{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ulazimo u doba štednje i državne kontrole nad bankama

F
13.10.2008. u 14:39
0
2
Ulazimo u doba štednje i državne kontrole nad bankama
0
Ulazimo u doba štednje i državne kontrole nad bankama
Foto: DDP/AFP/File
Za britansku štampu i u ponedjeljak postoji praktično samo jedna tema - ekonomska kriza i međunarodni napori da se zaustavi, pa naslovnice zauzimaju vijesti o očekivanoj nacionalizaciji još dvije britanske banke, što bi, nada se vlada, trebalo konačno dovesti do stabilizacije cjelokupnoga bankarskog sistema.
Već neko vrijeme je bilo jasno da će kriza u finansijskom sektoru promijeniti bankarski sistem do neprepoznatljivosti, ali tek smo u posljednjih nekoliko dana zapravo u potpunosti shvatili sve implikacije tih promjena, piše The Independent.

Ukratko, banke širom svijeta prelaze u državne ruke, kroz djelimičnu ili potpunu nacionalizaciju. Stigli smo do historijske prekretnice, ocjenjuje Independent, i trenutka kada država preuzima položaj koji su do sada držali privatni dioničari.

Tržišta su nas iznevjerila i htjeli mi to ili ne, ulazimo u novu eru štednje i državne kontrole nad bankama, zaključuje ovaj dnevnik.

The Times primjećuje da su evropski čelnici na sastanku u Parizu nakon višesatnog natezanja usvojili plan koji uglavnom slijedi mjere usvojene u Londonu prije nekoliko dana - Eurozona će izvršiti dokapitalizaciju banaka i garantirati pozajmice koje banke daju jedna drugoj.

Sporazum ne predviđa centraliziran fond za pomoć posustalim bankama koji bi pokrivao cijelu EU, kakav je prije desetak dana spominjao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, ali panevropske garancije koje se uvode označavaju korak dalje od pristupa za koji se zalagala Njemačka i koji se svodio na to da se svako treba pobrinuti za vlastitu krizu.

Timesov ekonomski komentator usvojeni paket mjera opisuje kao iznenađujuće čvrst i koherentan, uz ocjenu da se u pogledu njegovih ekonomskih efekata može izraziti razumna doza optimizma - evropske mjere će, smatra on, spriječiti katastrofalan ekonomski kolaps i dugoročnu depresiju, iako je vjerovatno prekasno da bi se izbjegla recesija.

Među brojnim gubitnicima finansijska kriza je iznjedrila i jednog dobitnika - rejting britanskog premijera Gordona Browna iznenada raste.

Evropa se drži Brownovog plana za opstanak, Brown Evropi pokazao kako biti lider, Eurozona usvojila Brownov plan za spas banaka - to su samo neki od naslova u londonskim dnevnicima, čak i u onima koji nisu naklonjeni premijeru i njegovim laburistima.

Po općoj ocjeni, plan za dokapitalizaciju banaka koji je britanska vlada objelodanila u srijedu predstavlja do sada najkoherentniji paket mjera za rješavanje problema u bankarskom sektoru i, kako piše Financial Times, prvi koristan potez koji su političari povukli otkako je kriza izbila.

Na unutrašnjopolitičkom planu, prema The Guardianu, Brown je doživio preporod - čovjek koji je prije razbuktavanja krize djelovao kao politički mrtvac sada djeluje kao državnik koji je sposoban voditi zemlju i spasiti ekonomiju.

Guardianov uvodničar finansijsku krizu posmatra i kroz prizmu predizborne kampanje u SAD-u i sve bližih izbora. Što su Amerikanci zabrinutiji u pogledu ekonomije, to su naklonjeniji Baracku Obami, ocjenjuje Guardian.

To je djelimično zato što republikance dovode u vezu s ekonomskom filozofijom koja je sada u slobodnom padu, djelimično zato što su demokrati, u najširem smislu, i dalje stranka koja bi iz državne kase pomogla najsiromašnijima, djelimično zato što je kriza izbila tokom mandata istinski neimpresivnog republikanskog predsjednika, a djelimično i zato što je Obama na ekonomska pitanja u debatama odgovarao vještije i uvjerljivije od svoga protivnika Johna McCaina.

Sve dok je ekonomija ne samo glavna već praktično jedina misao kojom se birači rukovode prilikom glasanja, Obama će vjerovatno pobijediti. A onda ga čeka ogroman posao i najizazovnija ekonomska kriza od doba Franklina Roosevelta, konstatira Guardian.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: