Bosna-najstarija juznoslovenska ranofeudalna drzava

[lipakaja]

Sklavinija

Bosna je, kako je to u novijoj historijskoj literaturi nedvojbeno dokazano, najstarija južnoslovenska ranofeudalna država. Začetak stvaranja državne jezgre iz koje će izrasti moćna bosanska država otpočeo je tokom 6. stoljeća u vrijeme prvih nadiranja Slavena i Avara i njihovim dodirom sa starosjedilačkim stanovništvom Ilirima, koji su se već prije na području Bosne izmiješali sa Gotima i Keltima.

Kroz čitav period od 6. do 10. stoljeća, područje Bosne je bilo izloženo doseljavanjima starih Slavena što je imalo i srazmjeran uticaj na dugotrajan proces formiranja Bošnjaka kao naroda i Bosne kao države. U mnogim raspoloživim historijskim izvorima u periodu između 6. i 10 stoljeća područje Bosne se vrlo često naziva "Slavensko kraljevstvo" ili "Sklavinija" ("slavenska zemlja").Ti se uopćeni nazivi za Bosnu pojavljuju i mnogo kasnije usporedo sa nazivom Bosna. Sklavinijama se uopćeno nazivaju i druge južnoslavenske zemlje, i to je dakle, tek jedan uopćeni naziv, ali ono što je bitno jeste da se upravo na području Bosne formira prva Sklavinija, prva "Slavenska zemlja". Franjo Barišić, razmatrajući hronologiju prvih avarsko-slavenskih naseljavanja, pozivajući se na Prokopijeve podatke naseljavanja Balkana, je zaključio da su se prva plemena starih Slavena doselila na područje današnje Bosne još sredinom 6. stoljeća, što potvrđuju i neki arheološki nalazi, kao npr. nalazi u Mušićima kod Višegrada, kao i nalazi na lokaciji Dvorovi kod Bijeljine. Prema Prokopijevim podacima se da zaključiti da su se tada Stari Slaveni naselili na širem prostoru današnje Bosne, uključujući i jezgru iz koje je izrasla bosanska država, odnosno sarajevsko-visočku dolinu.

U isto to vrijeme, polovinom 6.stoljeća, tačnije 567., 597 i 605-615. godine dolazi i do prodora Avara na područje Bosne, i iako su arheološke potvrde avarske prisutnosti na području Bosne dosta oskudne, toponomastičke su mnogo obilnije. Prema nekim historičarima područje Bosne je od tada, te u 7. i 8. stoljeću u sastavu Avarskog Kaganata. Historijski je nepobitno utvrđeno da ratnička plemena Avari nisu bili brojni, ali su bili vještiji ratnici od Slavena i starosjedilačkog stanovništva i jedino što ih je zanimalo je bilo nametnuti svoju vlast, odnosno ubirati porez, što je vrlo bitno pri razmatranju činjenica koje se tiču opstanka starosjedilačkog stanovništva Ilira, koji nisu bili odstranjeni sa područja Bosne, nego su se vremenom stopili sa došljacima, o čemu prvenstveno svjedoči činjenica da su podlogu prvim teritorijalnim organizovanjima, iz kojih će izrasti bosanska država, davale "župe", koje su obuhvatale jednu ili više porodica i ujedno činile i vojnu jedinicu. I, iako sami naziv Župa potječe od avarske titule "župan", njihov nastanak je nedvojbeno imao svoj korijen upravo u teritorijalnoj organizaciji bosanskog starosjedilačkog stanovništva Ilira. Mnogi ilirski gradovi i tvrđave širom Bosne nastavljaju postojati i funkcionisati i poslije prvog avarsko-slavenskog prodora na područje današnje Bosne. Arheološki dokazi tome sasvim jasno svjedoče. Kontinuitet kulta i izgradnje grobalja i dalje postoji. Došljaci preuzimaju od bosanskih starosjedilaca Ilira i tehniku obrade metala, čemu su dokazi i više nego jasni: brojne metalne alatke i kućni predmeti izrađeni na isti način kao i kod Ilira. Također i pri izradi kuća koje su pravili došljaci mogu se zapaziti jaki uticaji starosjedilaškog stanovništva, smatra se da je i samo ime Bosna ilirskog porijekla. Brojna su i bosanska srednjovjekovna imena ilirskog i keltskog porijekla što su se očuvala u Bosni i u doba razvijenog feudalizma, npr.ime jedne od najvažnijih bosanskih vladarskih porodica Kotromanić, kao i brojni toponimi širom Bosne. Svi ovi starosjedilački politički, kulturološki i tehnološki uticaji nepobitno ukazuju na blizak i prijateljski kontakt koji je uspostavljen između starosjedilačkog i doseljeničkog stanovništva širom Bosne.

Župe su se postepeno jače povezivale i stvarale političku jedinicu (zemlju) koja se u historijskim izvorima vrlo često uopćeno nazivala "Sklavinija". U samom početku se na prostoru Bosne formira ne jedna nego više "Sklavinija" i to na području sarajevsko-visočke doline (prvobitna Bosna), te na području koje su zauzimali Usora i Donji Kraji. Najranije se formirala "Sklavinija" koja se djelimično podudara sa područjem ilirskog plemena Desidijata (prvobitna Bosna), kojoj se kasnije pridružuju i "Sklavinije" (zemlje) nastale na području koje su zauzimali Usora i Donji Kraji.

Anto Babić o uspostavljanju bosanske države kaže da je tok uspostave srednjovjekovne bosanske države započeo sa raspadanjem rodovske organizacije i društvenom diferencijacijom već u prvim stoljećima poslije doseljenja Slavena. (Anto Babić, O pitanju, 57-79). Jedan od najcjenjenijih historičara po pitanju historije svih južnoslavenskih zemalja, Nada Klaić, o tom istom pitanju kaže sljedeće: "Nema razloga miješati bilo hrvatsku bilo srpsku jezgru u proces nastajanja bosanske države samo zato što je povremeno dolazilo do osvajanja Bosne s jedne ili druge strane... Babić je uvjerljivo pokazao da Bosna u spomenuto doba ima ustaljeni i organizirani teritorij, što znaći da ima atribute državne organizacije." (N. Klaić, Iz problematike, 17-79).

Početkom 9. pa do sredine 10. stoljeća područjem Bosne vrlo organizovano vladaju domaći vladari, dok su u istom periodu zabilježene još dva velika doseljavanja Slavena: jedna selidbena struja dolazila je sa krajnjeg ruskog sjevera i dogodila se tokom trećeg desetljeća 9. stoljeća, a druga je uslijedila na samom početku 10.stoljeća iz Velike Moravske. U "Ljetopisu popa Dukljanina", koji je u stvari kompilacija različitih starih hronika u poglavljima 4. do 10., latinske i hrvatske redakcije, koji su nastali na bazi hronike koja je po mišljenju nekih historičara nastala puno ranije, negdje na prostoru Bosne, detaljno su opisane prilike na području Bosne tokom 9. i 10 stoljeća. Prostor Bosne se u ovoj hronici naziva uopćeno "Slavenskim kraljevstvom" "Sklavinija", što nije ništa neuobičajeno jer se taj naziv zadržava za Bosnu dugo vremena, čak i u vremenu kada je ime za zemlju Bosna, doživjelo svoju punu afirmaciju. Od 4. do 10. poglavlja tog ljetopisa navode se opširni podaci o političkim i vjerskim prilikama na području Bosne tokom 9. i 10. stoljeca. Po tome ljetopisu, područjem Bosne je početkom 9. stoljeća vladao vladar po imenu Silimir i nije bio kršćanin, bio je paganin. Prilike u kojima je vladao su bile dosta teške, posebno za kršćane koji su u to doba bili progonjeni. Međutim, Silimir je bio dosta tolerantan prema njima. Silimirova vladavina je svakako važna etapa u začecima bosanske države. Zato su u pravu neki stari pisci, kao npr. Ivan Frano Jukić, koji Silimira naziva prvim bosanskim vladarom. (Ivan Frano Jukić, Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb 1851).

Početkom trećeg desetljeća 9. stoljeća, Silimira je naslijedio njegov sin Bladin za koga se kaže u Ljetopisu da je vladao na sličan način kao i njegov otac, doslovno "gospodovao redom i putom otca svoga Silimira". Za vrijeme Bladinove vladavine, koja je trajala od početka do približno krajem trećeg desetljeća 9. stoljeća, Ljetopis navodi podatke o velikom doseljenju Slavena na područje Bosne koji su se ubrzo pokorili Bladinovoj vlasti. Zanimljivo je da se pri opisu Bladinove vladavine spominje i njegov sin Knez Ratimir kao neka vrsta suvlastodršca.

Ratimir vlada krajem trećeg desetljeća 9. stoljeća do 838. godine. Ljetopis ga prikazuje kao nemilosrdnog zatirača kršćanstva, što je bio veliki zaokret u odnosu na politiku mira i tolerancije koju su provodili njegovi prethodnici Silimir i Bladin. Ratimir se kao vladar "Kraljevstva južno od Save" spominje 838. godine u franačkim spisima, kao i u drugim izvorima. Neki historičari su ga proglasavali "hrvatskim vladarom" bez ikakvog uporišta. Svi raspoloživi historijski izvori govore da je Ratimir bio vladar nezavisnog "Slavenskog Kraljevstva" koje je zauzimalo prostor Bosne, a ne Hrvatske. O tome čuveni historičar Marko Vego kaže: "Čini mi se da je Hadžijahić na čvršćim temeljima kada je poredio franačke analiste iz 838. godine koji su spomenuli nekog Ratimira čija je regija smještena između Franačke i Bugarske, južno od rijeke Save. To je upravo Bosna. Ovo ga je navelo da zaključi da je vjerovatno Dukljaninov Ratimir istovjetno lice sa ovim Ratimirom u Bosni... Mislim da će nauka ovu posljednju tvrdnju usvojiti i prihvatiti kao činjenicu." (Oslobođenje od 29. 8. 1972., Muhamed Hadzijahić, "Povijest Bosne u IX i X stoljeću", Sarajevo, 2004). Ratimir nije ostavio sina, a u vlasti ga je naslijedio neki njegov srodnik ""jedan od njegova kolina".

Ljetopis ne navodi imena četiri sljedeća vladara, koji su slijedili Ratimira i vladali na području Bosne od 838. do 860. godine nego ih naziva skupno Četiri Nepravedna Kralja, opisujući ih kao izrazito neprijateljskim prema kršćanima. Da su kršćani u ovom periodu na prostoru Bosne zaista napuštali kršćanstvo i vraćali se paganstvu govore i drugi historijski izvori. O tome govori i Teofanov Nastavljać koji govori o odbacivanju kršćanstva i vraćanju paganstvu mnogih u južnoslavenskim zemljama upravo u to doba, u periodu od 820. do 867. godine. (Theophanes Continuatus, 288-289). Jedna od primjera vladavine ova "Četiri Nepravedna Kralja" sastoji se u tome da se za njihovog vremena na području Bosne prekida kontinuitet vladavine prijenosom vlasti sa oca na sina.

Poslije "Četiri Nepravedna Kralja" na vlast 860. godine dolazi Satimir koji je vladao do 877. godine, koji se spominje i pod imenom "Svetimir". Spominje ga i dubrovački hroničar Resti "re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo" (J. Resti, Chronica Ragusina,21). U mnogim srednjovjekovnim dubrovačkim spisima, koji su nastali kasnije, a odnose se na područje Bosne u periodu 9. i 10. stoljeća, područje Bosne se izričito naziva bosanskim imenom. Period Satimirove vladavine karakterišu njegovi izrazito prijateljski odnosi sa Dubrovnikom i tolerancija prema kršćanima. Satimir sklapa trgovački ugovor između Bosne i Dubrovnika koji dubrovački hroničar Resti stavlja u 831. godinu. Datiranje tog ugovora, koje navodi Resti, je utvrđeno kao kasniji i netačan podatak. Satimir se obavezao davati Dubrovniku 500 ovnova, 50 volova i 200 tovara žita i osigurati Dubrovčanima potpunu slobodu trgovine u Bosni. Dubrovčani su mu zauzvrat poklonili 14 lakata skrleta i jedan plašt "alla bosnese" (J. Resti, Chronica Ragusina,21). O ovom ugovoru govore i druge, starije hronike, tj. Anonimova i Ragninina, ali ne spominju ime bosanskog vladara.

Satimira je naslijedio njegov sin Budimir koji je vladao od decembra 877. do marta 917. godine. Postoje određene indicije da je Budimir vladao vrlo velikim prostorom, i to prostorom uže Bosne, Podgorja, Neretve i Duklje. Postoji više lokaliteta u Bosni koja nose njegovo ime. Tako npr. u sarajevskom polju postoji naselje "Butmir", poznatom po predhistorijskom nalazištu ("butmirska kultura"). Zahvaljujući turskim defterima iz 15. stoljeća znamo da je se to naselje tada zvalo "Budimir". Godine 1455. to naselje je zabilježeno kao "Budmir", a 1485. kao "Budimire" (V. Klaić, Narodni sabor, 8, O selu Butmir vidi: H. Sabanović, Bosansko krajište, 1448-1463). Nema, dakle, ništa slučajnog u činjenici da se Budimirovo ime javlja upravo na području gdje se nalazila jezgra najstarije bosanske države. (A. Benac, Sarajevo kroz arheološke spomenike). Budimirova vladavina je bila dosta duga, trajala je punih četrdeset godina i tri mjeseca i karakteriše je tolerantnost prema kršćanima. Za njegove vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze sa paganstva na kršćanstvo, što je predstavljalo veliki zaokret u vjerskim prilikama na prostoru Bosne. Također, to podvlači i činjenicu da se kršćanstvo na prostoru Bosne najkasnije proširilo na široke slojeve naroda, te su zbog toga u Bosni najmanje zastupljena kršćanska imena naselja od svih južnoslavenskih zemalja. Tome je naravno kasnije značajno pridonijelo i širenje bogumilstva, kao i islama.

Poslije Budimira na vlast dolazi Svetolik-Stjepan koji je vladao od marta 917. do 932. ili 934. godine. Ragnina se, pripovjedajući o Svetoliku-Stjepanu, oslanja na starije, anonimne anale i spominje samo ime Svetolik, dok Anonim govori samo o "bosanskom kralju Stjepanu". Obje hronike govore o tome kako je bosanski kralj Stjepan pozvao i svečano primio u Bosni dubrovačkog župnika "Dum Srdja" ("Don Sergio") i bogato nagradio velikom svotom zlata i srebra i naložio da se u Dubrovniku podigne crkva sv. Stjepana, koja je zaista podignuta dvije godine kasnije. Ragnina dopušta mogućnost da je tu crkvu Svetolik-Stjepan samo obnovio, a ne sagradio. Obje hronike opširno pišu i o kraljevoj ženi Margariti, koja je Dubrovnik obdarila srebrom za izradu relikvijara. Potom se pripovijeda o tome kako je kralj sa kraljicom i svojim velikašima posjetio Dubrovnik, gdje je najsvečanije dočekan. Tom prilikom obdario je milostinjom svećenike i sirotinju sa više od 2.000 dukata (po Ragnini - perpera). Po selima je izgradio crkvice u čast sv. Stjepana. Kada je oko 934. godine umro kralj Stjepan, Dubrovčani su ga uz najveće počasti ožalili, kao da je bio gospodar Dubrovnika. Svetolik Stjepan nije ostavio potomstvo, a po njegovoj smrti njegova žena Margarita se stalno nastanila u Dubrovniku, gdje se zaredila. Darovala je Dubrovniku 200 libara srebra i podigla crkvicu posvećenu sv. Margareti. Umrla je u Dubrovniku. U njenu čast su Dubrovčanini 1571. godine postavili natpis u kojem se kaže: "Bosanska kraljica Margareta podigla hram djevici Margareti u nekad blaženom vremenu." Neki historičari su formirali i mišljenje da su Dubrovčani podigli taj natpis više na osnovu legende, a ne na osnovu stvarnih činjenica, zbog određenih kontradikcija koje se javljaju po ovom pitanju u historijskim izvorima, tako da to pitanje još uvijek nije u potpunosti rasvijetljeno.

Dubrovački izvori izričito govore da Svetolik-Stjepan nije ostavio nasljednika, što je najvjerovatnije izazvalo političku krizu u zemlji, i upravo u to vrijeme, polovinom 10.stoljeća, Bosna je prvi put u historiji došla pod vlast jedne strane zemlje - Hrvatske. U Ljetopisu popa Dukljanina se opisuje kako je hrvatski vladar Krešimir opustošio Uskoplje, Luku i Plevu i da je se bosanski ban tom prilikom sklonio u zaštitu kod ugarskog kralja. Tu se, najvjerovatnije, misli na hrvatskog kralja Krešimira II koji je vladao od 949. do 969.godine. Njega je naslijedio njegov sin Stjepan (969-997), koji se poistovjećuje sa Stjepanom Držislavom, za koga se kaže da je vladao Hrvatskom i Bosnom, dok su njegovi nasljednici, prema istom izvoru, vladali Hrvatskom, ali ne i Bosnom. Smrću bosanskog vladara Svetolika-Stjepana, oko 934. godine, dolazi dakle do izvjesne krize domaće vlasti u Bosni, koja će potrajati praktično do 1180. godine i bana Kulina, koji napokon uspijeva ponovo uspostaviti nezavisnost Bosne.

[100urbanihlegendi]

Odlican tekst! Ako imas jos tekstova o Bosni, a da nema veze s politikom, napisi!
Svako dobro!

[Van Halen]

Odličan i sadržajan tekst kao i uvijek

[osa]

ratimir, držislav, stjepan, .ebote sve sama croatska imena, o oprosti to su dobri bošnjani.

[Pietje_Bel]

ratimir, držislav, stjepan, .ebote sve sama croatska imena, o oprosti to su dobri bošnjani.

Stjepan ratmir drzislav uopste nisu Hrvatska imena. To su slavenska imena. Jedinog Hrvatskog imena kojeg se ja mogu sjetiti je Hrvoje. Mislim da se sa tvojim ponasanjem polako blziz teritoriji banovica.

[Prozor]

ratimir, držislav, stjepan, .ebote sve sama croatska imena, o oprosti to su dobri bošnjani.

I sta ti to znaci @osa? Vrlo dobro znas zasto se ta imena vise ne nadivaju, ili su se prestala nadivati, medju Bosnjacima, i to nema nikakve veze sa njihovim etnickim porijeklom, niti je neki dokaz za njihovo navodno hrvatstvo ili srpstvo... uostalom, kome su jos potrebne takve rasprave?

[WizzardFromBOZ]

od toga da je bosna nastarija bio bih mnogo sretniji da je najmladja i najbogatija drzava, u kojoj vlada trajni mir i prosperitet, recimo kao u jednom luxemburgu. eto toliko. nista vise.

[seln]

Ko nema dobru sadasnjost ili buducnost, mora da se drzi za dobru proslost. Slovenci nemaju apsolutno nikakvu herojsku proslost a najrazvijeniji su medju yu-drzavama.

[shalaedin]

Moja Bosna ima dusu, ima ljubav prema zivotu i kao takva svima ce biti trn u oku... Sa tako malo mi smo sretni... Mi imamo rahatluk, drugi ga nemaju. Nigdje se sa tako malo ne uziva... Mi se borimo samo kad moramo i kad je to nuzda. A svi se drugi bore protiv nas. Valjda im smeta sto znamo da zivimo i kad nam je tesko nas duh je jak, a tudji duh tada slabi. O Bosni govori najbolje pjesma Zapis o zemlji i ona najbolje odslikava nasu Bosnu i Bosance:

Pitao tako jednom jednog
vrli pitac neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta,Odakle je ta
Kuda je Ta Bosna Rekti.
A zapitani odgovor njemu
hitan tad dade:
Bosna da prostiš
jedna zemlja imade
I posna I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još Da prostiš
Prkosna Od Sna

Jebes zemlju koja Bosne nema.

[lipakaja]

The Medieval Bosnian state was autonomous until it was conquered by the Turkish Ottoman Empire back in 1463, an invasion lead by a major historical figure, Sultan Mehmed the Conqueror.

The population was mainly affiliated with the Bogumil religion; they did not recognise rule by the Catholic Pope, nor did they recognise the Orthodox Church.

Before ultimately falling under Turkish rule, two major powerful forces were scrambling to take Bosnia: the Hungarian and the Turkish Empires. Placed in-between the hammer and the anvil, too small and too weak to defend itself, but also divided by religious intolerance, the Bosnian state finally fell under the Turkish Empire, which would continue its rule for the next 500 years.

Once the Bosnian kingdom fell, the last Bosnian royal dynasty also fell. Throughout its tumultuous history, even after the departure of the Turks, Bosnia would be ruled by many states, and various ideologies would refract across its territory.

Sarajevo professor, archeologist and historian Enver Imamovic, from the Faculty of Philosophy in Sarajevo, recently completed a genealogical tree of the Bosnian royal families. The project was presented to the public, attracting huge interest.

During its statehood, Bosnia's ruling family was the Kotromanics. Imamovic's tree shows all of the kings, queens, and their children -- princesses and princes.

"Even before me, a number of historians clearly determined that the Kotromanic family dynasty is of fully domestic roots in Bosnia. They were our rulers, rooted in the early Middle Ages, on the territory of the present Central Bosnia, in the area surrounding the towns of Fojnica, Kresevo and Kiseljak," Imamovic said.

"This area used to be called 'royal land' in the Middle Ages. This was royal property, and because the area was exceptionally rich in the Medieval period, involving mines of gold, silver, copper, iron and lead, this family first grew economically, and then politically. The kingdom expanded until the whole of Bosnia was unified," he said.

The result of many years of research was presented in an artistic placard showing the history of Bosnia in the period spanning the past 700 years. Two academic painters from Sarajevo were also involved in the project.

The documents required to put the placard together came from the archives of Dubrovnik, Ankara, Italy, Germany, Austria, Hungary and Bulgaria.

"I spared [neither] effort nor money and I can see it has all paid off. We have a wonderful document, very significant, from the historical, political, educational and artistic aspect. I have been told that kindergartens are interested in purchasing this placard, because children want to see Bosnian princesses," the professor said.
This content was commissioned for SETimes.com

http://www.setimes.com/cocoon/setimes/x ... feature-02

Ovo prvi put danas vidim, gdje se moze naruciti porodicni stablo Dinastije Kotromanic, jeli zna neko?

[lipakaja]

Evo nesto i na nasem.

Promocija porodičnog stabla "Bosanska dinastija Kotromanića" autora Envera Imamovića

Promocija porodičnog stabla "Bosanska dinastija Kotromanića" autora prof. dr. Envera Imamovića upriličena je sinoć u Domu vojske BiH u Sarajevu.
Promotori su bili akademik Muhamed Filipović, prof. dr. Mirko Pejanović i dr. fra Luka Markešić.

"Porodično stablo "Bosanska dinastija Kotromanića" je lična karta Bosne i ovo porodično stablo je jedinstveno djelo. Malo je zemalja u Evropi koje ovo imaju", kazao je autor prof. dr. Enver Imamović.

"Na jednom mjestu slikovno i tekstualno je prikazana prošlost Bosne od skoro 700 godina, na način dopadljiv i razumljiv i za djecu pa sve do intelektualaca, akademika. Značaj ovog stabla je, pored ostalog, da je historija Srednjovjekovne Bosne pomaknuta za skoro 200 godina niže. Do sada se smatralo da je to tek od 13. stoljeća, međutim dokumenti do kojih sam došao pokazuju da je prvi spomen jednog bosanskog vladara iz 986. godine (10 stoljeće)", kazao je Imamović.

"Kroz dugo razdoblje na prijestolu se smijenili nebrojeni banovi, kraljevi i kraljice. Iako je na porodičnom stablu prikazano slikovno svega 14 vlada, u tekstu je preko 70 članova dinastije", kazao je Imamović.

On je naglasio kako postoji puno dokumenata koji govore o starosti Bosne i o državnosti. Bosna je imala svoju dinastiju, a to su Kotromanići i dinastija u svakoj zemlji podrazumijeva državu, a to znači dvor, državne službe, diplomaciju, zastave, novac, pismo, kazao je Imamović.

Akademik Muhamed Filipović je naglasio kako je BiH stara isto onoliko koliko je stara bilo koja druga slavenska država na Balkanu. To nikada nije bilo u pitanju, samo nije bilo u interesu raznim nacionalizmima koji su posezali za Bosnom, kazao je Filipović.

Prof. dr. Mirko Pejanović je kazao kako je stablo dinastije Kotromanića dragocjeno i za odbranu istorijske istine o državnoj egzistenciji Bosne u srednjem vijeku i za kontinuitet banovinske i kraljevske vladavine u srednjovjekovnoj Bosni.

Na temelju istorijske spoznaje da Bosna svoju zasebnu državnu pojavnost započinje između 9. i 10. stoljeća, prof. Imamović provodi istraživanje i izvodi genezu dinastije Kotromanića koja upravlja Bosnom više stoljeća. Iz izvedene geneze na stablu Kotromanića, vidljivo je da je Bosna u srednjem vijeku bila samostalna država koja je imala: vlastite vladare, dvor, diplomatsku službu, vojsku, dobro čuvane granice, vlastiti novac i ugovorne odnose saradnje i trgovine sa zemljama u susjedstvu, kazao je Pejanović.

Porodično stablo Dinastije Kotromanića prof. Imamovića će imati važno mjesto u edukaciji srednjoškolske i studentske populacije, zaključio je Pejanović.

Prof. dr Enver Imamović je naglasio kako je na ovom projektu radio od 1963. godine, naglasivši kako je to bio zahtjevan posao jer nije radio na jednom mjestu.

Ilustracije i dizajn porodičnog stabla "Bosanska dinastija Kotromanića" uradili su Nedžad Čmajčanin i Mirza Ibrahimpašić.

U programu su učestvovali glumci Nada Đurevska i Adnan Hasković, te duet Belma Tuzović-Mujkić, gitara i Ana Pokrklić, flauta.

http://www.eni-news.com/Eni-news/index. ... d=99999999

[Van Halen]

Bio sam na ovoj promociji, ovo stablo naše dinastije Kotromanića je veoma bitna stvar za sve nas u BiH bez obzira na vjeru. A što se tiče provokatora na ovom podforumu nadam se da će biti maksimalno ignorisani, jer ne zaslužuju pažnju. Ovdje je ipak bitno da se nešto novo sazna, a ne da se troši vrijeme za dokazivanje s nekim, o nečemu što je već davno dokazano.

[Umjetnik a]

Moja Bosna ima dusu, ima ljubav prema zivotu i kao takva svima ce biti trn u oku... Sa tako malo mi smo sretni... Mi imamo rahatluk, drugi ga nemaju. Nigdje se sa tako malo ne uziva... Mi se borimo samo kad moramo i kad je to nuzda. A svi se drugi bore protiv nas. Valjda im smeta sto znamo da zivimo i kad nam je tesko nas duh je jak, a tudji duh tada slabi. O Bosni govori najbolje pjesma Zapis o zemlji i ona najbolje odslikava nasu Bosnu i Bosance:

Pitao tako jednom jednog
vrli pitac neki:
A kto je ta šta je ta da prostiš
Gdje li je ta,Odakle je ta
Kuda je Ta Bosna Rekti.
A zapitani odgovor njemu
hitan tad dade:
Bosna da prostiš
jedna zemlja imade
I posna I bosa da prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još Da prostiš
Prkosna Od Sna

Jebes zemlju koja Bosne nema.

[cyprus]

Joj što mrzim historijska preseravanja. Ako i jest najstarija, kakve koristi mi imamo od toga. Iskreno nastala jučer ili prije 3 milenija meni je svejedno .

[Jara]

Joj što mrzim historijska preseravanja. Ako i jest najstarija, kakve koristi mi imamo od toga. Iskreno nastala jučer ili prije 3 milenija meni je svejedno .

[topcam]

The Medieval Bosnian state was autonomous..........

http://www.setimes.com/cocoon/setimes/x ... feature-02

Ovo prvi put danas vidim, gdje se moze naruciti porodicni stablo Dinastije Kotromanic, jeli zna neko?

U prevodu na Bosanski

Profesor prati historijat srednjevjekovne bosanske dinastije

21/05/2008

Srednjevjekovna bosanska država je jedna od najstarijih u Evropi i datira još iz 11. stoljeća. Tokom perioda od 700 godina, država je imala svoje dinastije, kraljeve i kraljice, prinčeve i princeze.

Jusuf Ramadanović za Southeast European Times iz Sarajeva -- 21/05/08
photo

Dinastija Kotromanića vladala je bosanskom državom od 11. do 14. stoljeća. [ba.gov]

Srednjevjekovna bosanska država bila je autonomna sve dok je 1463. nije pokorila Osmanska turska carevina, invazijom koju je predvodila velika historijska ličnost, sultan Mehmed Osvajač.

Stanovništvo je uglavnom bilo bogumilske vjere; nije priznavalo vlast katoličkog pape, niti je priznavalo pravoslavnu crkvu.

Prije nego što je na kraju pala pod Turke, za Bosnu su se borile dvije velike moćne sile: Austrougarska i Turska carevina. Postavljena između čekića i nakovnja, premala i preslaba da se brani, ali podijeljena i vjerskom netolerancijom, bosanska država je konačno pala pod Tursko carstvo, čija će vladavina trajati još narednih 500 godina.

Kad je palo bosansko kraljevstvo, pala je i zadnja bosanska kraljevska dinastija. Tokom cijele svoje burne historije, čak i nakon odlaska Turaka, Bosnom će vladati mnoge države, a preko njene teritorije prelamat će se različite ideologije.

Sarajevski profesor, arheolog i historičar Enver Imamović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu nedavno je sačinio genealoško stablo bosanskih kraljevskih porodica. Projekat je prikazan u javnosti i privukao je ogroman interes.

Tokom svoje državnosti, vladajuća porodica u Bosni bili su Kotromanići. Imamovićevo stablo prikazuje sve kraljeve, kraljice i njihovu djecu -- princeze i prinčeve.

"Čak i prije mene, jedan broj historičara jasno je utvrdio da je dinastija porodice Kotromanić imala potpuno domaće korijene u Bosni. To su bili naši vladari iz srednjevjekovnog doba, na teritoriji sadašnje centralne Bosne, u oblasti oko gradova Fojnice, Kreševa i Kiseljaka," kaže Imamović.

"Ova oblast je u srednjem vijeku zvana 'kraljevskom zemljom'. To je bilo kraljevsko imanje, a pošto je u srednjevjekovnom periodu ta oblast bila izuzetno bogata, s rudnicima zlata, srebra, bakra, željeza i olova, ta porodica je rasla ekonomski, a onda i politički. Kraljevstvo se širilo dok nije ujedinjena cijela Bosna," kaže on.

Rezultat višegodišnjeg istraživanja prikazan je na umjetničkom plakatu, na kom je prikazana historija Bosne tokom perioda od prethodnih 700 godina. U projektu su učestvovala i dva akademska slikara iz Sarajeva.

Dokumenti potrebni za sačinjavanje plakata nađeni su u arhivama Dubrovnika, Ankare, Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske i Bugarske.

"Nisam štedio [ni] napora ni novca, i vidim da se to sve isplatilo. Imamo prekrasan dokument, vrlo značajan, sa historijskog, političkog, obrazovnog i umjetničkog aspekta. Kažu mi da se vrtići interesiraju za kupovinu plakata, jer djeca žele da vide bosanske princeze," kaže profesor.
Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com

[klixober]

Kako god da su se zvali bosanski vladari,oni su Bosanci,Bosnjani,ne Hrvati ili Srbi.

[pjo]

Kako god da su se zvali bosanski vladari,oni su Bosanci,Bosnjani,ne Hrvati ili Srbi.

Opet prenosite danasnje stvari u onaj kontekst i polako gubima strpljenje... U ono doba, nacionalno nije postojalo. Eventualno je postojalo narodno, no niti to nije bilo nekakav bitanfaktor.

Habsburzi, kao vladari Austrije (a i nas) su bili spanjolsko-francuskog porijekla, Bourboni, vladari Spanjolske su bili (i jesu i danas) francuskog porijekla. Engleski Waldorfi su normanskog (znaci skandinavsko-francuskog) porijekla a grb njihove obitelji ima natpis na francuskom: "Dieu et mon droit".

U to doba, nacija nije bilo a narodno je bilo manje bitno od staleskog/obiteljskog naslijedja.

[klixober]

Kako god da su se zvali bosanski vladari,oni su Bosanci,Bosnjani,ne Hrvati ili Srbi.

Opet prenosite danasnje stvari u onaj kontekst i polako gubima strpljenje... U ono doba, nacionalno nije postojalo. Eventualno je postojalo narodno, no niti to nije bilo nekakav bitanfaktor.

Habsburzi, kao vladari Austrije (a i nas) su bili spanjolsko-francuskog porijekla, Bourboni, vladari Spanjolske su bili (i jesu i danas) francuskog porijekla. Engleski Waldorfi su normanskog (znaci skandinavsko-francuskog) porijekla a grb njihove obitelji ima natpis na francuskom: "Dieu et mon droit".

U to doba, nacija nije bilo a narodno je bilo manje bitno od staleskog/obiteljskog naslijedja.

Ne prenosim ja,nego vi prenosite.Retroaktivno svojatate bosanske vladare,kako vi zapadne komsije,tako i istocne komsije.Svojatate i vladare i narod i Bosnu.Trebate shvatiti da je Bosna bila drzava kao i svaka druga i da su Hrvatska i Srbija Tvrtku,Kulinu,Katarini,bile samo susjedne-komsijske zemlje na koje su oni pikirali sa mogucnoscu prosirenja.

[osa]

Kako god da su se zvali bosanski vladari,oni su Bosanci,Bosnjani,ne Hrvati ili Srbi.

dijelom si u pravu, svakako su bosanci, ali ih to ne priječi da bi bili i hrvati ili recimo srbi, kralj tomislav je moguće bio bosanac, navodno se krunio na duvanjskom polju, pa ga to ne priječi da bude i hrvat. a izvini ali bošnjačka povijest izgleda stvarno počinje dolaskom turaka u bih, bar je tako izgledalo nakon utakmice između hrvata i turaka neki dan.

[klixober]

Kako god da su se zvali bosanski vladari,oni su Bosanci,Bosnjani,ne Hrvati ili Srbi.

dijelom si u pravu, svakako su bosanci, ali ih to ne priječi da bi bili i hrvati ili recimo srbi, kralj tomislav je moguće bio bosanac, navodno se krunio na duvanjskom polju, pa ga to ne priječi da bude i hrvat. a izvini ali bošnjačka povijest izgleda stvarno počinje dolaskom turaka u bih, bar je tako izgledalo nakon utakmice između hrvata i turaka neki dan.

Podforum sport ti je malo nize.Ako ne znas bolje od toga,nemoj ni diskutovati.Ili daj argumente po cemu je Katarina Hrvatica ili bilo sta drugo nego Bosanka,Bosnjanka,po narodnosti,ili nemoj diskutovati uopste.

[pjo]

Ne prenosim ja,nego vi prenosite.Retroaktivno svojatate bosanske vladare,kako vi zapadne komsije,tako i istocne komsije.Svojatate i vladare i narod i Bosnu.Trebate shvatiti da je Bosna bila drzava kao i svaka druga i da su Hrvatska i Srbija Tvrtku,Kulinu,Katarini,bile samo susjedne-komsijske zemlje na koje su oni pikirali sa mogucnoscu prosirenja.

Nemam ja sta svojatati, ja sam samo naveo da se vladar donjih krajeva i osoba koja je smjenjivala bosanske vladare zvao Hrvoje Vukcic Hrvatinic i da je bio rod sa Subicima. Jos sam naveo i da su Kotromanici imali grb poput Subica, da isto Kotromanici kao prezime postoje jos jedino kod Hrvata i da Hrvati jedini daju djeci imena poput Tvrtko, Katarina i slicno..

Osobno, uopce mi nije stalo toliko do BiH i nemam nikakve necasne namjere.Ti sam protumaci Hrvojevo ime kako hoces a kad sam isto zatrazio od ovdje prisutnih (sto je moja velika greska jer ovdje treba samo naplavljivati propagandnim laprdanjima na koje ostali bespogovorno pljeskaju kao na kongresima CK SKJ) postali smo zasuti povijesnim istrazivanjima Tunje Filipovica a'la otkrica piramida.

Ja vise ne znam da li ovdje razgovaram sa Bosnjacima, Bosancima ili navijacima Turske (da ne kazem Turcima).

Ovisno o tome kako se koji identificira u odnosu na ove tri opcije i ja cu se znati postaviti.

U svakom slucaju navijace Turske smatram ekstremistima ili da ne upotrijebim tursku rijec - budalama, medju Bosnjacima ima svasta a Bosanci su mi najsimpaticniji i zalim sto smo ikad povrijedili te ljude.

[Atrus]

Moze biti da su Bosanci imali drzavu i prije pojave homo sapiensa, samo je ta drzava uvijek bila ananas/banana/kiwi drzava. A, sto se tice navijanja, ni jedan od tri naroda nema svoj identitet, ali imaju tatu i majku. Za Srbe je kolektivni tata Putin, a mama je Rusija (gledam vijesti RTS i ne mogu da vjerujem koliko se Srbi osjecaju sirocicima), Bosanci nikako da odluce jesu li bogumilskog ili turskog porijekla, pa posto nemaju nikakav identitet, navijaju zbunjeno i u stilu "al' i Turska je bila imperija", Hrvati imaju kavu i Persijance kao pretke.
Sve skupa: jad i bijeda. Polutani. Nezrele forme zivota koje nisu prerasli ni plemensku hijerahiju (vidi pod krupan i zdrav seljak, skraceno Dodik), a hoce demokratiju. Bila i ostala ranofeudalna drzava. Malo razbijali vlastite gradove jer je pobijedila Turska, a izgubila Hrvatska. Blago budalama, njihovi su Domanovici, Jagomir i sl...

[klixober]

Ne prenosim ja,nego vi prenosite.Retroaktivno svojatate bosanske vladare,kako vi zapadne komsije,tako i istocne komsije.Svojatate i vladare i narod i Bosnu.Trebate shvatiti da je Bosna bila drzava kao i svaka druga i da su Hrvatska i Srbija Tvrtku,Kulinu,Katarini,bile samo susjedne-komsijske zemlje na koje su oni pikirali sa mogucnoscu prosirenja.

Nemam ja sta svojatati, ja sam samo naveo da se vladar donjih krajeva i osoba koja je smjenjivala bosanske vladare zvao Hrvoje Vukcic Hrvatinic i da je bio rod sa Subicima. Jos sam naveo i da su Kotromanici imali grb poput Subica, da isto Kotromanici kao prezime postoje jos jedino kod Hrvata i da Hrvati jedini daju djeci imena poput Tvrtko, Katarina i slicno..

Osobno, uopce mi nije stalo toliko do BiH i nemam nikakve necasne namjere.Ti sam protumaci Hrvojevo ime kako hoces a kad sam isto zatrazio od ovdje prisutnih (sto je moja velika greska jer ovdje treba samo naplavljivati propagandnim laprdanjima na koje ostali bespogovorno pljeskaju kao na kongresima CK SKJ) postali smo zasuti povijesnim istrazivanjima Tunje Filipovica a'la otkrica piramida.

Ja vise ne znam da li ovdje razgovaram sa Bosnjacima, Bosancima ili navijacima Turske (da ne kazem Turcima).

Ovisno o tome kako se koji identificira u odnosu na ove tri opcije i ja cu se znati postaviti.

U svakom slucaju navijace Turske smatram ekstremistima ili da ne upotrijebim tursku rijec - budalama, medju Bosnjacima ima svasta a Bosanci su mi najsimpaticniji i zalim sto smo ikad povrijedili te ljude.

Hrvoje Vukcic Hrvatinic je bio vojvoda,nikada bosanski ban ili kralj.Postaje bosanski vojvoda sirenjem Bosne na Dalmaciju.I sta je tu sporno?
Sirenjem Bosne na Dalmaciju i Srbiju u sastav drzave ulaze i Hrvati i Srbi.Ali cinjenica jeste da nijedan vrhovni vladar Bosne nije bio nista drugo nego Bosanac i Bosnjanin.U svim poveljama,svim dokumentima,bosanski vladari su uvijek bosanski i "dobri Bosnjani".Kakva je to glupost sa imenima? Kraljica Engleske se zvala Katarina,kraljica Portugala takodje...to znaci da su one Hrvatice? Cak i na Katarininom grobu pise "bosanska kraljica",a ni rijeci nikada o Hrvatskoj.Za bosanske banove i kraljeve Hrvatska i Srbija su bile susjedne-komsijske zemlje na koje su oni imali pretenzije da se sire.Nista vise.Njihova jedina drzava je Bosna

[osa]

Ne prenosim ja,nego vi prenosite.Retroaktivno svojatate bosanske vladare,kako vi zapadne komsije,tako i istocne komsije.Svojatate i vladare i narod i Bosnu.Trebate shvatiti da je Bosna bila drzava kao i svaka druga i da su Hrvatska i Srbija Tvrtku,Kulinu,Katarini,bile samo susjedne-komsijske zemlje na koje su oni pikirali sa mogucnoscu prosirenja.

Nemam ja sta svojatati, ja sam samo naveo da se vladar donjih krajeva i osoba koja je smjenjivala bosanske vladare zvao Hrvoje Vukcic Hrvatinic i da je bio rod sa Subicima. Jos sam naveo i da su Kotromanici imali grb poput Subica, da isto Kotromanici kao prezime postoje jos jedino kod Hrvata i da Hrvati jedini daju djeci imena poput Tvrtko, Katarina i slicno..

Osobno, uopce mi nije stalo toliko do BiH i nemam nikakve necasne namjere.Ti sam protumaci Hrvojevo ime kako hoces a kad sam isto zatrazio od ovdje prisutnih (sto je moja velika greska jer ovdje treba samo naplavljivati propagandnim laprdanjima na koje ostali bespogovorno pljeskaju kao na kongresima CK SKJ) postali smo zasuti povijesnim istrazivanjima Tunje Filipovica a'la otkrica piramida.

Ja vise ne znam da li ovdje razgovaram sa Bosnjacima, Bosancima ili navijacima Turske (da ne kazem Turcima).

Ovisno o tome kako se koji identificira u odnosu na ove tri opcije i ja cu se znati postaviti.

U svakom slucaju navijace Turske smatram ekstremistima ili da ne upotrijebim tursku rijec - budalama, medju Bosnjacima ima svasta a Bosanci su mi najsimpaticniji i zalim sto smo ikad povrijedili te ljude.

Hrvoje Vukcic Hrvatinic je bio vojvoda,nikada bosanski ban ili kralj.Postaje bosanski vojvoda sirenjem Bosne na Dalmaciju.I sta je tu sporno?
Sirenjem Bosne na Dalmaciju i Srbiju u sastav drzave ulaze i Hrvati i Srbi.Ali cinjenica jeste da nijedan vrhovni vladar Bosne nije bio nista drugo nego Bosanac i Bosnjanin.U svim poveljama,svim dokumentima,bosanski vladari su uvijek bosanski i "dobri Bosnjani".Kakva je to glupost sa imenima? Kraljica Engleske se zvala Katarina,kraljica Portugala takodje...to znaci da su one Hrvatice? Cak i na Katarininom grobu pise "bosanska kraljica",a ni rijeci nikada o Hrvatskoj.Za bosanske banove i kraljeve Hrvatska i Srbija su bile susjedne-komsijske zemlje na koje su oni imali pretenzije da se sire.Nista vise.Njihova jedina drzava je Bosna

a što se onaj tomislav krunio na duvanjskom polju, to se ne bi trebalo raditi na okupiranoj zemlji, već u srcu svoje zemlje.