biznis
0

VTK upozorava: BiH ekonomski zaostaje za regionom

Anadolija
Projekt menadžer Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Igor Gavran, na konferenciji za novinare, kazao je da je ekonomsko stanje u BiH daleko od onoga što bismo voljeli vidjeti, te da se situacija pogoršala u odnosu na prošlu godinu.

Naglasivši da je BiH u posljednja četiri mjeseca imala uvoz u iznosu 4.574.720.511 KM, dok je izvoz u istom periodu iznosio 2.498.181.378 KM, Gavran je dodao da sa ovakvom slikom nijedna ekonomija ne može imati perspektivu razvoja.

"Na mjesečnom nivou, ubjedljivo najgori period je bio u prethodnim mjesecima, ali i sadašnje stanje je veoma nepovoljno, jer smo samo u jednom mjesecu ostvarili 600 miliona KM deficita", rekao je Gavran.

Ističući da su vodeća izvozna tržišta manje-više ista, Gavran je dodao da je jedini značajniji bio iskorak na tursko tržište, koja je jedna od rijetkih zemalja s kojom BiH ima pozitivan izvozni trend.

"Iskreno se nadamo plasiranju jednog malog dijela proizvoda u Turskoj koje vjerovatno nećemo moći plasirati u Republiku Hrvatsku. Koliko god da su pozitivni brojevi koji govore o izvozu u Njemačku, riječ je o malom broju proizvoda. U slučaju blagog poremećaja, došlo bi do negativne promjene", kazao je Gavran.

Gavran je upozorio da je izvoz BiH na tržište Srbije drastično opao, te da imamo samo dva ključna proizvoda koji se tamo izvoze, električnu energiju i koks.

Po Gavranovim riječima, pad uvoza nije rezultat nekih poboljšanja u BiH ili povećanje učešća domaćih proizvoda, već je to rezultat ukupne slabe ekonomske aktivnosti i pada životnog standarda.

"Mi sada zvanično nismo u recesiji prema statističkim pokazateljima, ali, kada je riječ o ukupnim ekonomskim kretanjima, prisutna je potpuna ekonomska letargija. Ne možemo očekivati da cijelu ekonomiju nosi nekoliko uspješnih proizvoda, jer oni nisu dovoljni da bi cijela ekonomija išla u pozitivnom smjeru", kazao je projekt menadžer Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić smatra da je situacija u BiH zabrinjavajuća, jer je država već duže vremena u stagnaciji, te da uveliko zaostaje u ekonomskom razvoju u odnosu na ostale zemlje regiona.

"Vlasti u BiH ne čine dovoljno da bi se stvorio poslovni ambijent. Ne prave strukturalne i ekonomske reforme koje su više nego potrebne. Prema našim analizama, stopa rasta će za ovu godinu iznositi 0,5 posto, a ništa bolja prognoza nije ni za sljedeće dvije godine", izjavio je Hasić.

Hasić je istakao ida je došlo do pada pada stranih ulaganja, te dodao da je cirka 250 miliona KM stranih ulaganja zaista malo, pogotovo u odnosu na zemlje regiona koje su dobile investicije u iznosu dvije milijarde eura.

"Zabrinjavajući je podatak da je došlo do povlačenje investicije od Austrije u vrijednosti od 50 miliona, tako da imamo negativne tendencije u toj oblasti. Ključni problem jeste stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, odnosno promjena tržišnih uslova vezano za investiranje u ovu zemlju. I dalje imamo brojne administrativne prepreke na svim nivoima vezano za registraciju i vođenja biznisa. Potrebno je preko 12 procedura vezanih za registraciju i preko 60 dana za otpočinjanje biznisa. Tu su i prepreke za izdavanje građevinskih dozvola kao i brojna problemi kada su u pitanju fiskalna i parafiskalna opterećenja kojaiznose preko 73,6 posto", izjavio je Hasić.

Hasić je naglasio da država ima enormno visok trgovinski deficit i visoku stopu nezaposlenosti koja je dostigla 550 hiljada.

Poredeći situaciju u BiH sa ostalim zemljama u regionu, Hasić je istakao da susjedne zemlje obilato koriste svoje uspjehe na planu ispunjenja obaveza Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju što čini njihove proizvode puno konkurentnijim u odnosu na proizvode BiH.

"BiH nije ispunila ništa od naših obaveza iz SSP-a. Nije usvojen budžet, nije uloženo potrebnih 80 miliona KM u infrastrukturu zemlje. Vlasti nedovoljne čine do pokrenu privredni ciklus i po ispunjenju obaveza kako bi se naši proizvodi plasirali u EU", kazao je Hasić.

Upozorio je da već od 01. januara važe odgovarajuća pravila po osnovu kontrole hrane, te da se sa granice sa Hrvatskom vraćaju bh. proizvodi voće i povrće, a od 01. Jula stupit će na snagu novi pravilnik o kontroli što će uključiti i proizvode animalnog porijekla.

„Treba potpisati odgovarajući bilateralni sporazum sa Republikom Hrvatskom", rekao je Hasić, te dodao da smo relativno sredili odnose sa Republikom Srbijom potpisavši bilateralni sporazum o priznavanju certifikata za trgovinsku razmjenu.