"Novinarstvom se bavim od 1984. godine, tako da pamtim i ona, kako ih neki nazivaju, tamna vremena. Istakao bih da se uopšte ne slažem s tim da su ta vremena bila tamna, iako je postojao član 133 Krivičnog zakona o verbalnom deliktu, dakle kažnjavali su se oni koji su drugačije mislili i pisali, odnosno pisali onako kako ne odgovara aktuelnoj vlasti", kazao je za Klix.ba Dario Novalić, član Skupštine Vijeća za štampu u BiH i urednik magazina Start.
Da je ovo ugrožavanje konstanta još od 2006. godine ističe Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja "BH novinari" i podsjeća i na stavljanje Regulatorne agencije za komunikacije pod političku kontrolu, zatim neprovođenje Zakona o javnom RTV sistemu, kašnjenje u digitalizaciji i općenito lošu primjenu zakonskog okvira koji je donesen uz podršku međunarodne zajednice i u čije su temelje ugrađeni EU standardi.
Mehmed Halilović, stručnjak za medijsko pravo i nekadašnji ombudsmen za medije FBiH, kaže da pogoršavanje medijskih sloboda skoro paralelno prati dešavanja na političkoj sceni, s tim da je taj proces posljednjih godina krenuo ubrzanim tempom.
Ugrožavanje prava novinara i medija kao višegodišnja konstanta
"Ocjena medijskog barometra, prema kojoj je BiH na sredini svjetske liste, pravljena je sredinom prošle godine, a danas bi vjerovatno bila još poraznija, s obzirom na najmanje dva događaja kojima smo bili svjedoci krajem prošle i početkom ove godine. Redakcija Klix.ba je bila svjedok jednog od tih događaja, u kojem je izvršen brutalan pravosudni i policijski pritisak na jedan od vodećih online medija. Srećom, taj pritisak je popustio i izvršen je kontrapritisak profesionalne zajednice i dijela javnosti, pa je šteta donekle sanirana", podsjeća Halilović.
Ipak, naglašava da uzroci nisu u potpunosti otklonjeni, niti smo dočekali da faktori koji su sudjelovali, dakle politika i pravosuđe, izvuku adekvatne zaključke.
Strah i autocenzura
Nema sumnje da su nekažnjeni ataci na medije i novinare izazvali strah, posebno u slučajevima prijetnji smrću, fizičkih napada ili poduzimanje mjera koje dovode u pitanje finansijsku održivost medija kroz veliki broj tužbi za klevetu ili uskraćivanje marketinških ugovora radi kritičkih natpisa. Stoga se novinari masovno okreću autocenzuri, odnosno izbjegavanju određenih tema i osoba, a ciljano favorizovanje drugih po diktatu nacionalnih lidera, političkih "šefova" ili osoba povezanih sa vlasničkim i upravljačkim strukturama u medijima.
"U tom kontekstu, najveći novinarski strahovi danas su pravna i egzistencijana nesigurnost, preciznije saznanje da neće dobiti efikasnu zaštitu u slučaju da budu brutalno napadnuti od predsjednika ili kriminalaca, svejedno, odnosno da vlasnik ili direktor medija mogu novinara preko noći izbaci na ulici jer nije slijedio njegove političke i ekonomske interese. To je izvor i cenzure i autocenzure u većini medija", objašnjava Rudić.
Novalić konstatuje da se polje rada novinara ovim dodatno sužava, te da sada najveći problem predstavljaju tužbe.
"Sad vas jednostavno tuže, a taj proces može koštati oko 15.000-20.000 KM. Kako stvari stoje u posljednjih godinu dana, većina medija izgubi na sudu. Znači, vi morate kontrolisati ko šta govori za vaš medij, kako neko drugi misli i to objavljuje u vašem mediju", izjavio je urednik magazina Start za Klix.ba.
I sam priznaje da je zbog toga posljednjih godina više puta prešutio ono što je saznao.
"Idemo prema tome da stvari koje vlast želi da ostanu nepoznate hoće i mogu ostati nepoznate. Jer vi ako objavite istinu jednom, dvaput, triput i budete tuženi za tu istinu, to dokazivanje vaše pravde će jako dugo trajati na sudu i mnogo koštati. Tako da je svakome iole pametnijem i inteligentnijem izdavaču i novinaru puno manji problem da prešuti ono što zna. I sam sam posljednjih godina neke stvari prešutio i, priznat ću, pustio neke druge, hrabrije da objave te informacije jer nemam dovoljno para ni vremena da se bavim sudovima ili da gledam hoće li me neko sačekati pred kućom u mraku. Imao sam takvih situacija, imao policijsko obezbjeđenje, ne bih volio da mi se to ponavlja", poručuje Novalić.
- Od ukupno 60 prijava fizičkih napada na novinare od 2006. do 2014. godine samo u devet slučajeva donesene su presude u korist novinara.
- Ovaj izuzetno mali broj od 15 posto svjedoči o neefikasnoj pravnoj zaštiti.
- Čak 22 posto slučajeva policija i tužilaštvo su arhivirali, bez provođenja bilo kakve istrage.
- 23,7 posto slučajeva zatvoreno jer policija ili tužilaštvo nisu mogli utvrditi identitet počinioca.
- Godišnje se prihvati oko 100 tužbi protiv medija i novinara.
- BH novinari i Vijeće za štampu dvije godine pokušavali organizovati sastanak sa Vjekoslavom Bevandom, tada predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, da bi mu predali izvještaj o medijskim slobodanam u BiH.
- Ove organizacije su ipak nastavile da rade "posao države".
Zakon o javnom redu i miru u RS-u - desant i na medije
Represivna politika vladajućih struktura u proteklom periodu pojačana je donošenjem novog Zakona o javnom redu i miru u Republici Srpskoj.
"U ovom konkretnom primjeru daju se ovlaštenja policiji i sudijama za prekršaje da intervenišu, što je nonsens i dosad nezabilježeno u svijetu, osim u nekim diktatorskim režimima, i pokušavaju se staviti pod kontrolu internet i društvene mreže", objasnio je Halilović.
Generalni sekretar "BH novinara" podsjeća da je SNSD još 2007. godine izdao "akt" o zabrani ulaska novinarima BHRT-a u sve javne institucije RS-a.
"Poslije su uslijedile zabrane i drugim medijima na pristup informacijama i događajima pod kontrolom dužnosnika ove stranke (BN TV, agencija Beta, FTV...), da bismo došli do kreiranja 'crne liste' nepodobnih novinara i aktivista civilnog društva, odnosno 'kočijaškog' obračuna predsjednika RS sa novinarima, a posebno novinarkama pred kojima je ispoljavao mizgoniju najgore vrste! I tu je SNSD predvodnik cijele 'plejade' politčara u RS koji su ne samo spremni žrtvovati slobodu izražavanja radi privatnih finansijskih i drugih interesa, već su spremni javno braniti svoje pristajanje na Dodikova pravila igre pravdajući to vjerskim vrijednostima odnosno 'prodajom' slobode izražavanja za ezan – poziv muslimanima u RS na molitvu", kazala je Rudić.
Usta puna Evropske unije, a potezi samo za vlastitu korist
"Ne znam šta je politički odvratnije – donositi zakon protiv slobode izražavanja, a prihvatati izjavu Predsjedništva o EU putu BiH ili koristiti vjeru u borbi protiv prava na slobodu izražavanja! BH novinari i naš Klub novinara Banja Luka, zajedno sa drugim novinarskim udruženjima, nastavit će pravnu bitku za ukidanje ovog zakona jer on zavodi cenzuru nad društvenim medijima i slobodom izražavanja svakog građanina. Sljedeći korak će biti apelacija Ustavnom sudu RS", istakla je Rudić dodajući da su bh. političarima, koji punih usta govore o evropskim integracijama, "licemjerstvo, političko kalkulisanje i očuvanje pozicija koje sobom nose novac i ličnu korist mnogo važniji od EU integracija i svih nacionalnih, vjerskih i političkih interesa".
Depresivna realnost, slažu se naši sagovornici, pruža veliki prostor za istraživačke medijske poduhvate, a iako nisu optimistični, kažu da izlaz iz svega treba tražiti u profesionalnom angažmanu i poštivanju kodeksa profesije, odnosno radu u korist građana ove zemlje.
Javni pritisak je najubojitije sredstvo
"Koliko god je moguće u ovakvim uslovima novinari trebaju što profesionalnije raditi, služiti javnim interesima i zajedno sa nevladinim organizacijama vršiti javni pritisak. Naši se političari neće dozvati pameti sve dok im ovo polazi za rukom. Prema tome, javni pritisak, koji se ne mora manifestovati u protestima, već u stalnom prozivanju svega negativnog na društvenoj i političkoj sceni, je najubojitije sredstvo i njime se trebamo koristiti svi", poručio je stručnjak za medijsko pravo Halilović.
On primjećuje da se medijska scena nakon pretresa prostorija redakcije portala Klix.ba donekle ujedinila, ali da bi i drugi mediji trebali nastaviti istim tragom istraživati mijenjanje političkih boja, dresova i stranaka, jer iza njih stoje mito i korupcija.
Iako bitka za principe nije jednostavna i ponekad zahtijeva žrtve, naši sagovornici poručuju da se jedino upornost isplati.
"Ako samo čekamo da se politika opameti, da pravosuđe počne raditi u punoj mjeri, bojim se da to nećemo dočekati. Ja sam uvijek zagovornik da se borimo, ali i da služimo javnosti jer je to naš osnovni posao. Onda ćemo i dobiti veću podršku javnosti", kazao je na kraju Halilović.
Rusi skočili iz aviona s visine od 10.500 metara, testirali novi komunikacijski sistem
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
