Uz domaćina Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske, forumu prisustvuju i Branko Crvenkovski, predsjednik Makedonije, Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore i Bamir Topi, predsjednik Albanije, kao i izaslanici vlada Republike Bugarske i Rumunije.
Izaslanik EU Jan Trusinski zahvalio je predsjedavajućem Komšiću na mogućnosti da ponovi ovonedjeljne zaključke ministara vanjskih poslova zemalja Evropske unije o BiH, naglasivši da je EU vrlo zabrinuta stanjem u našoj zemlji, te da očekuje ozbiljan napor političkih lidera u BiH da počnu raditi u interesu građana svoje zemlje i države kao cjeline. Dodao je da EU snažno podržava najnovije mjere visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka, da vidi mogućnost ubrzanog puta prema parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU na osnovama Mostarske deklaracije koju treba konkretizovati kroz zakonski prijedlog o policiji upućen u skupštinsku proceduru, te da BiH ostaju otvorena vrata EU ali da se mora ostvariti opipljiv napredak.
Govoreći o približavanju 1. decembra kao datuma do kojeg se moraju prihvatiti Lajčakove odluke, Trusinski je upozorio da će aktivnosti i mjere EU prema našoj zemlji ovisiti od ponašanja političara u RS-u.
Ponovio je da Lajčak ima sve ovlasti koje će srazmjerno prilikama i upotrijebiti. Upozorio je da je i samo pominjanje tzv. referenduma u RS-u opasna avantura, te da niko, pa ni premijer RS-a Milorad Dodik, nema pravo na destabilizaciju BiH i da je sada izuzetno važno jačanje institucija države BiH.
Naglasio je da nekada i u krizama ima potencijala da se brže zakorači prema budućnosti i da u Briselu žele da se to sada desi sa Bosnom i Hercegovinom.
Predsjedavajući Komšić je rekao da je poruka EU našoj zemlji jasna - da je želi u svom društvu. Dodao je da se nada da će lideri šest političkih stranaka koje obnašaju vlast u BiH shvatiti da moraju iskoristiti novu šansu koju pruža Brisel i da na osnovama Mostarske deklaracije postignu opipljiv napredak u policijskoj reformi kao uvjetu za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te da očekuje da kao parlamentarna većina okončaju krizu vlade u BiH i da napokon nešto konkretno i korisno urade za BiH.
Izrazio je razumijevanje i podršku Lajčakovim mjerama, jer one nisu uperene ni protiv jednog naroda u BiH, a objektivno doprinose jačanju institucija naše zemlje.
Osvrnuvši se na pitanje tzv. referenduma Komšić je jasno istakao da to nije pravo entiteta, nego samo države BiH i da bi svaki takav pokušaj u RS-u bio udar na ustavno uređenje BiH i da se to sigurno neće dozvoliti.
Pozvao je lidere političkih partija na vlasti u BiH da uporno rade kako bi osigurali uvjete da BiH u najkraćem roku može potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i ponovio da ova najnovija prilika pokazuje, ne samo pozitivan, već i aktivan odnos Brisela prema BiH, što bi morali znati iskoristiti.
Zaostajanje BiH i njena izolacija će naškoditi i regionu jugoistoka Evrope kao cjeline, zbog čega su posebne odgovornosti na nama u BiH, naročito na onima koji su na vlasti kazao je predsjedavajući Komšić.