojstvene višoj, intelektulanoj sferi komunikacije, koju oni nisu još savladali. I pretjerana upotreba takvih riječi je simptom njihove intelektualne nezrelosti. Ali ako su neke riječi “u modi”, intelektualni zelembać ih mora upotrijebiti, makar i naopako.


Kako komentarišete rad prevodilačkih službi u BiH?
- Osim rijetkih izuzetaka, kod nas se sa engleskog i na engleski prevodi katastrofalno, a barem 90% svih naših prevoda odnose se na prevode vezane za taj jezik. Meni je žao jadnog naroda koji daje pare za naopako prevedene knjige, pune netačnih prevoda ili, ako je u pitanju prevod na naš jezik, gramatički i stilski rogobatnih rečenica. Ne samo da prevodioci ne znaju dovoljno engleskog da bi prevodili kako treba, nego to rade u tipično bosanskom stilu, a to znači traljavo i javašlučki (jer hite da naplate honorar). Jednom sam poredeći prevod jednog romana i njegov original našao da je neki lik u prevodu izišao iz sobe, a u originalu ušao u sobu. Za ovo je krivo naše nikakvo opšte obrazovanje (u koje spada i jezičko obrazovanje) – mi, recimo, mislimo da je pevođenje nešto jednostavno, da treba samo završit’ 2-3 kursa engleskog i da već možemo prevoditi.
U pravilniku o primanjima jednog sarajevskog predratnog preduzeća prevodioci su bili svrstani u isti platni razred kao i daktilografi i tehničko osoblje (čistice i njima slične). I u haškom Tribunalu se često loše prevodi. Radio sam tamo godinu i po dana pa to znam. Jednom sam sjedio u kabini za simultano prevođenje sa jednom Beograđankom, koja je čula svjedoka Bosanca da kaže Oni su bili u Bijeljini sa bosanskim naglaskom na u, što je ona prevela kao They were killed, tj. Oni su bili ubijeni!!! Šta da vam pričam dalje?! U Hagu se otvoreno provodi diskriminacija prema prevodiocima iz Bosne, većina prevodilaca su prijateljice šefice prevodilačkog Odjeljenja. Ali Hag je za mene obična farsa, ja neću za njega ni da čujem.


A rad lektora u medijima?
- U knjizi sam rekao “Lektore u zatvor!” a sada ću dodati da sam toliko bijesan na njih da bi im rado sam stavljao lisice na ruke! Zato što su slijepi izvršioci totalno naopakih Halailovićevskih propisa, a počesto intervenišu i na osnovu vlastitog nezdravog jezičkog osjećanja i lingvisitčkog neobrazovanja. Engleski jezik nikad nije imao pravopis, taj jezik nema ni riječ za lektora u našem smislu, pa mu to nije zasmetalo da postane “najmeđunarodniji” jezik na svijetu. Kad sam povodom izlaska moje nove knjige dao intervju na TVSA, predložio sam glavnom uredniku da oni postepeno napuste vještački jezik kojim ponekad govore njihovi spikeri i urednici (da, recimo, ne govore doBROvoljaca i miKROfon) i da pređu na lijepi narodni jezik.
On mi je rekao da to ne mogu uraditi jer im ne dozvoljava njihova glavna lektorka Emina Topić. Oni, naravno, ne znaju da Emina Topić pojma nema o savremenom gledanju na jezičku normu i da bi je trebali zadržati samo da rade suprotno od onog što ona kaže. A ako oni misle da ona zna lingvistiku bolje od mene, neka organizuju javni razgovor između nje i mene pa da ukrstimo lingvistička koplja. Držati Eminu Topić kao lektora, i to na dobroj plaći, isto je kao držati kućnu pomoćnicu čiji je zadatak da uneredi i uprlja stan koji ukućani nastoje držati urednim i čistim! A glavnom uredniku TVSA ne pada na pamet da i sam nešto nauči o modernom pristupu “uređivanju” javnog jezika pa da donese odluku u duhu savremene sociolingvstike!

Ako imamo dilemu da li se kaže samun ili somun, nameće se pitanje da li je ta i slične dileme vještačka i da li se može govoriti o pravilnosti lokalizma? Drugo, da li Vi koristite šporet ili štednjak i perilicu ili veš-mašinu?
- Na ovo pitanje sam odgovorio kad sam rekao kako ja postupam sa dubletnim oblicima. Ja samo osluškujem njegovu svetost jezičko osjećanje, i govorim i pišem ono što mi to osjećanje nalaže. Ako mi ono nalaže da nekad kažem šporet a nekad štednjak, nekad ću reći jedno, nekad drugo. U tome nema nikakva (lingvisitčkog) zla. To se radi u svim jezicima svijeta. Što se tiče raznih perilica, zrakomlata i brzogriza (da, nemojte se zgražat’, brzogriz sam vidio u sred Zagreba kao prevod za fast food!) i sličnih vještačkih trvorevina lingvističikih neznalica, meni se od njih bukvalno povraća.


Da li jedete kruh ili hljeb?
- Svejedno mi je, samo nek je dobar i reš pečen!

Zaostajemo jer ne vladamo engleskim!
- Mogu li ja sad dodati nešto što me niste pitali? Stalo mi je da kažem da je po meni glavni uzrok našeg zaostajanja u svemu i svačemu to što imamo žalosno mali broj ljudi koji dobro vladaju engleskim jezikom. U današnjem svijetu ne možete maknut’ bez bar pristojnog engleskog. Ako pratite CNN, BBC ili Al-džeziru, vidjećete da svaki iole važan palestinski političar tečno govori engleski. Zašto? Pa zato što su ljudi vidjeli da ne mogu ostvariti nezavisnost oružjem, ali mogu eventualno pregovorima. A pregovarati preko prevodioca je puno manje efikasno nego pregovarti dirketno. Ja ne govorim o onom znanju engleskog koje je dovoljno da zaištete vode u restoranu nego o onom koje omogućava da tečno komunicirate standardnim engleskim jezikom, da ostvarujete neke svoje više ciljeve. Tako naučiti engleski je dugoročan i krvav posao, a Bosanac će radije umrijeti nego toliko se pozahmetiti. Zato sam ja čvrsto uvjeren da Bosna nema NIKAKVE nade za napredak.

[orange]

Kako ili na osnovu kog akta je pravopis Senahida Halilovića zvanični pravopis za bosanski jezik?
- Interesantno – a ja baš htjeo to vas pitat’. To pitanje spada u domen (državnog) prava, a ja nisam pravnik već lingvista. Mogu vam samo reći da nije nimalo opasno kršiti pravopise – ja sam ih sve kršio, nekad manje nekad više, i još nisam zbog tog nikad bio u zatvoru!

Znajući to, on je htjeo da im se naruga, pa je na zid stavio lijepu lehvu (kaligrafski ispisan citat iz Kur’ana). Došli oni kod njega na kahvu, vidjeli tu lehvu, i pravo s kahve u CeKa da ga prijave. Dođu njemu budže iz CeKa, vide tu lehvu i kažu: “Kakav si ti to komunista kad držiš Kur’anske ajete na zidu?!” “Bolji od vas” on im odogovara, “jer na lehvi piše na arapskom ‘Proleteri svih zemalja ujedinite se’.”

Ne kontam.... sarkazam ili sta?!?!?!

I profesore, nije LEHVA nego LEVHA, valjda je to znala i vasa mati Trebinjka...

[antiprotivan]

Boze me sacuvaj kako smo nepismeni pocev od politicara,novinara, i sto je najgore imamo nepismenu prosvjetu.Ja kad sam isao u osnovnu skolu bila je tzv.liga mladih lingvista ako se ne varam da se tako zvala pa smo sa nastavnikom srpsko-hrvatskoga isli po gradu i slikali nepravilno napisane nazive firmi.

[slavkoimamodilera]

Ridji je legenda! Nema dalje....

[ultima_palabra]

Riđanović je legendarni profa, ali je pomatufio gore od Tunje

[slavkoimamodilera]

Riđanović je legendarni profa, ali je pomatufio gore od Tunje

Ili je pomatušio?

[orange]

Riđanović je legendarni profa, ali je pomatufio gore od Tunje

Ili je pomatušio?

"u mom selu" se kaze OMATUHIO

[piupiu]

Kako ili na osnovu kog akta je pravopis Senahida Halilovića zvanični pravopis za bosanski jezik?
- Interesantno – a ja baš htjeo to vas pitat’. To pitanje spada u domen (državnog) prava, a ja nisam pravnik već lingvista. Mogu vam samo reći da nije nimalo opasno kršiti pravopise – ja sam ih sve kršio, nekad manje nekad više, i još nisam zbog tog nikad bio u zatvoru!

Znajući to, on je htjeo da im se naruga, pa je na zid stavio lijepu lehvu (kaligrafski ispisan citat iz Kur’ana). Došli oni kod njega na kahvu, vidjeli tu lehvu, i pravo s kahve u CeKa da ga prijave. Dođu njemu budže iz CeKa, vide tu lehvu i kažu: “Kakav si ti to komunista kad držiš Kur’anske ajete na zidu?!” “Bolji od vas” on im odogovara, “jer na lehvi piše na arapskom ‘Proleteri svih zemalja ujedinite se’.”

Ne kontam.... sarkazam ili sta?!?!?!

I profesore, nije LEHVA nego LEVHA, valjda je to znala i vasa mati Trebinjka...

Covjek citavu pricu na ovu temu isprica, al' valjda svako procita samo dio koji mu odgovara. Moja nana i pranana su obje govorile 'lehva' (i obje su znale koja je ispravna verzija). U narodu se usvojene rijeci jako cesto izgovaraju na nacin koji je prirodniji tom lingvistickom podneblju. Treba, na primjer, slusati ljude s engleskog govornog podrucja i njihovo izgovaranje latinskih, francuskih, itd rijeci. Covjek sad isprica kako jezik nije cist, sterilan, nepromjenjiv ... on se stalno mijenja i prilagodjava.

[Lud i ponosan]

Nisam uspio da izdvojim segment teksta sa kojim se ne slazem... Co'ek je u pravu, svidjalo se to nekome ili ne.

[orange]

piupiu, polako, mislim da pretjerujes... kao prvo, po cemu si zakljucila da dio koji sam podebljala i boldirala meni nesto kao odgovara?? Istakla sam to samo zato sto mi je u najmanju ruku cudno da jedan lingvista i to perfektan lingvista (i ja sam bila student na Filozofskom faultetu), kaze u dva navrata HTJEO. Ok, ako sam ja negdje propustila momenat u kojem se to prihvatilo kao ispravna opcija, onda u redu, do mene je, ja sam kriva sto jos uvijek mislim da se za proslo vrijeme glagola "htjeti" kaze HTIO a ne HTJEO.

Druga stvar, nepravilno izgovaranje rijeci, lehva umjesto levha je ista stvar kao sto ljudi (uglavnom oni ne bas obrazovani) umjesto infarkt kazu infrakt, umjesto injekcija kazu inekcija, kupio sam RenoLa umjesto Renoa itd... ima jos primjera ali sad ne mogu da se sjetim. To nikakve veze nema sa mijenjanjem i prilagodjavanjem jezika.

[pustopoljina]

ovaj dio za prevodioce u hagu je apsolutna istina. ONO je sramota.
a i inace mu je svaka na mjestu.

[norah]

E, ovo moram da komentarisem posto je moj profesor u pitanju. Uglavnom se slazem sa njim, mada on inace dosta pretjeruje i jeste malo posasavio. Jezik se mijenja, razvija, prilagodjava. Svaki jezik. Svaka cast profesoru, ali meni se njegova gramatika engleskog jezika uopce ne svidja. Nije nimalo 'up-to-date'. Anglicizam, znam. Nije uopce pisana za prakticnu primjenu i nekome ko ne poznaje engleski jezik bas dobro nista nece biti jasno citajuci je.
Inace, kod nas ima mnogo losih prevodilaca i losih prevoda. Ljudi zavrse anglistiku, i opet nemaju pojma, a oni ce sutra nekome da predaju engleski.
Jezik se mora nauciti osluskivati, disati sa njim. Novinari su nam ocajni, ne znaju ni na bosanskom da se izrazavaju kako treba. Slusam skoro onu Tanju Djurovic sa Pinka, uzasssss. Pa, ona mora podhitno da radi sa nekim lektorom.
Filmovi su nam lose prevedeni. Ljudi ne znaju da prevode sleng i prakticni jezik.
A za prevodioce u Hagu...no comment. Covjek je 100% u pravu. Tamo se posao dobija samo preko stele i te sefice prevodilackog odjeljenja. A ni ovi sto rade po ambasadama i stranim organizacijama nisu nista bolji.

[derion]

Da, i mene interesuje ovo njegovo koristenje "htjeo". Je li rijec sarkazmu, zajebanciji ili nepismenosti?

Inace, ovaj ciko ima nekoliko zanimljivih stajalista, ali mislim da zvuci poprilicno arogantno kada tvrdi da Bosanac ne moze nauciti engleski jezik jer je on "čovjek koji ne da sebi velika zahmeta".
Pa, majku mu, znam vise Bosanaca koji vladaju engleskim jezikom jer su sebi zaista dali "zahmeta" da ga nauce i da cak doktoriraju na njemu, i koji danas barataju engleskim jezikom bolje nego vecina engleskih ili americkih profesora istog.
Ali dobro, ima tu i malo istine kada se generalizira bosanski mentalitet.

[piupiu]

piupiu, polako, mislim da pretjerujes... kao prvo, po cemu si zakljucila da dio koji sam podebljala i boldirala meni nesto kao odgovara?? Istakla sam to samo zato sto mi je u najmanju ruku cudno da jedan lingvista i to perfektan lingvista (i ja sam bila student na Filozofskom faultetu), kaze u dva navrata HTJEO. Ok, ako sam ja negdje propustila momenat u kojem se to prihvatilo kao ispravna opcija, onda u redu, do mene je, ja sam kriva sto jos uvijek mislim da se za proslo vrijeme glagola "htjeti" kaze HTIO a ne HTJEO.

Druga stvar, nepravilno izgovaranje rijeci, lehva umjesto levha je ista stvar kao sto ljudi (uglavnom oni ne bas obrazovani) umjesto infarkt kazu infrakt, umjesto injekcija kazu inekcija, kupio sam RenoLa umjesto Renoa itd... ima jos primjera ali sad ne mogu da se sjetim. To nikakve veze nema sa mijenjanjem i prilagodjavanjem jezika.

O 'htjeo' ne treba ni raspravljati, na to se ni ne obazirem jer je kod nas pismenost i profesionalnost u javnom domenu davno zaboravljena kategorija (ne treba dalje ici od ovog portala, da se covjek zebezekne). A sto se tudjica tice, to apsolutno ima veze sa mijenjanjem i prilagodjavanjem jezika. Toliko ima tudjica koje su prilagodjene nasem jeziku, i ne koriste se u svom cistom i izvornom obliku, da je o tome bespredmetno i raspravljati.

Ja namjerno navedoh primjer engleskog govornog podrucja, vjeruj mi da latinske izraze ili poslovice tamo neobrazovani ljudi uopste ne koriste, dakle, govorim o akademicima, intelektualcima, itd ... i nacinu na koji se rijeci izgovoraju na nacin koji je prirodniji njihovoj fonetickoj praksi. Japanci, na primjer, prevode imena foneticki na katakanu -- pa Marko postane Maruko. Amerikanci ne kazu 'anti' nego 'entaj'. Englezi ne kazu 'patos' (od grckog 'pathos'), nego 'pejthos'. U nasem jeziku zvuk proizveden vezanjem v i h (levha), je vjerovatno u nekim podrucjima dozivio istu sudbinu kao i pola staroslovenskih rijeci gdje su se kroz vrijeme desavala zamjene tipa 'vs' u 'sv', itd. Jednostavno, radi se o glasovnim promjenama koje su prirodnije u govornoj praksi. Lahko je stariji slovenski izraz od lako (i po toj logici, 'pravilniji'), pa ga danas ne koriste ni Srbi, ni Hrvati. I vjeruj mi da 'h' nije istjerano silom vec govornom praksom koja se razvijala i mijenjala. Slovenci ga, s druges strane, jos uvijek koriste. Koliko imamo germanizama i turcizama koji su apsolutno nepravilni u poredjenju s 'originalima' ... To ti je tako.

[Loulou]

Ovo je potpuno tačno:

Ne samo da prevodioci ne znaju dovoljno engleskog da bi prevodili kako treba, nego to rade u tipično bosanskom stilu, a to znači traljavo i javašlučki (jer hite da naplate honorar).
...
Za ovo je krivo naše nikakvo opšte obrazovanje (u koje spada i jezičko obrazovanje) – mi, recimo, mislimo da je pevođenje nešto jednostavno, da treba samo završit’ 2-3 kursa engleskog i da već možemo prevoditi.

Meni je žao jadnog naroda koji daje pare za naopako prevedene knjige, pune netačnih prevoda ili, ako je u pitanju prevod na naš jezik, gramatički i stilski rogobatnih rečenica.

Ovih dana čitam knjigu u izdanju naklade "Ljevak"... I upravo su u pitanju "gramatički i stilski rogobatne rečenice".

[orange]

Ja namjerno navedoh primjer engleskog govornog podrucja, vjeruj mi da latinske izraze ili poslovice tamo neobrazovani ljudi uopste ne koriste, dakle, govorim o akademicima, intelektualcima, itd ... i nacinu na koji se rijeci izgovoraju na nacin koji je prirodniji njihovoj fonetickoj praksi. Japanci, na primjer, prevode imena foneticki na katakanu -- pa Marko postane Maruko. Amerikanci ne kazu 'anti' nego 'entaj'. Englezi ne kazu 'patos' (od grckog 'pathos'), nego 'pejthos'. U nasem jeziku zvuk proizveden vezanjem v i h (levha), je vjerovatno u nekim podrucjima dozivio istu sudbinu kao i pola staroslovenskih rijeci gdje su se kroz vrijeme desavala zamjene tipa 'vs' u 'sv', itd. Jednostavno, radi se o glasovnim promjenama koje su prirodnije u govornoj praksi. Lahko je stariji slovenski izraz od lako (i po toj logici, 'pravilniji'), pa ga danas ne koriste ni Srbi, ni Hrvati. I vjeruj mi da 'h' nije istjerano silom vec govornom praksom koja se razvijala i mijenjala. Slovenci ga, s druges strane, jos uvijek koriste. Koliko imamo germanizama i turcizama koji su apsolutno nepravilni u poredjenju s 'originalima' ... To ti je tako.

Hmm... mescini si u pravu i puno potkovaniji/a u ovoj oblasti od mene, pa ti vjerujem... ama svejedno mi takve stvari ne idu uz jednog profesora jezika, koji ocito ovo sve bolje zna od nas sviju (ili svih?! )... pogotovo ovo "htjeo" sto sam ga se toliko svezala.

Sto se tice loseg prevodjenja, e tu vec ima svega i svacega, samo kad se sjetim onih silnih i totalno losih izdanja na svakom mogucem sajmu knjige, zaletis se na povoljnu cijenu a kad dodjes kuci i pocnes citati...

[nacho_]

@ orange

a zasto je "htjeo" nepravilno, a "htio" pravilno?

[luciferino]

Kako ili na osnovu kog akta je pravopis Senahida Halilovića zvanični pravopis za bosanski jezik?
- Interesantno – a ja baš htjeo to vas pitat’. To pitanje spada u domen (državnog) prava, a ja nisam pravnik već lingvista. Mogu vam samo reći da nije nimalo opasno kršiti pravopise – ja sam ih sve kršio, nekad manje nekad više, i još nisam zbog tog nikad bio u zatvoru!

Znajući to, on je htjeo da im se naruga, pa je na zid stavio lijepu lehvu (kaligrafski ispisan citat iz Kur’ana). Došli oni kod njega na kahvu, vidjeli tu lehvu, i pravo s kahve u CeKa da ga prijave. Dođu njemu budže iz CeKa, vide tu lehvu i kažu: “Kakav si ti to komunista kad držiš Kur’anske ajete na zidu?!” “Bolji od vas” on im odogovara, “jer na lehvi piše na arapskom ‘Proleteri svih zemalja ujedinite se’.”

Ne kontam.... sarkazam ili sta?!?!?!

I profesore, nije LEHVA nego LEVHA, valjda je to znala i vasa mati Trebinjka...

Nije sarkazam, nego covjek smatra da "htio" nije bash najpravilnije. Nadjoh na jednom blogu :

Dr. Midhat Riđanović: ŠTA JE PRAVILNO - HTJEO ILI HTIO?

U knjizi uvaženog profesora emeritusa engleskog jezika i lingvistike u Sarajevu "Praktična enleska gramatika" drugo dopunjeno izdanje na str. 20 nailazim na interesantno i vrijedno pažnje pitanje:
"Riješite ovu proporciju:
sjesti : sjeo = htjeti : x
Koja je vrijednost x-a?
Naravno, htjeo (prva gramtaička pravila nastala su u klasično grčko doba iz matematičkih proporcija). Ima još nekoliko razloga zbog koji htjeo treba proglasiti "pravilnim", (...) a htio strogo zabraniti. Sumnjam da postoji i jedna druga disciplina u kojoj naš dio svijeta zaostaje nego u lingvistici, pa prema tome i u onim društvenim poslovima u kojima lingvistika igra važnu ulogu, a među njima i normiranje jezika."
Šta mislite o ovom? Imate li dileme?

http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/07/

Ridjanovicu se ne moze desiti da napravi "gresku" bez argumenata.

[Shoshana]

Veze coek nea, pravilno je STIO

[holger]

Meni Jergovic ide na zivce sa turcizmima za koje niko nije ni cuo.
I smeta mi kako Sarajlije izgovaraju Kozarac, najezim se. Vec danas poceti sa upotrebom onih kvacica iznad a,e, i,o,u.

[bogumil-8]

Ovaj Riđanović govori "po mojoj mjeri":

Kakva je ili koje su razlike između bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika u BiH, ali i ovih jezika u njihovim matičnim zemljama?
- U Bosni narod govori samo jednim jezikom, koji ja zovem bosanski a vi ga možete zvati kako god hoćete. Kad kažem “narod”, mislim na običan, pošten svijet, a ne na političare i ostale šićardžije koji izmišljaju nepostojeće jezike kako im kad odgovara. Između “pravog” bosanskog, hrvatskog i srpskog ima dosta razlika, koje ipak u zbiru nisu tako velike da bi se moglo govoriti o različitim jezicima. O nekim od tih razlika ja govorim u svojoj “lajavoj” knjizi.

Na moju žalost ovakva razmišljanja ne odgovaraju "ideolozima u jeziku" ( u koje ubrajam i Halilovića).
Ako se u mom selu kaže "šćeo", onda to upućuje na htjeo, a ne na htio. Narod najbolje zna šta je ispravno!

[ljubav_aha]

Nije sarkazam, nego covjek smatra da "htio" nije bash najpravilnije. Nadjoh na jednom blogu :

Dr. Midhat Riđanović: ŠTA JE PRAVILNO - HTJEO ILI HTIO?

U knjizi uvaženog profesora emeritusa engleskog jezika i lingvistike u Sarajevu "Praktična enleska gramatika" drugo dopunjeno izdanje na str. 20 nailazim na interesantno i vrijedno pažnje pitanje:
"Riješite ovu proporciju:
sjesti : sjeo = htjeti : x
Koja je vrijednost x-a?
Naravno, htjeo (prva gramtaička pravila nastala su u klasično grčko doba iz matematičkih proporcija). Ima još nekoliko razloga zbog koji htjeo treba proglasiti "pravilnim", (...) a htio strogo zabraniti. Sumnjam da postoji i jedna druga disciplina u kojoj naš dio svijeta zaostaje nego u lingvistici, pa prema tome i u onim društvenim poslovima u kojima lingvistika igra važnu ulogu, a među njima i normiranje jezika."
Šta mislite o ovom? Imate li dileme?

http://burek.blogger.ba/arhiva/2008/07/

Ridjanovicu se ne moze desiti da napravi "gresku" bez argumenata.

gospodin nema dovoljno jak argument o ne-pravilnom korsitenju rijeci htio
inace,provjerite korsitenje doticnog glagola u futur prvi statusu

[Toto]

I u matematici je 2+2 jednako 4. Dok je ne poduhvate bankari -pa nakarikaju i kamate.
Mene zivo intersuje sta bi uvazeni profesor hotio reci o smajlicima.

[lalemali]

Ridjanović je jedan ohandjali stari prdež koji je k tomu još pod stare dane postao bezobrazan. Više ne zna gdje veže a gdje driješi. Atavizam komunističkog mentalnog sklopa. I nikako da konačno ode dovraga i prepusti struku mladim ljudima.
ON je neka vrsta lingvističkog Dodika. Samo okolo pljuje po ljudima i to na još gori način od Dodika. Primitivno, mahalski se pokušava obračunati sa neistomišljenicima i samo pljuje i pljuje. Završio je engleski, ali sa bosanskim veze nema, a trpa se svugdje. Jako reakcionaran i izrazito zao čovjek. Unosi smutnju i svadju. Teško je shvatiti da je takav čovjek profesor i pedagog. Ruglo pravo. Da živi u devetnaestom stoljeću bio bi nazadan. On ima težih problema i najbolje da ode psihijatru. Održava ga sranje o jeziku i bezgranično polemiziranje sa drugima.

Nosi se čovječe, crkni, nestani, umri stari moržu! Samo činiš štetu ljudima i državi.

[Toto]

Ridjanović je jedan ohandjali stari prdež koji je k tomu još pod stare dane postao bezobrazan. Više ne zna gdje veže a gdje driješi. Atavizam komunističkog mentalnog sklopa. I nikako da konačno ode dovraga i prepusti struku mladim ljudima.
ON je neka vrsta lingvističkog Dodika. Samo okolo pljuje po ljudima i to na još gori način od Dodika. Primitivno, mahalski se pokušava obračunati sa neistomišljenicima i samo pljuje i pljuje. Završio je engleski, ali sa bosanskim veze nema, a trpa se svugdje. Jako reakcionaran i izrazito zao čovjek. Unosi smutnju i svadju. Teško je shvatiti da je takav čovjek profesor i pedagog. Ruglo pravo. Da živi u devetnaestom stoljeću bio bi nazadan. On ima težih problema i najbolje da ode psihijatru. Održava ga sranje o jeziku i bezgranično polemiziranje sa drugima.

Nosi se čovječe, crkni, nestani, umri stari moržu! Samo činiš štetu ljudima i državi.

haman ko da si njegov ucenik