{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Udvostručio dobit uprkos krizi

S
16.3.2010. u 12:49
0
0
Udvostručio dobit uprkos krizi
0
Udvostručio dobit uprkos krizi
"Telekom Srpske" je već godinama najprofitabilnije preduzeće u Republici Srpskoj i to nije vijest, ali jeste vijest kada u nekom preduzeću za godinu ili dvije izuzetno "debeli" finansijski minus pretvore u pozamašan plus, i to još u vrijeme velike svjetske ekonomske krize i recesije.
Od 38 preduzeća koja su do sada objavila svoje prošlogodišnje poslovne rezultate na Banjalučkoj berzi uspjela su u tome čak dva kolektiva. U "Hidroelektranama na Trebišnjici" su krajem 2007. godine uknjižili gubitak veći od 13,2 miliona maraka. Krajem prošle godine je njihova neto ostvarena dobit bila veća od 10,8 miliona maraka

Drugi, sličan primjer bilježimo takođe u proizvodnji električne energije, i to u preduzeću Hidroelektrana "Bočac", čije je sjedište u Mrkonjić Gradu. U ovom kolektivu su na kraju 2007. godine imali gubitak veći od 3,2 miliona maraka, a prošle godine njihova neto ostvarena dobit iznosila je više od 4,5 miliona maraka.

Izuzetno dobre poslovne rezultate u posljednje dvije godine ostvarili su i zaposleni u Novoj banci, a. d. Banjaluka. U ovom relativno malom kolektivu krajem 2008. godine ostvarili su neto dobit u iznosu većem od 3,7 miliona maraka. Krajem prošle godine njihova neto ostvarena dobit gotovo tri puta veća je i iznosila je nešto više od 11 miliona maraka.

Dobrim poslovnim rezultatima, osim još nekih preduzeća iz sistema "Elektroprivrede Republike Srpske", može da se pohvale samo tri preduzeća. Riječ je o "Celeksu" iz Banjaluke, Fabrici keksa i vafla "Mira" iz Prijedora i, vjerovali ili ne, "Autoprevozu" - akcionarskom društvu iz Banjaluke. U ovom kolektivu su krajem 2008. godine ostvarili dobit tek nešto veću od sto hiljada maraka, a krajem prošle godine njihova ostvarena dobit bila je veća od 1,8 miliona maraka.

Ipak, u većini preduzeća u Republici Srpskoj ne cvjetaju ruže. Iako su neka od njih ostvarila značajnu dobit, prošle godine zabilježila su znatno lošije poslovne rezultate u odnosu na 2008. godinu.

Tako su u "Telekomu Srpske" lani uknjižili neto ostvarenu dobit u iznosu većem od 102,6 miliona maraka, što je skoro dvostruko više nego u sva ostala preduzeća zajedno. Ipak, u poređenju sa 2008. godinom, njihova neto ostvarena dobit lani je bila manja za gotovo 17 miliona maraka.

I drugo preduzeće sa spiska najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj Građevinsko preduzeće "Krajina" iz Banjaluke, uprkos značajnoj dobiti, lani je skoro dvostruko slabije poslovalo nego u 2008. godini - kada je njihova neto ostvarena dobit bila nešto veća od 27 miliona maraka, a prošlu poslovnu godinu završili su sa ostatkom dohotka nešto većim od 14,2 miliona maraka.

Iako su prošle godine imali neto ostvarenu dobit u iznosu većem od 1,4 miliona maraka, u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik bilježe neuporedivo slabije poslovanje nego u 2008. godini - kada su uknjižili dobit u iznosu većem od 5,3 miliona maraka.

Prošlogodišnja ekonomska kriza istopila je i dobit koju su u 2008. godini ostvarili u Kompaniji "Boksit" iz Milića i u još nekim kolektivima. Tako se povećao i broj gubitaša.

Od 38 kompanija koje su na banjalučko tržište kapitala već iznijeli svoje poslovne rezultate, računi u 11 firmi su u "crvenom". Krajem prošle godine najveći gubitak imale su "Željeznice Republike Srpske", čiji je negativni saldo iznosio više od 26,5 miliona maraka, što je za gotovo devet miliona maraka više od gubitka koji su iskazali krajem 2008. godine.

Svoje prošlogodišnje poslovanje znatno su pogoršali i preduzeće "Metal" iz Gradiške i "Jelšingrad" - Livnica čelika iz Banjaluke, "Kosig dunav osiguranje" iz Banjaluke, Rafinerija ulja iz Modriče, "Elvako" iz Bjeljine, "Elektrodistribucija" sa Pala i još neke kompanije.

Posebna priča su preduzeća koja su u 2008. godini pozitivno poslovala, da bi krajem prošle godine zabilježila značajan gubitak.

Banjalučka "Toplana", na primjer, u 2008. godini imala je dobit nešto veću od 268 hiljada maraka, da bi krajem prošle godine iskazala gubitak veći od 2,9 miliona maraka. U "Toplani" kažu da je glavni uzrok njihovih prošlogodišnjih nevolja veliki disparitet u cijenama mazuta na svjetskom tržištu.

"Cijena jedne tone mazuta na svjetskom tržištu trenutno je 967 maraka. Ako se zna da nam je za jednu sezonu gijanja potrebno 24 hiljade tona mazuta, nije teško izračunati u kakvim uslovima poslujemo - pogotovo ako se zna da imamo socijalne cijene grijanja. Te cijene utvrđuje gradska skupština i nastoji se da se određenim dotacijama ublaži taj negativan uticaj dispariteta ulaznih i izlaznih cijena.

"To nam je veliki problem, djelimično i zbog nešto slabije naplate dugovanja u prošloj godini. Nije dakle riječ o rasipničkom i nedomaćinskom poslovanju, već o objektivnim problemima zbog kojih smo u prošloj godini iskazali gubitak", rekla je za Srnu Branka Ružević, direktor banjalučke "Toplane".

U Udruženju ekonomista Republike Srpske kažu da su još polovinom prošle godine ukazivali da bi većina preduzeća u Republici Srpskoj u 2009. godini mogla da zabilježi znatno slabije poslovne rezultate nego u 2008.

Svjetska ekonomska kriza se i kod nas iz finansijskog sektora prelila u realni sektor. Tako su pogođena neka izvozno orijentisana preduzeća iz oblasti rudarstva, metalurgije, prerade metala. Negativne efekte krize najviše su osjetili u Rudniku željezne rude `Ljubija`, Fabrici glinice `Birač` iz Zvornika, `Boksitu` iz Milića, proizvođači dijelova za automobilsku industriju i proizvođači namještaja, koji su u proteklom periodu zabilježili značajna poboljšanja u povećanju stepena finalizacije i kvaliteta.

Kriza u zemljama Evropske unije dovela je do smanjene potražnje i za tim proizvodima iz naših preduzeća i bilo je neminovno da se ostvare slabiji rezultati u poslovanju.

"Na sreću, u posljednje vrijeme ekonomija bilježi neke pozitivne trendove, pa očekujemo da će u najskorije vrijeme doći do povećanja izvoza i naših preduzeća, a time i do boljeg poslovanja", rekao Srni izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske Saša Grabovac.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: