{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Učesnici "Nabuka" uradili najlakše, problemi ostaju

F
13.7.2009. u 20:02
0
0
Učesnici "Nabuka" uradili najlakše, problemi ostaju
0
Učesnici "Nabuka" uradili najlakše, problemi ostaju
Foto: AFP/Pool
Potpisivanje međudržavnih sporazuma o projektu izgradnje gasovoda "Nabuko" u ponedjeljak u Ankari neće ubrzati njegovu realizaciju i neće riješiti probleme vezane za taj projekt, od kojih je glavni - nedostatak sirovinske baze, ocijenili su ruski stručnjaci.
Po njihovom mišljenju, pregovarački period će se produžiti još do tri godine, a početak realizacije će, uz to, omogućiti Turskoj i Turkmeniji, od kojih projekt veoma mnogo zavisi, da ispolje geo-političke ambicije.

Međuvladin sporazum o projektu "Nabuko", koji predviđa dopremanje prirodnog gasa iz basena Kaspijskog mora u Evropu, zaobilazeći Rusiju, potpisalo je u ponedjeljak pet od šest zemalja koje učestvuju u njemu - Turska, Austrija, Mađarska, Bugarska i Rumunija, dok Njemačka, koja također učestvuje u realizaciji projekta, nije stavila potpis na sporazum jer nije tranzitna zemlja, prenijela je agencija RIA Novosti.

Vodeći stručnjak ruskog centra za političku konjunkturu Maksim Minajev smatra da je teško očekivati da će poslije ovog sporazuma uslijediti ozbiljni pomaci. "Jedna stvar je birokratsko usaglašavanje, a druga - donošenje stvarnih odluka, između ostalog, o izgradnji gasovoda i usaglašavanje nijansi koje iskrsavaju tokom procesa rada".

Ističući da stvarne odluke o "Nabuku" mogu da uslijede približno za tri godine, Minajev je dodao da mnogo zavisi od tempa realizacije ruskih gasovodnih projekata. On je ocijenio da će se "Nabuko", "najvjerovatnije, razvijati sinhronizirano s 'Južnim tokom' i možda nastojati da ga prestigne".

Vrijednost "Nabuka" se procjenjuje na 7,9 milijardi dolara i predviđa transport gasa u evropske zemlje preko Azerbejdžana, Gruzije, Turske, Bugarske, Rumunije, Mađarske i Austrije. Taj gasovod bi trebalo da predstavlja produžetak već izgrađenog gasovoda Baku-Tbilisi-Erzurum i predviđen je za transport 31 milijarde kubnih metara gasa godišnje.

U Rusiji se sa skepticizmom odnose prema izgledima za realizaciju tog projekta i predlažu turskoj strani da se priključi projektu "Južni tok", koji predviđa isporuke ruskog gasa u Evropu po dnu Crnog mora i dalje preko Balkanskog poluotoka.

Pristalice "Nabuka" su uvjerene da će realizacija tog projekta, usporedo sa smanjenjem zavisnosti Turske od ruskog gasa (oko 65 posto uvoznog gasa Turska dobija od Rusije), omogućiti Turskoj da ojača osnovu za proces integracije u Evropsku uniju.

- Osim u ponedjeljak potpisanog sporazuma o tranzitu, treba još da budu potpisani sporazumi o izgradnji i isporukama gasa, ukazao je ruski analitičar za naftu i gas Aleksandar Jeremin. On smatra da ne bi trebalo da bude problema sa sporazumom o izgradnji, ali su isporuke za sada pod znakom pitanja, s obzirom na to da je glavni problem "Nabuka" nedostatak resursne baze.

Zvaničan rok završetka izgradnje je 2014. godina i on će biti ispoštovan, ali se ne može očekivati da taj gasovod bude u potpunosti popunjen - prije će biti popunjena samo trećina njegovih kapaciteta, maksimum polovina, smatra Jeremin.

Ruski stručnjaci ukazuju da će mnogo zavisiti od Turkmenije koja za sada bira da li će biti s Rusijom ili EU.

- Izjave rukovodstva Turkmenije o mogućoj podršci 'Nabuku', po meni, znače malo, jer je ono za posljednje pola godine ne jednom mijenjalo stavove, smatra Jeremin.

Minajev je uvjeren da će se Turkmenija najvjerovatnije na kraju prikloniti "Nabuku", s obzirom na pogoršanje odnosa između Moskve i Ašhabada u sferi gasa u posljednje vrijeme zbog smanjenje ruskih kupovina turkmenskog gasa, uz istovremeno aktiviranje odnosa EU i SAD s Turkmenijom.

- U trci za pridobijanje Turkmenije pobijedit će onaj ko joj pruži značajniju političku podršku, smatra Minajev. Moguće je, ukazao je on, da zahvaljujući "Nabuku" Turkmenija zaradi političke poene radi jačanja svog uticaja u srednjoj Aziji.

U tom pravcu se trudi da ide i Turska - da zaradi poene na proturječnosti između izvoznika gasa Rusije i EU, koja nastoji da smanji zavisnost od ruskog gasa. Turska pokušava da diktira uvjete tranzita i da poveže pitanje realizacije "Nabuka" s mogućnim pristupanjem Uniji.

- Turska, međutim, zavisi i od SAD-a i preferencija koje su one spremne ili nisu spremne da joj pruže, prije svega kad je riječ o jačanju uticaja Turske u Zakavkazju ili Iraku, misli Minajev.

- Ukoliko Ankara bude zadovoljna ponudama Bijele kuće, ona može odustati od pretenzija na pristupanje u EU, kojima se aktivno protive Njemačke i Francuska, ukazao je ruski stručnjak.

- Očigledno je da neće biti ruskih prijedloga korisnih i za Tursku - mi nismo zainteresirani za učešće Turske u rješavanju problema u Nagorno Karabahu, dodao je Minajev.

Prema njegovom mišljenju, potpisivanje sporazuma možda neće ubrzati rokove realizacije "Nabuka", ali će u svakom slučaju omogućiti Turskoj da postane značajniji igrač na makroregionalnom planu i da realizira svoje davnašnje ambicije da postane "tranzitni most" između Evrope i Azije.

- Očekujem da se pitanje Turkmenije riješi tokom iduće godine, a u sljedeće dvije do tri je na redu Iran koji zbog sankcija Ujedinjenih nacija za sada nema pravo da isporučuje gas u EU, rekao je Jeremin i dodao da, ukoliko se oba pitanja riješe uspješno, postoji šansa da se taj gasovod u potpunosti napuni.

Za sada nedostatak resursa za "Nabuko" ostaje ključni problem. S tim u vezi, Jeremin daleko optimističnije ocjenjuje perspektive "Južnog toka", s obzirom na to da su već postignuti sporazumi o isporukama gasa.

- Rok njegove izgradnje je 2015., a glavni problem je potpisivanje sporazuma o izgradnji od zemalja učesnica, što treba da se završi već u trećem kvartalu ove godine, istakao je Jeremin.

Taj stručnjak ocjenjuje da je vjerovatnoća uspješnog puštanja u rad "Nabuka" manja od 50 posto.

Oba stručnjaka smatraju da, bez obzira na pozive, Rusija neće učestvovati u "Nabuku".

- To bi značilo konkurisanje samoj sebi, ukazao je Jeremin. Po njegovom mišljenju, Rusiji je ekonomski i politički isplativo da sačuva svoje projekte.

- U slučaju priključenja "Nabuku", Rusija bi morala stalno da usaglašava svoju poziciju s ostalim učesnicima, a s obzirom na to da je taj projekt od početka orijentiran na Bruxelles, sigurno je da njihova mišljenja ne bi odgovarala interesima Rusije, smatra Minajev.

Direktor ruskog fonda za nacionalnu energetsku sigurnost Konstantin Simonov je u izjavi za ruski Internet dnevnik Gazeta.ru rekao da poslije potpisivanja sporazuma u Ankari ostaju tri neriješena problema. Prvi je vezan za isporuke gasa, pri čemu je "problematičan" isporučilac, osim Turkmenije, i Azerbejdžan.

Drugi je Turska, s obzirom na neizvjesnost turskog priključenja EU i ne do kraja dogovorene uvjete za transport gasa preko Turske.

Treći problem je mali kapacitet "Nabuka" od samo oko 30 milijardi kubnih metara gasa godišnje u vrijeme kada će Uniji do 2015. biti potrebno 100 do 150 milijardi kubika, prenosi u ponedjeljak Tanjug.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: