Pokušava se sačuvati ono što nije devastirano, kazao je za Fenu direktor Agrokomerca Ekrem Šarić, naglašavajući da je to jedan od najvećih problema s kojima se susreće ovo poduzeće.
Međutim, novaca za osiguranje nema, tako da ljudi angažovani na tim poslovima, dobivaju samo povremene akontacije od novca koji se prikupi od zakupa određenih objekata.
Uprava Agrokomerca je u skladu sa zaključcima donesenim na sastanku u februaru, kada je ovo poduzeće posjetio federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, te predstavnici kantonalnih i općinskih vlasti na čijem teritoriju se nalaze kapaciteti tog poduzeća, napravila prijedlog mjera za pokretanje minimalne proizvodnje.
"Mi smo uradili poslovni plan za pokretanje proizvodnje u četiri tvornice, a ne dvije kako je bilo precizirano, s obzirom da je proizvodnja povezana i da se u jednoj tvornici rade poluproizvodi za drugu", kaže Šarić i precizira da je za pokretanje te proizvodnje potrebno pola miliona KM.
Prijedlog je dostavljen federalnim i kantonalnim vlastima, koje treba da osiguraju potrebni novac.
Direktor Agrokomerca kaže da nisu dobili potrebna sredstva, zbog čega su se angažirali i u pregovore s potencijalnim poslovnim partnerima, kako bi uz njihovu pomoć i vlastita sredstva pokrenuli proizvodnju.
Uz saglasnost Vlade Federacije BiH otvoren je i namjenski račun za proizvodnju.
Šarić ističe da ukoliko se i uspije u tim namjerama, to neće riješiti problem Agrokomerca, već će samo stvoriti jedan povoljniji ambijent za njegovo rješavanje.
" Ključni problem Agrokomerca su ogromna dugovanja, koja su dostigla cifru od 137,5 miliona KM, te upis založnih prava na imovinu poduzeća", kazao je Šarić. Ilustrovao je to primjerom od prije nekoliko dana, kada je imovina procijenjena na oko 750.000 KM prodana putem suda za svega 28.000 KM.
Šarić rješenje vidi u tome da sve zainteresirane strane, uposlenici, lokalne zajednice u kojima se nalaze objekti ovog poduzeća, te kantonalna i federalna vlast, postignu konsenzus i usvoje zajednički program revitalizacije Agrokomerca.
Međutim, sudeći po dosadašnjim iskustvima, zajedničkog dogovora još nema, a dok se ne postigne dogovor, objekti Agrokomerca u kojima nema proizvodnje i dalje su na meti kradljivaca, koji dijelove prodaju za sirovine. Šteta se povećava, a dugovanja rastu.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
