Krzno

Za sve koji vole ta divna stvorenja...

Moderator/ica: Sunrise00

Krzno

PostPostao/la PITARKA_SA dana 05/02/2007 16:57

zanima me vas stav?
smatrate li da je u ovom vaktu,kada imamo toliko mogucnosti izbora ,humano i normalno ubiti zivotinju iskljucivo radi krzna,tj.radi prestiza i statusa u drustvu?

ima li razlike onda,izmedju krzna i koze??


zanima me vase misljenje o tome,jer ima ljudi koji recimo,ne nose krzno,ali nosaju kozu..ili,ne nose ni jedno ni drugo,a jedu meso..
izmadju svega toga je tanka granica,pa me zanima vase misljenje.
ima li razlike izmedju jedenja mesa i nosenja krzna?
smatrate li da je to mozda licemjerno? ili ne?!

jednostavno,vas uopsten stav po pitanju nosenja krzna
:)
PITARKA_SA
 
Postovi: 2847
Pridružen/a: 12/06/2005 16:13
Lokacija: rajvosa

PostPostao/la medda dana 05/02/2007 17:15

Danas me nesto krenulo pa haj i ovdje da iskazem svoj stav. :-)

Ako vec jedemo meso, onda treba iskoristiti i kozu zivotinje.
Protiv sam ubijanja zivotinja iskljucivo radi krzna/koze.
A neki dan sam pricala sa covjekom koji mi je rekao da je vegetarijanac jer zali zivotinje. Tek sam se poslije sjetila da je na njemu blistala predivna nova kozna jakna. Uh, kud prije ne primijetih. Pojela bih ga.... :-D
medda
 
Postovi: 479
Pridružen/a: 29/09/2006 09:35

PostPostao/la tech10 dana 05/02/2007 17:17

Ne podrzavam, pogotovu kada vidim cijene. :D
Avatar
tech10
 
Postovi: 9192
Pridružen/a: 14/09/2005 14:04

PostPostao/la mIRCerka dana 05/02/2007 17:59

Ja volim krzno oko vrata. Pogotovo vibrirajuce krzno. Dodjem kuci, zavalim se i krzneni sal mi se sam navuce... i prede...i zaljubljeno me gleda...uff...

Ne, ne volim ubijanje zivotinja radi krzna, ali meda je u pravu, ako vec ubijes zivotinju radi mesa, iskoristi sve, RECIKLAZA RULZ.
Sto se vegetarijanaca tice, rec mi gavrilo nesto na njemackom neki dan, a prijevo d je VEGETARIJANAC JEDE JELO MOME JELU ili, narodski, kakvi su vegetarijanci prijatelji biljojeda kad im svu hranu popasose..
mIRCerka
 
Postovi: 28308
Pridružen/a: 20/08/2004 15:21
Lokacija: Bolje biti frustrirani mjesanac nego cistokrvni idiot.

PostPostao/la Tesssa dana 08/02/2007 01:24

Ne jedem meso, ne nosim krzno, imam jedne kozne cizme koje sam davno kupila i koje se jos drze, pa dobro zimi dodju.
Avatar
Tesssa
 
Postovi: 3791
Pridružen/a: 29/11/2006 16:33
Lokacija: nja nja :)

PostPostao/la Skyfox dana 08/02/2007 09:57

Meso je ipak neophodno organizmu. Ko se ikada bavio ozbiljno vegetarijanstvom zna da prema nekim istazivanjima, dugorocno izbjegavanje mesnih proizvoda moze izazvati neka oboljenja.
Protiv sam ubijanja zivotinja radi krzna... U srednjoj sam jednoj grupi zena u bundama doviknuo 'krvolocne kucke' kad su se okrenule jedna od njih je bila od stare kolegica sa posla... :oops: :zoka:
Avatar
Skyfox
 
Postovi: 7291
Pridružen/a: 27/09/2003 00:00
Lokacija: Selo Strumfova

PostPostao/la baby_angel dana 09/02/2007 11:34

Jedem meso, povodom toga nemam nedoumica, bar ne jos uvijek... Mada ne jedem nista sto me podsjeca na les, npr. citava zivotinja ispecena i to... A krzno nikad nisam i nikad necu nositi.
Avatar
baby_angel
 
Postovi: 523
Pridružen/a: 01/08/2006 12:52

PostPostao/la Hierarchia dana 25/02/2007 18:50

slika
Hierarchia
 
Postovi: 3152
Pridružen/a: 29/10/2006 22:54

PostPostao/la Hierarchia dana 25/02/2007 18:52

slika
Hierarchia
 
Postovi: 3152
Pridružen/a: 29/10/2006 22:54

PostPostao/la Hierarchia dana 25/02/2007 18:53

slika
Hierarchia
 
Postovi: 3152
Pridružen/a: 29/10/2006 22:54

PostPostao/la Hierarchia dana 25/02/2007 18:58

slika
Hierarchia
 
Postovi: 3152
Pridružen/a: 29/10/2006 22:54

PostPostao/la Cober dana 27/02/2007 10:16

ljljubavv je napisao/la:Voće NIJE desert i ne jede se s drugom hranom, tj. poslije ručka ili večere, jer koristi od voća neće biti, a želudac u tom slučaju proizvodi mokraćnu kiselinu, što je otrov za tijelo. Samo ako jedemo voće na prazan želudac, izvući ćemo iz njega najviše koristi.

Vegetarijanstvo nije moda ili trend. Ono postoji najmanje 6000 godina. Četiri milijarde ljudi na zemlji živi pretežno vegetarijanski.

Poznata je činjenica da se prije 50 godina koristilo 10 puta manje bjelančevina i 30 puta manje šećera (rafiniranih ugljikohidrata), nego što se koristi danas u našoj prosječnoj prehrani.

Za uzgoj 1 kg mesa ili za uzgoj 7 kg pšenice su potrebna ista ekonomska sredstva. Budući da je još uvijek znatni dio čovječanstva pothranjen ili gladuje, odmah postaje očigledno da je prednost i u količini i u kvaliteti, te u novčanoj potrošnji na strani biljne hrane.

Male foke (tuljani), mladunčad, kad su uhvaćene, ogule ih žive (bez da ih prije ubiju) i to radi posebne tehnologije u obradi krzna. Fotografije o tome objavio je prije više godina zagrebački "Večernji list", s opširnim "obrazloženjem", a glavni začetnici ovoga posla bili su Talijani. Italija je, također, prva u svijetu po izvozu ptica pjevica, koje prethodno oslijepe, jer navodno takve ptice najljepše pjevaju. (Također članak iz "Večernjeg lista")

Knjiga amerikanca Petera Singera "Konc-logori za životinje" govori o stradanjima i nezamislivim mukama u svim oblicima: od pripreme za klaonice, za laboratorijske pokuse, za potrebe kozmetičke industrije, industrije krzna itd, a zalaže se za svako moguće oslobođenje životinja.

Dokazano je da čovijek koji ne jede, ne samo meso, već niti ostale životinjske produkte, kao maslac, mlijeko, jaja, sir, vrhnje - ipak ne oskudijeva bjelančevinama u svome tijelu. To je objasnio ruski fiziolog prof. dr. Mihail Volski, na taj način što je dokazao hipotezu koja je poljuljala osnove današnje fiziologije. Naime, čovjek i životinja sposobni su izvršiti sintezu bjelančevina iz atmosferskog dušika, dakle, putem disanja. Volski je čak izračunao koliko bjelančevina dobivamo u litri udahnutog zraka.

Još prije nekoliko godina medicinska je znanost neosporno tvrdila, da se vitamin B-12 (kobalamin) nalazi isključivo u mesu, točnije u jetri, i u proizvodima životinjskog podrijetla (jaja, sir mlijeko, maslac), a da ga nema u biljnoj hrani i žitaricama. Danas je znano da se B-12 ipak nalazi i u sjemenju biljaka koje klijaju, u morskim travama, u jabučnom octu, u mlijeku od soje, ekstraktu kvasca...

Nemoguće je nabrojati sve prednosti sirovog voća, ali tri su bitna čimbenika zajednička svim vrstama voća: voćne kiseline općenito izgaraju u tijelu i zbog toga su hranjive, zatim pretvaraju se u karbonate i teže da krv učine alkalinskom, sprečavaju nagomilavanje kiselina (otpadni produkt bjelančevina), a time omogućavaju da tijelo pobijedi sve bolesti. Drugi čimbenik prednosti voća je u tome da voćni sokovi rastvaraju čireve, tumore i mineralni talog u krvnim žilama i zglobovima, kamenje u žučnoj vrećici ili bubrezima. Treći je čimbenik što bacili ne žive i ne množe se u voćnom soku.

Čovjek je po prirodi biljojed i plodojed i to je anatomski dokazano: PH čimbenik u slini, građa zubiju, probavni trakt (dužina crijeva) itd. Najbliži čovjekovi rođaci - primati, tj "viši majmuni", su plodojedi.

Njemački znanstvenik Rudolf Virchow, patolog, otkrio je još prije stotinu godina fenomen pod nazivom "probavna leukositoza". Kad se čovijek hrani kuhanom hranom, bez obzira kakvom, odmah se javlja fizička reakcija organizma protiv takve hrane, jer se broj bijelih krvnih zrnaca od normalnih 6-7 tisuća ne prostorni milimetar krvi popne za pola sata čak do 30 tisuća (to se javlja i kod svake upale, budući da su leukociti branitelji organizma od svega što je tuđe ustrojstvu čovjeka). Međutim, ako čovjek prije jela uzima predjelo od sirove hrane (voće ili povrće), ali sirovo, a ne kuhano, probavne leukocitoze NEMA! To je dokaz da je čovjek "programiran" na voće i plodove, povrće, sjemenke, korijenje, a sve, dakako, sirovo. Kasnije su istraživanja pokazala, koliko god to zvučalo paradoksalno, da - što se hrana duže kuha, teže je probavljiva!

Mokraćna kiselina koja nastaje razgradnom životinjskih bjelančevina, uzročnik je mnogih živčanih, bubrežnih, gihtičnih, reumatskih i drugih bolesti.

Gotovo sva je hrana koja dolazi iz prirode savršena i nemoguće je dobiti tvornički prerađenu hranu koja ne bi bila pogrešna.

Kako bi se poboljšala kakvoća kruha, dodaje se šest umjetnih sastojaka (nasuprot onih 23 prirodnih sastojaka koji se odstranjuju tehnologijom - pretvaranjem crnog pšeničnog zrna u izbijeljeno zrno) i samljeveno u bijelo brašno. Takvo brašno neće jesti niti insekti. To jede samo - čovjek!

Klasična medicina jasno i određeno ukazuje na ispravnost prehrane punovrijednim namirnicama, tj. žitaricama mljevenim s ljuskom (mekinje), oljuštenom a neglaziranom smeđom rižom, mljevenim košticama, klicama i sjemenkama, neoguljenim voćem i povrćem, biljnim uljima itd.

Najnezdravija je Mađarska kuhinja, i pod njenim utjecajem Slavonska. Vjeruje se da svaki treći Slavonac boluje ili će oboliti od karcinoma.

Hrana koja se zabranjuje u slučaju raka: meso, umaci od mesa, mesni ekstrakti, perad, riba, školjke, mesne i riblje paštete, jaja, sir itd. (sve namirnice životinjskog porijekla). Rak postoji samo u naprednim industrijskim zemljama, gdje je velika potrošnja mesa, dok je u vegetarijanskim zemljama Dalekog istoka ta bolest praktički - nepoznata.

Liga za borbu protiv raka, u Zagrebu, izradila je program za borbu protiv raka u kojem su sudjelovali: prim. dr. Josip Krušić, prof. dr. Živko Kulčar, dr. Branko Malenica, dr. sc. Slobodan Lang, prim.dr. Vladimir Rogina. Navodimo osnovne postavke tog programa: 1) Provodite tjelesnu aktivnost, 2) Prestanite s pušenjem, 3) Napustite alkoholna pića, osobito ona žestoka, 4) Bitno smanjite uporabu mesa i masti u ishrani i jedite više voća i povrća, 5) Održavajte seksualnu higijenu.

Meso je lešina čim je ubijeno (zaklano) i bez obzira na kemijska onečišćenja bilja koje životinja pojede (pesticidi, herbicidi, aditivi). Trulenje počinje istog trena, to je progresivno samorazaranje i raspadanje tkiva. Životinje mesožderi jedu sirovo meso tek ubijene žrtve, dok to meso sadrži još minimalnu količinu toksina. Crijeva su im dvaput kraća nego u čovjeka, što znači da se na mjestu gdje bi hrana mogla snažno toksično djelovati, već izbacuje kao izmet.

Istraživač A. V. Lysebeth ističe: "Nemoguće je živjeti samo od mesa. eskimi i Kirgizi koriste mnogo mesa, jer je na sjeveru oskudna vegetacija. Oni jedu sve organe ubijene životinje, a također piju i njezinu krv. Njihova je životna dob 20-26 godina! Biljnu hranu koriste za vrijeme polarnog ljeta, što im ne omogućuje doživjeti višu dobnu granicu, no bez toga - sasvim sigurno ne bi doživjeli niti tu životnu dob.

Dr. Brouchle - kao šef klinike za prirodno liječenje u Dresdenu izliječio je 25.000 bolesnika sirovom hranom. Rezultati ispitivanja objavljeni su u njegovoj knjizi: "Handbuch der Naturheil - kunde". Citiramo: "Uslijed nepotpunog izgaranja životinjskih bjelančevina stvara se mokraćna kiselina, koja se prolazeći putem krvi kroz tijelo - taloži ponajviše u zglobovima ... radi se o gihtu ... kroničnom reumatizmu... Naš ideal nije da izgradimo što više bolnica, utočišta za umobolne i kaznenih zavoda, već stvarati takve uvjete za življenje, da ima što manje bolesti i kriminala... U službenoj medicini postoje zablude koje se temeljito moraju ispraviti. Liječnici se, naime, znatno više bave liječenjem, nego sprječavanjem bolesti."

Moralni razlozi za bezmesnu prehranu
Neka razmišljanja o vegetarijanstvu slavnih povijesnih ličnosti



Na zapisu s egipatskog papirusa 3000 godina prije Krista možemo pročitati: "Živimo od četvrtine onoga što progutamo, od preostale tri četvrtine žive liječnici.
Stara indijska poslovica kaže: "Bog u mineralu spava, u biljci sanja, u životinji se budi, u čovjeku je probuđen"
U eseju "O jedenju mesa", rimski pisac Plutarh piše: "Možete li se zapitati koji je razlog naveo Pythagoru da odbaci meso? Što se mene tiče, ja bih radije volio znati pod kojim je neočekivanim okolnostima i u kojem stanju uma prvi čovjek stavio svoje usne na meso i krv mrtvog stvorenja, iznio na stol mrtva, ustajala tijela i usudio se nazvati hranom dijelove tijela koji su do maloprije puštali glasove i krikove, kretali se i živjeli?...Ako tvrdite da ste po prirodi stvari određeni za mesnu vrstu ishrane, onda prvo osobno ubijte ono što želite jesti. Međutim učinite to vlastitim rukama, bez pomoći mesarske sjekire, noža ili bilo kakvog oružja."
Otac moderne medicine, Hipokrat je govorio: "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana."
Seneka je u "Poslanici Lucijusu",62. godina prije Krista zapisao: "Kad bi samo ljudi poslušali glas razuma, shvatili bi da su kuhari, baš kao i vojnici, suvišni."
Lav Tolstoj - je smatrao da postoji prirodna progresija nasilja koja neizbježno dovodi do rata u ljudskom društvu.
Na opasku o svom mladolikom izgledu, George Bernard Shaw je odgovorio: "Ne izgledam mladolik. Onakav sam kakav trebam da budem u ovim godinama. Stvar je u tome što drugi izgledaju stariji nego što jesu. Što možemo očekivati od ljudi koji jedu leševe?...Ja 47 godina nisam jeo meso. Kada bi sve životinje koje ja nisam pojeo jednom bile upregnute pred moja mrtvačka kola, to bi bio ljepši sprovod nego što ga je ikad imao bilo koji kralj."
Singer je napisao: "Svi smo mi Božja stvorenja i nije u skladu što se molimo Bogu za milost i pravdu dok nastavljamo jesti meso životinja koje su zbog nas ubijene...Različiti filozofi i religijski vođe su pokušavali ubijediti svoje učenike i sljedbenike da životinje nisu ništa više od strojeva bez duše i osjećaja. Međutim svatko tko je ikada živio sa životinjom - bio to pas, ptica ili čak miš - zna da je ta teorija besramna laž, izmišljena da opravda okrutnost!"
I Charles Darwin je primijetio: " Čudila me uvijek činjenica da najbolji radnici, koje sam ikada vidio, čileanski rudari, žive samo od biljne hrane, tj. samo od mahunarki (grah, grašak, soja...)"
Ludwig Feuerbach kaže: "Čovjek je ono što jede!"
Erich Fromm: "Suočiš li se s istinom bez panike, shvatit ćeš da život nema smisla osim onoga koji mu ti daješ razvijajući svoje snage, živjeći produktivno."
Poznata je izreka A. Huxleya: "Samo je jedan kutak svemira koji možemo sigurno popraviti - to smo mi sami!"


Pametnom dovoljno.
Cober
 
Postovi: 906
Pridružen/a: 14/05/2005 03:26

PostPostao/la Cober dana 27/02/2007 10:21

"Teletu dajemo hranu koju bismo i sami mogli jesti. Tele treba većinu te hrane zbog običnih fizioloških procesa svakodnevnog življenja. Bez obzira na to koliko čvrsto je tele spriječeno da se kreće, njegovo tijelo još uvijek mora trošiti hranu čisto zato da bi ostalo na životu. Ta se hrana također koristi da bi se izgradili nejestivi dijelovi tijela teleta poput kostiju. Samo se ona hrana koja je preostala nakon zadovoljavanja svih tih potreba može pretvoriti u meso i evetnualno je mogu jesti ljudska bića. Potrebano je devet i pol kilograma proteina koji se daju teletu da bi se proizvelo pola kile životinjskog proteina za ljude. Natrag dobivamo manje od 5 posto onoga što ulažemo. Pretpostavite da imamo jedno jutro plodne zemlje možemo ga koristiti da uzgajamo biljke koje su bogate proteinima, poput graška ili graha. Ako to učinimo, od našeg ćemo jutra dobiti između 135 i 225 kilograma proteina. Nasuprot tome, naše jutro možemo koristiti tako što ćemo uzgajati žitarice kojima ćemo hraniti životinje koje ćemo zatim ubiti i pojesti. U tom ćemo slučaju od našeg jutra dobiti između 18 i 25 kg proteina. Što je zanimljivo, premda većina životinja pretvara biljne proteine u životinjske mnogo djelotvornije od stoke - svinja npr. treba "samo" 3,5 kilograma proteina da bi proizvela pola kile za ljude - ta je prednost gotovo eliminirana kada razmotrimo to koliko mnogo proteina možemo proizvesti po jutru, zato što stoka može iskoristiti izvore proteina koji su neprobavljivi za svinje. Tako većina procjena zaključuje da biljna hrana daje oko deset puta više proteina po jutru od mesa, premda procjene variraju, a omjer se ponekad penje čak do dvadeset prema jedan. Ako umjesto ubijanja životinja i jedenja njihovog mesa, ta stvorenja koristimo da nam daju mlijeko ili jaja, onda znatno popravljamo ono što dobivamo natrag. Unatoč tome, životinje moraju i dalje koristiti proteine za svoje vlastite svrhe, te najdjelotvorniji oblici proizvodnje jaja i mlijeka ne daju više od četvrtine proteina po jutru od onog što može pružiti biljna hrana"

(Peter Singer, "Oslobođenje životinja").
Cober
 
Postovi: 906
Pridružen/a: 14/05/2005 03:26

PostPostao/la Cober dana 27/02/2007 10:24

Životinje osjećaju bol! One imaju živčani sustav isto kao i ljudi. Također, imaju i potrebe kao i ljudi: potrebu za kretanjem, potrebu za druženjem s pripadnicima svoje vrste, odgajanjem svoje djece i zabavom. Zamislite kako je biti cijeli život zatvoren u mračnoj smrdljivoj farmi gdje je sve što vidite patnja i smrt. Zamislite sebe kako vas umjetno oplode, nakon što se porodite otmu vam dijete i zakolju ga ili odvedu i vi ga više nikad ne vidite, a netko vas ponovno oplodi i tako iz godine u godinu. Zamislite da vas netko konstantno šopa hranom koju ne želite i koja nije vaša prirodna hrana, zamislite da vas truje antibioticima, hormonima i raznoraznim otrovima da biste brže rasli ili da bi vam meso bilo 'ljepše'. Zamislite potpunu dosadu od koje mnoge životinje često polude, jer su zatvorene na isto mjesto cijeli život bez mogućnosti kretanja ili dodira s drugima. Zamislite da ne znate što vam se zapravo događa, jer životinje ne znaju razlog zbog kojeg su zatvorene, ali ipak znaju gdje su i boje se onoga što im se može dogoditi. Na kraju života u patnji, boli i strahu zamislite kako vas vode na klanje, kako vidite druge pripadnike svoje vrste poklane, kako pripadnici druge vrste idu prema vama i kako vas kolju. Ako možete, pokušajte se zamisliti kao raskomadan leš koji postaje tuđa hrana.
Tvorničke farme vjerojatno su jedne od najvećih sramota suvremenog čovjeka, iznikle na ideji nacističkih koncentracijskih logora. Samo u Americi 3.5 milijardi 'broiler' pilića, 85 milijuna svinja, 34 milijuna goveda za 'proizvodnju' mesa, 11 milijuna goveda za dobivanje mlijeka, 9 milijuna ovaca i 200 milijuna kokoši za nesenje jaja danas živi u intenzivnoj stiješnjenosti farmi-tvornica, gdje su životinje osakaćene, genetički manipulirane, okrutno prenatrpane, lišene svježeg zraka, sunca i prirodne okoline, a uskraćena im je čak i mogućnost protezanja i vježbanja krila i udova. Cijeli svoj život one nemaju mogućnosti da provode svoje osnovne, prirodne funkcije i obrasce ponašanja ili da žive kako ih njihovi instinkti pokreću. Ženske pripadnice vrste su često natjerane do svojih apsolutnih bioloških granica na proizvodnju potomstva, samo da bi doživjele da njihova djeca budu oduzeta od njih ubrzo nakon rođenja kako bi ih ljudi utovili za klanje.
Cober
 
Postovi: 906
Pridružen/a: 14/05/2005 03:26

PostPostao/la Skyfox dana 27/02/2007 10:47

Nekada su ljudi nosili krzno da bi se ugrijali u zimskom periodu, danas kada postoji adekvatna odjeca, ubijati zivotinje radi njihove koze je nepotrebno i gubi smisao, svrha je samo da se zadovolji zelja za luksuzom ljudi bez ukusa!

slika
Avatar
Skyfox
 
Postovi: 7291
Pridružen/a: 27/09/2003 00:00
Lokacija: Selo Strumfova

PostPostao/la leeloo dana 27/02/2007 11:35

leeloo
 
Postovi: 494
Pridružen/a: 23/05/2002 00:00

PostPostao/la amarella dana 28/02/2007 00:53

Kako se gaje i love krznašice?

Kako se bunde od prirodnog krzna smatraju neizbežnim modnim detaljem i prestižom, krznarska industrija je i dalje aktuelna i razvijena privredna grana. Svake godine na farmama za uzgajanje krznašica, koje se uzgajaju isključivo radi dobijanja krzna, živi i umire u neadekvatnim uslovima oko 30 miliona životinja. Svest o okrutnosti koju za sobom povlači industrija krzna je dovela do opadanja ovog broja sa 50 miliona u proteklih dvadesetak godina. Opadanju ovog broja svakako su doprineli i sve strožiji zakonski propisi u razvijenim zemljama Evrope.


Na ovim farmama se pretežno gaje lasice, lisice kao i činčile, nutrije, rakuni... Životinje koje se koriste za dobijanje krzna se ili izlovljavaju iz njihove prirodne sredine ili gaje u specijalno konstruisanim sistemima. U zatvorenim sistemima gajenja, životinje koje se koriste za reprodukciju provedu ceo svoj život u kavezu, njihovi mladunci se ubijaju sa 8 meseci starosti tj. kada dobiju svoje prvo zimsko krzno. Farme se sastoje iz nanizanih redova žičanih kaveza, koji mogu da zatvaraju do 100 hiljada životinja. U ovakvim sistemima gajenja krznašice zadržavaju odlike divljih životinja i potrebe, koje ovim načinom gajenja ne mogu zadovoljiti. Skučenost u kavezima utiče na pojavu neprirodnih ponavljajućih pokreta. To je tzv. stereotipija, simptom koji životinje ispoljavaju kao znak stresa, usled nemogućnosti ostvarivanja prirodnih oblika ponašanja, i kao pojave frustracija - u obliku dugotrajnog trčkaranja s jedne strane kaveza na drugu i sl.

Jedna studija sprovedena od strane Holandskog poljoprivrednog istraživačkog centra pokazuje da polovina lasica na farmama pokazuje znakove stereotipije u 25 % svog budnog vremena.
Za lov se koriste zamke, u kojima životinje ostanu zarobljene i po nekoliko dana trpeći nepodnošljiv bol i patnju, izazvani prignječenjem delova ekstremiteta nazubljenim čeličnim zamkama. Pošto su uhvaćene, pokušavaju da se oslobode tako što neretko pregrizu sopstveni ekstremitet. Ukoliko to ne uspeju, umiru posle deset do dvanaest sati od izmorenosti i bolova.

Metode usmrćivanja krznašica

U zavisnosti od životinjske vrste koriste se različite metode egzekucije. Jedna od metoda je analna ili vaginalna elektrokucija (ubijanje strujom). Ova metoda obuhvata upotrebu dve elektrode. Jedna od elektroda se stavlja u usta a druga se postavlja analno ili vaginalno. Naime, kod većih životinja postavlja se analno, ubacivanjem elektrode u rektum, a kod manjih vaginalno, ubacivanjem elektrode u vaginu. Egzekucije se izvode i na druge načine. Manje životinje, kao na primer lasice, se ubijaju lomljenem vratova. U gasnim komorama se koriste ugljen-monoksid i ugljen-dioksid za gušenje a upotrebljavaju se i letalne injekcije pentobarbiton-natrijuma. Kod nestručnog davanja ovih otrova dešava se da životinja ne bude usmrćena već živa odrana, nakon čega "živi" još neko izvesno vreme. U severnim krajevima naše planete foke se umlaćuju motkama.

Ako Vas ove informacije nisu dovoljno OKRZNULE, evo još nekih podataka: Za izradu jedne bunde dužine 1 m, u zavisnosti od životinjske vrste, potrebno je da se liši života: 100 činčila; 60 lasica; 42 lisice; 40 rakuna; 20 vidri; 20 jazavaca. Ovo je prava cena jedne bunde!!!

Zaštita i položaj krznašica

Čekajući na donošenje Zakona o zaštiti životinja u našoj zemlji, za sada ne postoji pravna regulativa koja bi propisala zaštitu krznašica, odnosno bliže propisala uslove za gajenje svake vrste ponaosob, metode eutanazije, efikasan mehanizam kontrole i adekvatne sankcije. Danas, ovim životinjama nisu obezbeđeni adekvatni uslovi za život, eutanazija se izvodi nestručno a broj farmi se iz dana u dan povećava.

Dokazi protiv farmi krzna su toliko očigledni i alarmantni, te su mnoge zemlje Evrope preuzele odgovarajuće mere kako bi ovu privrednu granu svele na minimum ili pak ukinule. Dok je u nekim zemljama Evropske unije zabranjeno gajenje životinja radi dobijanja krzna, u drugim su uvedeni tako striktni propisi koji se tiču dobrobiti ovih životinja, a koji obavezuju na obezbeđivanje prirodnih uslova i zadovoljavanje prirodnih potreba ovih životinja, što praktično maksimalno smanjuje prostor za stvaranje profita. Samim tim "farmeri" su prinuđeni da stave katanac na vrata svoje "farme krznašica".

U našoj zemlji je sve popularnije uzgajanje činčila, sudeći po činjenici da jedna austrijska firma širi mrežu odgoja u Srbiji. Punktovi su u Kraljevu i Novom Sadu. Ovaj način privređivanja postaje sve popularniji pošto uzgajivači, koji se u jednom članku našeg popularnog časopisa predstavljaju kao "ljubitelji životinja", kažu da oko ovih životinja nema mnogo posla, a da ishrana nije skupa i obilna. Naši "ljubitelji životinja" su izmerili svoju ljubav putem digitrona i shvatili da se uz malo truda, dobrih kredita i prostora u nekoj garaži druženje sa ovim životinjama može pretvoriti u fini hobi-posao. Ove divlje životinje, iz prašuma visokih Anda, završavaju po grazama i kavezima puneci dzepove zadovoljnih biznismena.



ZA JEDAN KAPUT POTREBAN BROJ ŽIVOTINJA


Lisice Dabra Rakuna
10 - 24; 16 - 20; 20 - 30

Nutrije Oposuma Kune zlatice
26 - 34; 30 - 40; 40 - 60

Vjeverice Činčile Hermelina
100 - 400, 130 - 200; 180 - 240
slika
slika
slikaslika
slika
amarella
 
Postovi: 82
Pridružen/a: 17/02/2007 01:58
Lokacija: Sarajevo

PostPostao/la amarella dana 28/02/2007 00:59

slika
slika
slika
slika


I ko može nakon ovih slika obući krzno na sebe???
amarella
 
Postovi: 82
Pridružen/a: 17/02/2007 01:58
Lokacija: Sarajevo

PostPostao/la encian dana 28/02/2007 06:19

krzno, ni mrtva. jedem meso, i mislim da treba iskoristiti kozu, ioako su mi koznjaci izuzev obuce isto tako pretjerani.

vjezbala sam i jogu odredjeni period, naucila sam i pored toga sto su svi jogiji vegetarijanci, da ipak prihvataju nositi kozne cipele kad ustreba.

ove slike su grozne.
encian
 
Postovi: 1310
Pridružen/a: 22/12/2006 16:42

PostPostao/la amarella dana 28/02/2007 12:51

Iskreno krzno ne nosim, ali kožu nosim... na par mjesta sam našla oprečne postove, sajtove... negdje kažu da je koža isključivo nus proizvod.... međutim našla sam i neke stranice koje tako opisuju kožnu industriju, ono životinje se samo tako ubijaju, da mi je prosto muka...

evo sta sam nasla:

Kožna industrija

Svake godine milijardu i pol dolara vrijedna američka kožna industrija preradi otprilike sto milijuna životinjskih koža. Mnoge životinje od kojih potječe ta koža proživljavaju sve strahote uzgoja na farmama uključujući zatvaranje u prenatrpane prostore, kastracije bez anestezije, podrezivanje repova, skidanje rogova, te okrutno tretiranje tijekom transporta i klanja.

Koža iznosi otprilike 50% od totalnih životinjskih nusproizvoda vrijednosti stoke. Kada se proizvodnja mlijeka krava muzara smanji njihova se koža također koristi za proizvode od kože; koža njihovih potomaka, teladi, postaje skupocjena teleća koža. Znači da je ekonomski uspjeh klaonica i mliječnih farmi direktno povezan prodajom proizvoda od kože.

Većina kožnih proizvoda koji se proizvode i prodaju u Americi napravljeni su od kože goveda i teladi, ali koža također dolazi i od konja, ovaca, janjadi, koza i svinja. Druge vrste koje se kolju i ubijaju isključivo zbog kože uključujući zebre, bizone, bivole, divlje svinje, jelene, klokane, slonove, jegulje, morske pse, dupine, tuljane, morževe, žabe, krokodile, guštere i zmije. Tisuće ugroženih morskih kornjača ilegalno drže u zatočeništvu i ubijaju u Meksiku isključivo zbog njihove kože. Procijenjeno je da su 25-30% uvezenih cipela i ostalih predmeta od kože napravljeni od ilegalno ulovljenih životinja.

Ostale egzotične životinje kao što su aligatori, također se uzgajaju na farmama radi njihove kože. Aligatori na farmama se drže u napola potopljenim cilindričnim limenim strukturama koje stoje na betonskim pločama. Jednu građevinu, koja je puna pokvarenog mesa, izmeta i ustajale vode može nastanjivati i do 600 mladih aligatora. Iako aligatori mogu doživjeti starost od 40 do 60 godina na farmama ih uglavnom ubiju prije njihovog četvrtog rođendana.

Aligatore na farmama uglavnom zatuku čekićima i sjekirama, a ponekad ostaju pri svijesti i u agoniji sljedećih sat i pol do dva sata. Iz vode ih često vuku van ogromnim kukama i žicama tek kada oslabe od gubitka krvi ili se utope. Krivolovci ponekad ubiju neku vrst životinje da bi je iskoristili kao mamac za lov druge. Zmije i gušteri su često oderani živi zbog vjerovanja da deranje kože na živo rezultira boljom gibljivošću obrađene kože. Promatranjem oderanih zmija utvrđeno je da umiru dulje od četiri dana. Jarići mogu biti živi skuhani da bi se od njihove kože napravile skupocjene rukavice, a kože nerođenih telića i janjaca - nekih namjerno pobačenih, drugih od zaklanih nosećih krava i ovaca, smatraju se posebice 'luksuznima'.

Obuća i odjeća od životinjske kože

Većina malih farmi zamijenjena je tvornicama u korporativnom vlasništvu gdje su životinje uskladištene u male pretrpane boksove, često u nemogućnosti da se okrenu ili čak da naprave jedan korak u bilo kojem smjeru. Lišene veterinarske zaštite, vježbe, sunčevog svijetla i čak osjećaja trave pod njihovim nogama, ova bića koja žive, dišu, misle, osjećaju, čija osjetila su kao naša, pate i umiru i to u omjeru od milijun na dan.

Ogromna većina životinja zaklana zbog njihove kože trpi sve užase farmi za masovnu proizvodnju - prenatrpanost, nestašicu, kastraciju bez anestezije, žigosanje, obrezivanje repova, uklanjanje repova i okrutni tretman tijekom transporta i klanja.

Većina kože proizvedene u USA napravljeno je od kože stoke i teladi, ali i koža koja je prodana ovdje također je od konja, janjadi, ovaca i svinja koje se kolju radi mesa, kao i od pasa i mačaka koji su ubijeni u Aziji.

Kada kupite kožu, vi ne možete znati odakle je ona ili od koga je napravljena.

Krave

Koža od krava dolazi od krava uzgojenih za meso i mlijeko. Stoka uzgojena za meso provodi većinu svog života na pretpanim tovilištima. Studije su otkrile da stočari mogu maksimizirati dobit time da svakom govedu daju samo 4 četvorna metra životnog prostora - ekvivalentno stavljanju 13 goveda u tipičnu američku spavaću sobu! Hrani ih se sa neprirodnom hranom fekalijama od kokoši, ostacima od drugih životinja, high-bulk zrnom, i ostalim 'filama' (uključujući i piljevinu) dok ne dosegnu težinu od 450 do 544 kilograma. Izložene su bolnim postupcima žigosanja, kastracija i uklanjanju rogova bez anestezije. Tijekom transporta stoka je u metalnim kamionima gdje pate od straha, ozljeda, ekstremnog variranja temperature i nestašice hrane,vode i veterinarske zaštite.

Krave uzgajane za mlijeko drže se stalno bređe, kako bi zadržali visoku proizvodnju mlijeka. Neki stočari uštrcavaju kravama sintetičke hormone rasta, koji povečavaju rizik mastitisa, bolne infekcije koja uzrokuje da vime postanu tako teške da im se koji puta vuku po podu. Jednom kada donesu mlado na svijet, mladunčad im se traumatično uzima unutar par dana - ženke se dodaju u skupinu za mlijeko, a mužjaci se okuju u male, tamne sanduke da se uzgoje za jelo. Bez majke i sami, u nemogućnosti su napraviti čak i jedan korak u bilo kojem smjeru, ne mogu se okretati ili udobno leći. Kada ih zakolju sa otprilike 16 tjedana starosti,najčešće su prebolesni ili osakaćeni da hodaju.

Svinje

Uzgajanje svinja na farmama za masovnu proizvodnju ograničeno je na bokseve, jedva nešto veće od njihovih tijela. Smrad amonijaka je najčešće nesnosan čak i stočarima koji provode samo minute na dan u svinjskim prostorijama.(Stočari koji uzgajaju svinje često boluju od raznih dišnih problema, uključujući bronhitis, stanja kao astma i upale sinusa). Krmače se drže skotne ili konstantno doje, te su stisnute u uske metalne 'željezne' bokseve, gdje se ne mogu niti okrenuti. Iako su svinje po prirodi mirne i društvene životinje, one pribjegavaju kanibalizmu i grižnji repova kada su zatvorene u natrpane uske obore i razvijaju neurotično ponašanje kada se drže izolirane i ograničene. Manjak vježbe uzrokuje da svinje postanu tako slabe da jedva mogu hodati 45 metara. U klaonicama ih radnici udaraju metalnim kukama u oči, usta ili rektume, kako bi ih prisilili da se brže kreću.

Egzotične kože

Ostale vrste se love i ubijaju isključivo radi njihove kože, uključujući zebre, bizone, vodene bivole, neraste, jelene, klokane, slonove, jegulje, morske pse, tuljane, morževe, žabe, krokodile, guštere i zmije. Tisuće ugroženih maslinastih morskih kornjača ilegalno se zatočuje i masakrira u Meksiku, isključivo radi njihove kože. Procjenjuje se da je 25 do 30 posto uvezenih krokodilskih cipela i drugih predmeta od divljači izrađeno od ugroženih, ilegalno ubijenih (lovokradice) životinja.

Mladi kozlići mogu biti živo skuhani da bi se napravilo dječje rukavice, a koža namjerno abortiranih telića i janjadi se smatra posebice 'luksuznom'.

Zmijama i gušterima se često guli koža naživo, zato jer postoji naširoko prošireno vjerovanje da guljenje na živo obogaćuje konačnu kožu.

Nojeva koža se koristi za skupe kožne čizme i odjeću. Stočari skidaju nojevima njihovo perje prije nego ih zakolju, tako da im grubo čupaju perje sa kliještima za žicu ili brijući ih sa električnim šišačima.

Prema The New York Times-u, 'klaonice obično ne znaju što bi sa krupnim pticama, najvećim na svijetu'. Koljač iz Kalifornije je rekao da mu je trebalo 'dva sata divlje borbe da ubije jednog noja.'

Većina kože aligatora i krokodila korištena za izradu odjeće i modnih dodatakadolaze sa farmi za masovnu proizvodnju, gdje se životinje drže na betonskim pločama u polu-poplavljenim stajama, okružene sa prljavom,ustajalom vodom.

U stanju u kakvom se može smjestiti 600 malih aligatora u jednu zgradu, koja zaudara po užeženom mesu, izlučevinama i ustajaloj vodi. Iako aligatori mogu prirodno živjeti 40 do 60 godina, na farmama se obično zakolju prije njihovog četvrtog rođendana. Metode ubijanja su okrutne: krokodile se obično lovi sa velikim udicama i žicama i vrti ih se dok ne postanu preslabi od gubitka krvi ili dok se ne utope.

PETA-in tajni istraživač na jednoj od takvih farmi, Gator Jungle u Floridi, dokumentirao je radnike kako razbijaju glave životinjama sa aluminijskim bejzbol palicom i kako režu kroz njihovu hrptenu moždinu sa čeličnim dlijetom i čekićima. Neki aligatori su ostali svijesni i u agoniji čak do 2 sata.
amarella
 
Postovi: 82
Pridružen/a: 17/02/2007 01:58
Lokacija: Sarajevo

PostPostao/la PITARKA_SA dana 01/03/2007 18:08

jel ova mucenja vrijede statusa????
fuj sve im yebem zivo,kako me iznervirase :x :x :x
zbog cega?????
da se pokaze status,i zbog toga ubit zivotinju??
fujj da povratis,al bukvalno

:x :x
PITARKA_SA
 
Postovi: 2847
Pridružen/a: 12/06/2005 16:13
Lokacija: rajvosa

PostPostao/la Hierarchia dana 01/03/2007 20:03

PITARKA_SA je napisao/la:jel ova mucenja vrijede statusa????
fuj sve im yebem zivo,kako me iznervirase :x :x :x
zbog cega?????
da se pokaze status,i zbog toga ubit zivotinju??
fujj da povratis,al bukvalno

:x :x

Nazalost, to jeste i dalje simbol statusa, iako u manjoj mjeri nego je bilo 80-tih.Veci problem od licne gramzivosti i zelje za prestizom pojedinaca jeste i citava industrija i biznis koji je napravljen od ovog masakra. Zabrana odjece od zivotinjske koze bi nanijela ogromne gubitke industriji, tekstilnoj proizvodnji i firmama.
Hierarchia
 
Postovi: 3152
Pridružen/a: 29/10/2006 22:54


Natrag na Kućni ljubimci

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.