Ćiro sa Bistrika

Lokalna dešavanja, politički život, medijska scena, sve o glavnom gradu BiH i okolini od jutra do mraka.

Treba li ćiro opet zapištati, zahuktati i zadimiti na Bistriku?

Da
119
80%
Ne
29
20%
 
Ukupno glasova : 148

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la pape dana 24/11/2009 23:12

Beschreibung = Streckenführung der Bosnischen Ostbahn

slika
Avatar
pape
 
Postovi: 6858
Pridružen/a: 21/08/2003 00:00
Lokacija: Od jedne zene te boli jedna glava, ... od dvije zene, dvije glave.

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la pape dana 24/11/2009 23:16

slika
Avatar
pape
 
Postovi: 6858
Pridružen/a: 21/08/2003 00:00
Lokacija: Od jedne zene te boli jedna glava, ... od dvije zene, dvije glave.

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la suspect_zero dana 25/11/2009 01:07

pape je napisao/la:slika




Ne znam gdje si pronašao ovu sliku :) :thumbup: ......vidi mi se cijela mahala......hvala :) :)
suspect_zero
 
Postovi: 20615
Pridružen/a: 11/10/2008 21:45

Re:

PostPostao/la smurf dana 25/11/2009 12:57

pape je napisao/la::) Niz brdo, ... prema Zeljinom stadionu i onda dugi pisak, ... :-)
slika



A da li neko ima info kad je napravljena ova fotografija?

Negdje je zapoceta tema o posljednjem Cirinom putovanju '78. i to je zvanicni podatak , medjutim ima nas par koji se sjecamo Cirinog piska i dima 80/81. Do duse, to je vjerovatno bila neka "ne zvanicna" voznja jer ovi sto rade u Zeljeznici nemaju tih podataka mada kazu da je bilo tih voznji par godina nakon zatvaranja uskotracne pruge. Sjecam se da smo kao klinci svi sa uciteljicom poskakali na prozore os Ilija Grbic i mahali...

Sretan nam Dan drzavnosti BiH :bih:
Avatar
smurf
 
Postovi: 65622
Pridružen/a: 01/08/2008 10:53
Lokacija: vjerna ŽEKIPA

Re: Re:

PostPostao/la suspect_zero dana 25/11/2009 18:06

smurf je napisao/la:
pape je napisao/la::) Niz brdo, ... prema Zeljinom stadionu i onda dugi pisak, ... :-)
slika



A da li neko ima info kad je napravljena ova fotografija?

Negdje je zapoceta tema o posljednjem Cirinom putovanju '78. i to je zvanicni podatak , medjutim ima nas par koji se sjecamo Cirinog piska i dima 80/81. Do duse, to je vjerovatno bila neka "ne zvanicna" voznja jer ovi sto rade u Zeljeznici nemaju tih podataka mada kazu da je bilo tih voznji par godina nakon zatvaranja uskotracne pruge. Sjecam se da smo kao klinci svi sa uciteljicom poskakali na prozore os Ilija Grbic i mahali...

Sretan nam Dan drzavnosti BiH :bih:



Uporno me prave budalom svih ovih godina :evil: :evil: .......kažu da se ne mogu sjećati ćire :roll: a sjećam se i to baš dobro :oops: :-D .....Smurf, hvala što mi dokaza da ne ''varničim''.........sad se odoh nekome krvi napiti :evil: :evil: :mrgreen:
suspect_zero
 
Postovi: 20615
Pridružen/a: 11/10/2008 21:45

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 25/11/2009 18:48

Sjećam se kada su rušili nadvožnjak i sklanjali most preko Miljacke kod starog D.Z. Omer Maslić, ali ne mogu nikako da povežem koje je to bilo godine...Pretpostavljam da se to nije desilo baš 1978. nego kasnije pa je moguće i to da se ćiro vozikao i kasnije, npr za potrebe snimanja nekog filma...
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la smurf dana 25/11/2009 20:19

Ma ima opcija i opcija, ova slika gore je napravljena malo pred ulaz u tunel Brdo dzamija, ispod Cire je Jabukova basca, ispod nje harem Balibegovica dzamije a to je u mojoj mahali. S obzirom da sam '74. godiste nismo nesto tada zjahali po sokaku jer se do izgradnje tranzita mojom ulicom islo ka Sirokaci... Ciro nije cesto picio prugom al' nije ni bila neobicna pojava...
E sad ovo moje sjecanje je upecatljivo jer sam vec posao u skolu, znam da je bio lijep i suncan dan... da li jesen '80. ili proljece '81. i iz ucionice se vidio Bistricki most.

Ti suspect_zero fino ovo isprintaj na kakvom plehu i sve te sto su te rezil cinili nalupaj, ako se budu bunili reci samo da je smurf tako rek'o :lol:
Avatar
smurf
 
Postovi: 65622
Pridružen/a: 01/08/2008 10:53
Lokacija: vjerna ŽEKIPA

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la pape dana 25/11/2009 20:39

smurf je napisao/la:Ma ima opcija i opcija, ova slika gore je napravljena malo pred ulaz u tunel Brdo dzamija, ispod Cire je Jabukova basca, ispod nje harem Balibegovica dzamije a to je u mojoj mahali. S obzirom da sam '74. godiste nismo nesto tada zjahali po sokaku jer se do izgradnje tranzita mojom ulicom islo ka Sirokaci... Ciro nije cesto picio prugom al' nije ni bila neobicna pojava...
E sad ovo moje sjecanje je upecatljivo jer sam vec posao u skolu, znam da je bio lijep i suncan dan... da li jesen '80. ili proljece '81. i iz ucionice se vidio Bistricki most.

Ti suspect_zero fino ovo isprintaj na kakvom plehu i sve te sto su te rezil cinili nalupaj, ako se budu bunili reci samo da je smurf tako rek'o :lol:

:-) A tu li si mustro bistricka, ... :-) Mislim da je fotka napravljena sa tunela, ... tj, ... samo malo s desna.
Od pruge se prvo moras spustiti Terzibasinom, pa onda u Balibegovicu, .... :oops: Lako je ljeti, ali ... kad zaledi, ... :-)
A vidis ovo zbunje iznad pruge, ... e tu su ti koke sa Hrida, a Boga mi i sa Sirokace, ... kad krenu u carsiju, skrivale cizme i oblacile stiklice.
Pitaj ih, ako meni ne vjerujes, ... :lol:
Avatar
pape
 
Postovi: 6858
Pridružen/a: 21/08/2003 00:00
Lokacija: Od jedne zene te boli jedna glava, ... od dvije zene, dvije glave.

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la Pera Trta dana 25/11/2009 20:45

Ima odličan forum o željeznicama (hrvatski) u kome je čitava jedna tema, sa preko stotinu stranica postova, posvećena uskotračnim prugama u BiH, na njoj se nalazi ogroman broj zanimljivih i korisnih informacija o temi, kao i fotografije iz svih perioda (pa i ove ovdje postavljene) sa objašnjenjima.
Pera Trta
 
Postovi: 5422
Pridružen/a: 06/02/2009 01:20
Lokacija: Zabela kod Požarevca,rodnog mesta predsednika,njegova je zadužbina i njegova verna slika.

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 25/11/2009 21:18

Da zeljeznice.net. Mislim da je tamo na jednom topicu ulinkovana i ova naša tema...
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la smurf dana 25/11/2009 21:20

Hvala Pera Trta, bas cekam jednog sa tog foruma da provjeri kroz svoje izvore o ovim voznjama Cire...

@pape - znam ja to, mi ko pubertetlije smo znali sejtanati sa tim cizmama i kalosama :lol: A slika je uradjena iz pocetka ulice Mujkanovica, tunelu je slabo ko prilazio zbog Bradonje :shock: ;-)

Mozda je bas ona slikala Ciru kad je isao nizbrdo ;-)

slika
Avatar
smurf
 
Postovi: 65622
Pridružen/a: 01/08/2008 10:53
Lokacija: vjerna ŽEKIPA

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 09/01/2010 17:15

Pridružite se!

Uskotračna Pruga Sarajevo - Višegrad - Mokra Gora - Užice

http://www.facebook.com/group.php?gid=145831981054
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 21/01/2010 10:19

Voz za jednog putnika

Obnovom uskotračne pruge od Vardišta do Višegrada i dolaskom prvog turističkog voza do željezničke stanice u Dobrunu obnovljena su i sjećanja na garavog "Ćiru", njegove željezničare i priče koje su oko njega nastajale dok je saobraćao od Beograda preko Višegrada do Sarajeva.

A kad se o garavoj lokomotivi parnjači i njenim vagonima priča, onda se često spominje i jedan neobičan događaj, vjerovatno jedinstven u sedamdeset dvogodišnjem bitisanju uske željeznice na ovim prostorima. Neobičnu priču o vozu za samo jednog putnika zabilježio je svojevremeno višegradski novinar Ljubomir Mutapčić.

"Sve je počelo u poznatom bifeu na željezničkoj stanici u Višegradu u koji je često navraćao boem Edhem Fehrić, preduzimač građe. Zbog nekog ekscesa, te 1909. godine, Edhem se zamjeri sa tadašnjim šefom stanice. Poslije ponižavajućih riječi na njegov račun Fehrić "obeća" šefu da će doći vrijeme da pred njim stoji mirno" priča Mutapčić.

Iste godine taj Fehrić dođe na željezničku stanicu na Bistriku u Sarajevu, ali voz za Višegrad bijaše otišao. Edhem nađe otpravnika i upita ga može li platiti posebnu kartu da ga voz odveze do Višegrada. Otpravnik ga odvede do šefa stanice koji mu reče da ako ima 300 austrijskih kruna onda će se i posebno voziti. Edhem je izvadio novac i bacio ga na sto šefa stanice.

"Nedugo zatim na peronu je postavljena posebna "Ćirina" kompozicija kojim će me odvesti do Višegrada. Tako sam se u vozu našao samo sa kondukterom i vozovođom" pričao je Mutapčiću 69. godišnji Edhem Fehrić. Pred dolazak specijalnog voza iz Sarajeva, u Višegradu se okupilo mnoštvo građana, a šef stanice sa bijelim rukavicama u stavu mirno radoznalo je očekivao dolazak najavljenog ali nepoznatog putnika. A Edhem, odvažan kao najveći dostojanstvenik, izađe iz vagona, zabode capin pred uglancane cipele šefa stanice i reče mu: "Rekoh li ti da ćeš preda mnom stajati mirno!"

Radoje Tasić (glassrpske.com) 24 Rujan 2008.
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la Sarajevski dana 21/01/2010 16:31

Najjači mi je LUDI SARAJLIJA :D

Iako mnogi smatraju kako je gradnja pruga u našoj zemlji počela s dolaskom Kaiserliche und Koenige monarhije, historijska je činjenica da je turska vlast izgradila prvu trasu željezničke pruge u BiH. Prva pruga izgrađena je na relaciji Dobrljin-Banja Luka, bila je dugačka 104,3 kilometra i radovi na njoj okončani su 1872. godine, pred sam kraj osmanske uprave. Bila je to željeznička pruga normalnog kolosijeka. Promet na ovoj pruzi obustavljen je nakon izbijanja ustanka 1875. godine, a obnovljen je nakon uspostavljanja austrougarske uprave u BiH. “Najzaslužnija osoba za dolazak željeznice u BiH je turski sultan Abdul Aziz Han”, pojašnjava nam Fevzija Ajdin, dugogodišnji uposlenik Željeznica i autor knjige Historija željeznica BiH. “On je šokiran zbog ubrzanog razvoja industrije u BiH, po povratku u Tursku naredio izgradnju pruge Carigrad-Beč. U aprilu 1869. godine sklopljen je ugovor sa grupom kapitalista, koje je predvodio baron Moris Hirsch, koji dobijaju koncesiju za gradnju pruge koja je trebala prolaziti kroz Bugarsku, Rumeliju i Bosnu.”
Srbija se, tada pod velikim uticajem Rusije, negativno odredila o gradnji pruge i nije dozvolila da ona prelazi preko njene teritorije. U jesen 1871. godine, kada su položene šine od Bosanskog Novog do Prijedora, iz Siska su na dereglijama dopremljeni teretni vagoni za prevoz šljunka, a u novembru i prve dvije lokomotive. Smatra se kako je 24. decembar 1872. godine zvaničan datum puštanja u saobraćaj prve pruge. “Narod je s čudom gledao u lokomotivu, jer nije mogao vjerovati da 'zaprega ide bez konja' i nazvalo ju je šejtan araba, odnosno vražja kola”, dodaje Ajdin. Okupacijom BiH, austrougarska je uprava odredila da se pruga Banja Luka-Dobrljin osposobi, a za radove na njoj bila je zadužena Deveta regimenta ratne željeznice, kojom je rukovodio major Johan Tomašek. Zanimljivo je kako je razmak između tračnice uskotračnih pruga izgrađenih u BiH u vrijeme okupacijske austrijske uprave iznosio 760 mm. Ovaj specifikum poznat je kao bosanska pruga, odnosno, Bosnische Spurweite, i u Bosni je građena prije no što je to rađeno u Austro-Ugarskoj.
Između septembra 1878. i jula 1789. godine, Austrija je izgradila uskotračnu željezničku prugu od Bosanskog Broda do Zenice u dužini od 185,8 km. Godine 1882. izgrađeno je dodatnih 78,3 km uskotračne željezničke pruge od Zenice do Sarajeva, dvije godine kasnije izgrađena je uskotračna željeznička pruga Mostar-Metković, a 1891. godine izgrađena je uskotračna željeznička pruga na cijeloj trasi od Sarajeva do Metkovića u dužini od 134,7 km. Direkcija Bh. zemaljskih željeznica raspolagala je 1910. godine sa 1.002 kilometra uskotračne željezničke mreže, a najveći dio troškova izgradnje bh. željeznica u austrougarskom razdoblju podnijela je upravo BiH. Ukupni dugovi zemlje po tom osnovu iznosili su 1913. godine više od 161 milion kruna.
Parne su lokomotive u historiju polako počele odlaziti još u '30-im godinama prošlog stoljeća, kada je Mehmed Spaho, tadašnji ministar saobraćaja Kraljevine Jugoslavije, inisistirao na uvođenju motornih vozova u Bosni i Hercegovini. Iz tog je vremena ostala i priča o Ludom Sarajliji. “U narodu su se ti vozovi dugo vremena nazivali Spahini vozovi ili Ludi Sarajlija”, priča nam Fevzija Ajdin o motornim vozovima koji su u Slavonskom Brodu građeni u kooperaciji sa mađarskom tvornicom Ganz-Budapest. Prvi je takav voz u saobraćaj pušten 1938. godine na relaciji Beograd - Sarajevo - Dubrovnik. Pošto je bio mnogo brži od dotadašnjih parnjača, raja nenaviknuta na njegovu brzinu ubrzo ga je počela nazivati Ludim Sarajlijom.
Krajem '60-ih godina prošlog stoljeća motorni vozovi postepeno su isključivani iz saobraćaja, prije svega zbog dotrajalosti, a posljednje su vožnje imali 1978. godine kada se u BiH ukida uskotračna pruga. Do danas je ostalo sačuvano tek nekoliko parnih lokomotiva koje su nekada tutnjale bosanskim prugama. Jedna od prvih lokomotiva koja je žurila iz Zenice ka Sarajevu, Bosna, danas se čuva u željezničkom depou u Rajlovcu kraj Sarajeva, a prva lokomotiva koja je ušla u Sarajevo, petog oktobra 1882. godine, Rama, danas je u muzeju u Požegi kraj Užica. Više, nažalost, nije sačuvana niti jedna iz grupe lokomotiva koje su građene isključivo za potrebe bh. željeznica, one koje je konstruirao švicarski inžinjer Heinrich Klose od 1885. do 1904. godine, takozvane zupčaste lokomotive koje su se koristile na prugama velikih nagiba, kakav je dionica od Bradine do Podorašca, koja je danas i jedina takve vrste očuvana u BiH.
Do danas su očuvane parnjače u Travniku, Jablanici, nekoliko njihovih vagona sačuvano je u Bileći, lokomotive se čuvaju u Prijedoru, Doboju, još postoji Titov voz na Oštrelju, u Gračanici, Tuzli i Višegradu. Jedina, međutim, koja i danas vozi jeste parnjača u Banovićima, kojom se prevozi ruda iz tamošnjeg rudnika te šumska građa. Bosanski željezničari nikako ne mogu prežaliti to što je u Sarajevu nedavno izrezana i u staro gvožđe prodana devedesetak godina stara parna lokomotiva odmilja zvana Joka. Godinama je stajala kao eksponat u krugu tvornice Vaso Miskin Crni i bila je u dobrom stanju, sve dok tadašnji direktor tvornice Osman Zec nije odlučio izrezati je i pretvoriti u staro gvožđe.
Željezničari tvrde da se za nju u otpadu nije moglo dobiti više od 300 maraka, dok je njena historijska vrijednost bila neprocjenjiva. Mašinovođe koje su na njoj zaradile penziju čak su i razmišljali o tužbi, no od nje su odustali svjesni da svoju parnjaču više ne mogu vratiti. I to je dovoljno da se zorno pokaže kako se nehajno i bezobrazno odnosimo prema vlastitoj historiji.

CHEVROLLET
Da ne bi samo Ćiro bio turistička atrakcija u BiH, dokazuju i nakane radnika Željeznica da od ljeta za turiste otvore liniju koja bi od Bihaća vodila ka Martin Brodu. Ono što je posebno zanimljivo jeste nakana da se turisti prevoze starim Chevrolletom iz 1954. godine, koji od sredine '60-ih godina prošlog stoljeća na pruzi od Bihaća ka Kninu služi kao “drezina” (terezina) - šinsko vozilo. Ovaj Chevrollet, u koji se udobno može smjestiti osam putnika, jedinstven je u svijetu, jer je jedini takav očuvan primjerak. Danas se uglavnom koristi za inspekcije na pruzi te prevoz osoblja koje radi na popravci elektrifikacijskih dijelova. U ratu su ga od uništenja sačuvali radnici bihaćke željezničke radionice koji su ga i osposobili za vožnju. Iako je svih ovih godina ševac, kako drezinu odmilja zovu, bio na meti mnogih kolekcionara koji su nudili za njega pravo malo bogatstvo, bihaćki ga željezničari nikada nisu htjeli prodati.

JABLANICA
Jedna od najpoznatijih parnih lokomotiva u Bosni i Hercegovini svakako je ona koja i danas stoji ispred jablaničkog Muzeja Bitke na Neretvi. Riječ je o jednoj od najboljih serija lokomotiva koje su ikada izašle iz tvornice Krauss u austrijskom Linzu i u Bosni i Hercegovini je nosila registracijski broj 73018. Bila je to najčuvenija serija brzih uskotračnih vozova i ta je lokomotiva, sklopljena 1907. godine, saobraćala na relaciji između Sarajeva i Mostara i pripadala je mostarskoj ložionici. Nakon Drugog svjetskog rata i čuvene bitke na Neretvi, Željeznice su je poklonile Općini Jablanica, kako bio dio stalne muzejske postavke. Sve do prije nekoliko godina brigu o Kraussovoj lokomotivi vodio je njezin mašinovođa, rahmetli Daut Arfadžan, koji je zaradio penziju upravljajući njome. Čak i kada je otišao u penziju, Daut je svaki dan godinama održavao mašinu bez koje nije mogao zamisliti život i kojoj je tada bio potreban tek manji remont da bi se ponovo pokrenula.
Sarajevski
 
Postovi: 345
Pridružen/a: 19/11/2005 13:25
Lokacija: Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 11/05/2010 20:58

Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 30/05/2010 22:40

:thumbup: Dobićemo izgleda još jednog Ćiru! Ljudi u Banovićima su također skontali da "pokupe pare" koje leže na uskotračnoj pruzi. Eh kada će Sarajevo voditi ljudi sa vizijom?... :oops:

„Banovićki ćiro” po receptu „Šarganske osmice”

Do­bar glas o šar­gan­skoj pru­zi, kao je­din­stve­noj že­le­znič­koj atrak­ci­ji, ši­ri se Evro­pom, a kan­ton Tu­zla ra­di na slič­nom pro­jek­tu

Mo­kra Go­ra – „Šar­gan­ska osmi­ca”, pr­va srp­ska mu­zej­sko-tu­ri­stič­ka že­le­zni­ca, pu­tu­je u iz­voz. Po­sle na­stav­ka ob­no­ve uske pru­ge ka Vi­še­gra­du, re­cept za uspeh na­šeg že­le­znič­kog zna­nja, pro­že­tog ve­li­kim en­tu­zi­ja­zmom Mo­kro­go­ra­ca, na­me­ra­va­ju da is­ko­ri­ste u kan­to­nu Tu­zla, u BH Fe­de­ra­ci­ji. Da is­ku­stva „Osmi­ce” pre­to­če u svoj pro­je­kat na­zvan „Ba­no­vić­ki ći­ro”. Već su, ne­dav­no, u Mo­kroj Go­ri o to­me vo­đe­ni raz­go­vo­ri.

Do­bar glas o šar­gan­skoj pru­zi, kao je­din­stve­noj že­le­znič­koj atrak­ci­ji, ši­ri se po­sled­njih go­di­na Evro­pom. Po­ho­de je mno­gi stra­ni i do­ma­ći lju­bi­te­lji že­le­zni­ca, uži­va­ju u vo­žnji „ći­rom” pa­di­na­ma Šar­ga­na. Ni u ovoj go­di­ni kri­ze, kad je reč o po­se­ti, za nju ne­ma zi­me.

Tek što je kre­nu­la se­zo­na vo­žnji ovog pro­le­ća, već su u Mo­kroj Go­ri bo­ra­vi­li za­lju­blje­ni­ci u mu­zej­ske pru­ge iz Ja­pa­na, Ho­lan­di­je, En­gle­ske, Fran­cu­ske, Ru­si­je, Slo­ve­ni­je, a za ko­ji dan sti­žu iz Polj­ske, Slo­vač­ke, Če­ške. Dok dru­gi ve­ći tu­ri­stič­ki cen­tri mu­ku mu­če da pri­vu­ku go­ste, ov­de je u pro­te­klih me­sec i po da­na bo­ra­vi­lo oko 17.000 tu­ri­sta.

Ja­sno je, on­da, što re­cept za uspeh mo­kro­gor­ske mu­zej­ske pru­ge pre­la­zi gra­ni­ce. A Ba­no­vi­ći kod Tu­zle me­sto su u ko­je, po bo­rav­ku na na­šoj „Osmi­ci”, obič­no svra­ća­ju stra­ni lju­bi­te­lji že­le­zni­ca. Ta­mo, u rud­ni­ku mr­kog uglja, još se u pro­iz­vod­nji ko­ri­ste dav­na­šnje par­ne lo­ko­mo­ti­ve. Ma­da ih dru­gde ne­ma, ni­su u vo­znom sta­nju, u Ba­no­vi­ći­ma ipak tra­ju i po­znoj sta­ro­sti (vi­še od po­la ve­ka) odo­le­va­ju. Ovo pri­vla­či stran­ce, ali ži­te­lji tog kra­ja od že­le­zni­ce tek oče­ku­ju ko­rist.

– Upra­vo su za­to pred­stav­ni­ci kan­to­na Tu­zla do­šli kod nas u Mo­kru Go­ru. Is­ka­za­li su že­lju za ši­rom sa­rad­njom, že­le da po­zi­tiv­na is­ku­stva „Osmi­ce” pre­ne­su na svoj te­ren. Raz­go­va­ra­li su sa pred­stav­ni­ci­ma „Že­le­zni­ca Sr­bi­je”, gra­da Uži­ca, tu­ri­stič­kih or­ga­ni­za­ci­ja Zla­ti­bo­ra i Vi­še­gra­da, vo­zi­li se „ći­rom” pre­ko Šar­ga­na. Ni­su kri­li odu­še­vlje­nje vi­đe­nim. Ina­če, na­ša sa­rad­nja već po­sto­ji, pred­stav­ni­ci Že­le­znič­kog tran­spor­ta rud­ni­ka Ba­no­vi­ći po­ma­ga­li su „Osmi­ci” po­kla­nja­njem lo­ko­mo­ti­ve mar­ke „ško­da”, ko­ja je naj­pre sti­gla u Že­le­znič­ki mu­zej u Po­že­gi, pa ka­sni­je pre­ba­če­na u Mo­kru Go­ru gde i da­nas ra­di – ka­zu­je za „Po­li­ti­ku” Alek­san­dra Sta­me­nić, glav­na or­ga­ni­za­tor­ka za ugo­va­ra­nje i ko­mer­ci­jal­nu eks­plo­a­ta­ci­ju na „Šar­gan­skoj osmi­ci”.

Pro­je­kat „Ba­no­vić­ki ći­ro” pred­vi­đa grad­nju pru­ge uskog ko­lo­se­ka od Ba­no­vi­ća do sr­ca pla­ni­ne Ko­njuh i Mu­ze­ja ru­dar­stva. Da tu­ri­stič­ku pru­gu ukom­po­nu­ju sa sa­da­šnjom in­du­strij­skom, ko­jom se pre­vo­zi ugalj do Osko­ve. Tu ide­ju op­šti­na Ba­no­vi­ći, u sa­rad­nji sa rud­ni­kom, tre­ba da pre­tvo­ri u stvar­nost, a ko­ri­sti­će mo­kro­gor­ska is­ku­stva. Ti­me bi po­sta­li atrak­tiv­no od­re­di­šte že­le­znič­kog tu­ri­zma.

Idej­ni tvo­rac pro­jek­ta „Ba­no­vić­ki ći­ro” je Dže­vad Ho­džić, ru­ko­vo­di­lac Že­le­znič­kog tran­spor­ta u rud­ni­ku uglja i pred­sed­nik Udru­že­nja sta­rih že­le­zni­ca u BiH. On je ve­li­ki za­lju­blje­nik u „Šar­gan­sku osmi­cu” i po­sle ne­dav­nog sa­stan­ka na­me­ra­va da opet, s još jed­nom de­le­ga­ci­jom, po­se­ti Mo­kru Go­ru. A pro­fe­sor Ha­lid Kur­to­vić, de­kan Prav­nog fa­kul­te­ta u Ze­ni­ci, ka­že da bu­du­ću tu­ri­stič­ku atrak­ci­ju u Ba­no­vi­ći­ma ne tre­ba gle­da­ti kao kon­ku­ren­ci­ju mo­kro­gor­skoj, već kao do­pu­nu nje­ne po­nu­de.

– Go­sti ko­ji po­se­te „Šar­gan­sku osmi­cu” kan­di­da­ti su da do­đu i u Ba­no­vi­će. Po­ve­ća­nje bro­ja ova­kvih de­sti­na­ci­ja u okru­že­nju uti­če i na po­ve­ća­nje bro­ja go­sti­ju. Po­zi­tiv­na is­ku­stva ob­no­ve pru­ge uskog ko­lo­se­ka u Mo­kroj Go­ri go­vo­re o pot­pu­noj oprav­da­no­sti ba­no­vić­kog pro­jek­ta – re­kao je pri­li­kom bo­rav­ka tu­zlan­ske de­le­ga­ci­je u Mo­kroj Go­ri pro­fe­sor Kur­to­vić.

Bran­ko Pe­jo­vić

[objavljeno: 31/05/2010]

Politika
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 20/07/2010 12:51

Novi sjaj stare stanice

U općini Pale –Prača realizira se projekt sanacije stare željezničke stanice. Riječ je o građevini staroj preko 100 godina, a namjera općinskih vlasti je da stnbici vrate autentičan izgled, za što je neophodno obezbijediti oko milion maraka.

-Cjelokupna infrastruktura općine Pale –Prača u ratu je potpuno devastirana. Godinama su rađene sanacije i rekonstrukcije, posebno stambenog fonda tako da je općina dobila potpuno drugačiji izgled.. U želji da budućim generacijama sačuvamo dio historijskih vrijednosti, odlučili smo obnoviti zgradu stare željezničke stanice i vratiti joj autentičan izgled. Projekt smo kandidirali na listu kulturno istorijskih spomenika: objekt je nastao davne 1914. godine, kada je ovdje bilo sjedište eksploatacije uglja, šume i drugih resursa, da bi prolaskom pruge postao željeznička stanica i tako sve do 1978 kada je ukinuta uskotračna pruga, kaže Asim Zec, načelnik Općine Pale-Prača.

Trenutno je u toku realizacija prve faze ovog projekta koja obuhvata izgradnju mrtvih ploča i utvrđivanje vertikalnih zidova, za što je oko 100.000 KM obezbijedilo federalno Ministarstvo urbanizma i okoliša.

-Mi se nadamo da će i idućeg mjeseca biti otvoren novi tender kojim bismo sanirali i sprat, odnosno postavili ploču te da će Fondacija Odraz odgovoriti na naš zahtjev za sanaciju krovne konstrukcije, gdje bi praktički u ovoj godini spasili dalje propadanje objekta, ističe Zec.

Za kompletnu rekonstrukciju neophodno je još 800.000 maraka. Dio prostora bi se iskoristio za uspostavu muzeja željeznice, u jednom dijelu bio bi Dom mladih, a u jednom kongresna sala za sjednice.

A.H.

Oslobođenje 19.7.2010.
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 28/08/2010 18:43

Čekajući "ćiru"

U Višegradu je od 1945. godine pa sve do ukidanja uskotračne pruge 1978. godine bilo zaposleno 850 željezničara ne računajući one koji su radili u sekciji Užice koja se teritorijalno protezala do Bosanske Jagodine.

"Ovaj grad na Drini je imao i najveću ranžirnu željezničku stanicu, odmah poslije one u Sarajevu, kroz koju je dnevno prolazilo i do 30 putničkih ili teretnih vozova", priča penzionisani željezničar, mašinovođa Radovan Pecikoza.

Pocekoza, građanima i novinarima koji čekaju da, nakon 32 godine, iz Mokre Gore na željezničku stanicu Višegrad stigne "ćirina" kompozicija puna putnika i gostiju, pokazuje fotografiju na kojoj se na kolosjecima vidi šest lokomotiva parnjača.

"Više od 40 godina sam radio kao mašinovođa. Nagledao sam se svega. U vozu se slavilo, svadbovalo, rađala se dejca ili i umirali putnici. 'Ćira' je bio sirotinjska majka jer nikad nikog nije ostavio na stanici, a ni vozne karte nisu bile skupe", prisjeća se stari željezničar.

Dok prstima prebira po fotografijama na kojima su lokomotive parnjače pri prolasku kroz tunele, preko mostova ili dok "drijemaju" na sporednim kolosjecima Radovan gotovo u bradu govori o tome "da je željeznica bila druga armija u SFRJ".

"Kod nas nije bilo trte-vrte. Dođeš iz noćne smjene u tri po ponoći a u sedam si po rasporedu na poslu. Disciplina je bila začuđujuća za sadašnje prilike. Trojica željezničara su ukrala iz voza po dva peraća sapuna i za to odležali u zatvoru u Butmiru dva mjeseca", govori Pecikoza.

Sjeća se Radovan i "željezničke UDBE", koja je islijeđivala "grješne" željezničare.

"Vozim 'zaprežni voz' iz Šargan-Vitasa za Višegrad. Na skretnici u Kremnima iskoči 'mašina' iz šina. Stigoše željeznički udbaši, dreka na mene, psovke, a ništa nisam kriv. Nadzornik Novo Mulina, otac pjevača Slobe, ustanovi da je kriv skretničar. Koliko je, jadan, odrapio u 'ćuzi' ne znam", priča željezničar.

Radovan se prisjeća "teškog" voza petkom popodne sa Alipašina Polja i Bistrika prepunog đaka, studenata i radnika, često i pijanih. Sjeća se, kako su obično kod Međeđe, putnici prekidali vakum u vagonu, pa kad voz iznenada stane, iskakali iz njega i bježali kući.

Sjeća se čuvenih mašinovođa Neđa Moljevića, Pante Mrševića, Branka Elete, Alije Mujezinovića, Slobodana Glibetića pa onda Vića Mijadževića, Milisava Andrića, Slobe Pecikoze...

"Ćira" će danas svirati od Vardišta preko Dobruna do Višegrada na radost svih onih koji ga 32 godine očekuju. Sviraće i "nažalost" svih pomrlih mašinoviđa, ložača, konduktera, otpravnika, čuvara pruge, kočničara, pružnih radnika...", sa sjetom u očima govori stari mašinovođa.

Radovan Pecikoza se zarekao da će danas, kad lokomotiva parnjača stigne u Višegrad, poljubiti njena garava vrata i šapnuti joj da je, njen mašinovođa, Rade Radovanović sa Megdana nije dočekao. Umro je, čekajući "ćiru" prije dvadeset dana.
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la smurf dana 31/08/2010 21:37

Bas je fino uz ovakve tekstove pobjeci tamo ne'dje u mirniji vakat :thumbup:
Avatar
smurf
 
Postovi: 65622
Pridružen/a: 01/08/2008 10:53
Lokacija: vjerna ŽEKIPA

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la van Basten dana 31/08/2010 23:05

znači, da bi se čovjek provozao ćirom treba zapucati do Višegrada i onda će stići do kusturicinog etno sela?
Avatar
van Basten
 
Postovi: 4860
Pridružen/a: 21/09/2006 02:59

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 07/04/2011 12:52

Da li je ovo kraj priče o Ćiri sa Bistrika ili možda početak?.... :?

Umjesto Ćirom biciklom od Sarajeva do Pala

Autor Fena 2011-04-04 21:43:00

Na potezu od Stare željezničke stanice na Bistriku do Stare željezničke stanice na Palama trebala bi biti izgrađena biciklistička staza

Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić primio je danas slovenskog ambasadora u BiH Andreja Grassellija, načelnika Opštine Istočni Stari Grad Boju Gašanovića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Fehima Škaljića te načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Opštine Pale Miloša Jovanovića.

Povod za ovaj susret bilo je razmatranje mogućnosti za sanaciju i rekonstrukciju trase pruge Sarajevo-Pale gdje bi na potezu od Stare željezničke stanice na Bistriku do Stare željezničke stanice na Palama bila izgrađena biciklistička staza.

Kao potencijalni investitor za ovaj projekat pojavila se Republika Slovenija, što je Graselli potvrdio tokom današnjeg susreta.

- Ovaj projekt bio bi još jedan primjer dobre međuopćinske, ali i međuentitetske saradnje između Starog Grada, Istočnog Starog Grada i Pala, istakao je načelnik Gašanović.

Govoreći o trenutnom stanju ove lokacije, sagovornici su se usaglasili da pruge već odavno nema, a pored toga u lošem stanju su i neki od mostova na ovom potezu, kao i pojedini tuneli gdje je došlo do urušavanja.

Načelnik Hadžibajrić je naglasio da bi, pored asfaltiranja, bilo potrebno uraditi nasipanje tampona, popravku potpornih zidova i mostova.

- Naše tri općine će uraditi predmjere ove lokacije na svom dijelu teritorije, uz podatke o širini, dužini, te stanju tunela i mostova. Mi preuzimamo obavezu da napravimo jedinstveni dopis uime sve tri općine i uputimo ga prema Ambasadi Republike Slovenije u BiH u cilju obezbjeđenja investitora, zaključio je Hadžibajrić.

Podsjetivši da je ova pruga ugašena 1978., Miloš Jovanović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Opštine Pale, istakao je da je ovo jedan od turističkih projekata koje u Opštini Pale najviše potenciraju.

- Izgradnja biciklističke staze je prva faza, a u perspektivi je izgradnja turističke pruge, istakao je Jovanović.

Procjenjuje se da je dužina trase od Općine Stari Grad do Opštine Pale oko šest do sedam kilometara.

Kako se radi o međuentitetskoj saradnji, otvaraju se mogućnosti apliciranja pristupnim evropskim fondovima za zajedničke projekte, kako bi se obezbijedila dodatna sredstva.

Dogovoreni koraci trebali bi biti relizovani do sredine maja, kada će Općina Stari Grad uputiti potrebnu dokumentaciju Ambasadi Republike Slovenije u BiH nakon čega će se znati više o budućnosti ovoga projekta, saopćeno je iz Odsjeka za odnose s javnošću Općine Stari Grad.

Dnevni avaz
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la VjecitiStudent dana 07/04/2011 13:13

slika
VjecitiStudent
 
Postovi: 11881
Pridružen/a: 14/08/2008 13:42
Lokacija: Životinjska farma

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 07/04/2011 14:16

Željeznica - Voz Ćiro

Izgradnja

Gradnja željezničke pruge Sarajevo - Dobrun, sa odvojkom Međeđa - Rudo - Uvac, počela je u jesen 1902. godine. Ukupna dužina trase iznosila je 166,5 km od Sarajeva, preko Bistrika, Dovlića, Pala, Korana, Stambulčića, Sjetline, Prače, Renovice, Ustiprače, Međeđe. Ovdje se pruga račvala uz dolinu Lima, a drugi krak je vodio prema Višegradu i Dobrunu, gdje je bila državna granica između Austro - Ugarske i Srbije. Trasa pruge projektovana je dolinama i stranama klisura Miljacke, Paljanske Miljacke, Prače, Drine, Lima i Rzava. Kod Stambulčića se izdizala na 939,8 m nadmorske visine, i to je bila najviša tačka pruge na prostoru buduće Jugoslavije građana za javni saobraćaj. Viših nadmorskih visina bile su neke pruge građene kao šumske. Ova pruga je imala 99 tunela, sa velikim brojem vijadukta, galerija, potpornih i obložnih zidova. Njen cilj je bio što bliže Srbiji i što bliže šumi istočne Bosne.

Pruga je za period od 73 godine tu namjenu i ispunila. U literaturi se javljaju dva datuma otvaranje pruge za promet. Po jednim, to je bilo 1905, a po drugim 1906. godine. U pravu su i jedni i drugi, jer je prvi dio od Sarajeva do Prače, i dalje, otvoren za saobraćaj 1905, a čitavom dužinom do Dobruna, odnosno do Uvca, 4. jula 1906. godine.

U toku drugog svjetskog rata više je na duže vrijeme bila u prekidu, naročito u djelu između Dovlića i Renovice, gdje su narodni rodoljubi rušili mostove, tunele, uklanjali šine sa trase, napadali kompozicije njemačkih i ustaških vojnika, otimali naoružanje i municiju, hranu i lijekove.

Trasa željezničke pruge kroz područije Pala duga je bila 40 km, što je činilo 24 odsto relacije Sarajevo – Dobrun. Od Beograda (od koje su se tačke kao nulte, računale na sve pruge) ulčazila je kod Kaljina sa oznakom 352km, a kod Dovlića 392 km, gdje je napuštala teritoriju Pala.

Ukidanje dobrotvorke

Prugom je prestao promet i kretanje vozova 1.7.1978. godine. Prilikom ukidanja pruge oko sto paljanskih radnika ostalo je bez posla, a oko petsto članova njihovih porodica bez sredstava za izdržavanje. Bio je to potez države koji se ničim nije mogao opravdati. Dnevno je saobraćalo oko 40 kompozicija u oba pravca kroz palajnsku željezničku stanicu, ili približno svakih pola časa u jednom od pravaca tutnjao je voz. Pretežan teret bio je ugalj iz Miljevine i Pljevalja, oblovina, daske, parket, poljuprivredni proizvodi. Trasa je bila stabilna, obezbjeđena, bez velikih investicija ulaganja. Lokomotive su bile na ugalj, a brzina vozova bila je oko 40 km na čas. Narod je prugu koristio, pružala mu zapošljavanje, davala hljeb, prevozila ga bez zakašnjenja, sve je bilo u najboljim godinama i punoj snazi životnoj.

Odjednom kao da je sve gromove privukla... Sva siromaštva od nje su pristekla, guta novac, a ništa ne privređuje, kaže vlast. Smeta napretku društva, ko to još ima željezničke pruge uskog kolosijeka. Trebaju nam željeznice kao u Japanu, koje razvijaju brzinu preko 200 km na čas. To više nije ni za staro gvožđe, uništavaj tu starudiju, nije to za socijalističko društvo, društvo samoupravljača. Što je naređeno to je i učinjeno. Gasi lokomotive, prodaj vagone za vikendice, kokošinjce, šupe, skladišta. Vadi šine, reži, eto dobrih kolaca za ogradu. To isto sa hrastovim pragovima, bivših trasa. Nesta narodne hraniteljice i dobrotvorke, a vlast poslije toga poče međusobno dijeliti pohvale, odlikovanja za uspješno obavljeni posao.

Ti dani ukidanja pruge bili su pravi dani žalosti za Pale i njihovu okolinu. ’’Druže Tito, ne diraj nam Ćiru, nećeš nikad ostati na miru!’’ Mnogi su plakali tajno i javno, proklinjali vlast koja ide protiv svog naroda. Mnogi su se đaci iškolovali i došli do fakultetske diplome samo zahvaljujući ’’garnjači’’. Oni koji su živjeli pored pruge, smatrali su sebe bližim svijetu, kulturnijim. ’’Sjedi na garu, poljubi staru, ponesi koju paru, stići ćeš na svakom vašaru!’’

I nakon dvadeset godina, mnogi su se sa sjetom sjećaju zadnjeg voza duž pruge. ’’Davala je ta gara bijeloga ljeba’’!

Diverzanti je rušili, ali i čuvali

Letio je ovom prugom i ’’Ludi Spaho’’. Bila je to kompozicija od tri vagona u srednjem je bio restoran, a naprijed i nazad motorna lokomotiva, koje su razvile brzinu oko 40 km na čas. Uveden je 1936. godine, a stajao je na Bistriku, Palama, Prači, Mesićima u pravcu Beograda. U suprotnom smjeru saobraćao je na relaciji Beograd – Zelenika, odnosno Dubrovnik. Bio je to voz za gospodu i glavare, obični svijet se njime nije vozio jer je bila skupa karta. ’’Hvala Spahu i njegovom dinu, što nabavi bez dima mašinu!’’

Prvobitna brzina vozova je bila 25km na čas. S vremenom su ispravljane oštrije krivine i brzina je povećana na 40 km, a tu je stigao i Drugi svjetski rat. Popravke su vršene poslije rata, tako da je završlia svoj život sa 60 km na čas. Diverzanti su pazili da prugu ne oštete za trajno, već da spriječe okupatoru i ustašama da ne prevoze vojsku i naoružanje.

Rušenje mostova i tunela vršeno je pomoću eksploziva dobijenog od ne aktivnih avionskih bombi. Tako je onesposobljen tunel broj 119 ispod Stambulčića, mostovi kod Rakita, Jahorinskog potoka i Korana. Efekat je bio značajan, okupatoru nije više bio siguran, nije mogao transportovati ratnu tehniku i živu silu. Onemogućeno mu je da pljačka paljansku sirotinju i njena dobra, šumsku građu, drvo.

prof. Mojsije Đerković
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la valterbranisarajevo dana 09/04/2011 12:36

slika

Preživjela je i željeznička stanica u Dovlićima.
Avatar
valterbranisarajevo
 
Postovi: 6786
Pridružen/a: 19/01/2003 01:00
Lokacija: Titovo šeher Sarajevo

Re: Ćiro sa Bistrika

PostPostao/la lajkujMe dana 09/04/2011 12:56

Da je po meni ja bio napravio kracu turisticku prugu mozda 6-7 KM dugu, i ne bi ciru ili parnjacu stavio na ti prugu (preskupo odrzavanje) nego imitaciju cire na diesel a da bude eko friendly bio bi eko diesel napravljen od biljaka :)
Bila bi kruzna pruga na pocetku i na kraju bio napravio potpuni krug da se nemora mijenjati lok :) a uporedo stim bi sagradio pjesacku i biciklisticku stazu s mnogo zelenila i cvijeca, klupe, rasvjeta, po neki restoran i slc.
Avatar
lajkujMe
 
Postovi: 2119
Pridružen/a: 06/04/2011 17:44
Lokacija: Na svom mocnom racunaru

PrethodnaSljedeća

Natrag na Sarajevo

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 6 gostiju.