{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Transparentnost centralnih banaka

8.8.2015. u 09:00
0
Transparentnost centralnih banaka
0
Transparentnost centralnih banaka
Centralna banka BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Do prije dvadesetak godina, centralne banke su bile tradicionalno zatvorene institucije i prema javnosti su plasirale veoma mali broj strogo doziranih informacija. Sa diverzifikacijom i globalizacijom finansijskih tržišta potražnja za informacijama se mnogostruko povećala.
Stalno raste broj finansijskih institucija, a sa uvećanjem blagostanja, u porastu je i broj pojedinaca koji jedan dio svoje imovine plasiraju na finansijskim tržištima, a razvoj Interneta je svima omogućio neometan pristup informacijama. U ovakvom okruženju bilo je potrebno da centralne banke od tradicionalno zatvorenih institucija povećaju transparentnost svoga poslovanja, na što je značajno uticalo inflaciono targetiranje kod nekih centralnih banaka, koje je dovelo do uvećanog nivoa komunikacije između javnosti i centralne banke. Nedovoljan nivo transparentnosti može dovesti do sumnje da li centralna banka vodi politiku u općem interesu. U velikom broju zemalja na snazi su zakoni o slobodi informacija, koji onemogućavaju centralnim bankama tajnost u radu i sakrivanje dokumenata i informacija.

Transparentnost centralnih banaka međunarodne finansijske institucije definiraju kao okruženje u kome su ciljevi politike (pravni, institucionalni, okvir monetarne politike, odluke i razlozi za njihovo donošenje, podaci i informacije povezane sa monetarnom i finansijskom politikom) prezentirani javnosti na razumljiv način i pravovremeno.

Veća transparentnost poslovanja monetarne institucije može pomoći u efikasnijem provođenju monetarne politike. Informiranje javnosti o mandatu centralne banke i u kojoj mjeri je on ostvaren može povećati kredibilitet centralne banke. Čvrsto pridržavanje principa transparentnosti u poslovanju zahtijeva jednu vrstu samodiscipline od kreatora monetarne politike i povećava vjerovatnoću vođenja konzistentne monetarne politike. Isto tako, redovna komunikacija daje smjernice finansijskim tržištima, što omogućava da učesnici na finansijskom tržištu bolje razumiju mjere monetarne politike i njihov uticaj na ekonomske trendove i sistemske šokove.

Sa druge strane, monetarna vlast treba da utiče na očekivanja tržišnih učesnika, jer će na taj način lakše ostvariti svoje ciljeve. Mogu se izdvojiti četiri bitne oblasti u kojima je značajna veća ili manja komunikacija sa javnošću:
- Prva oblast su ciljevi monetarne i ekonomske politike,
- Druga oblast se odnosi na makroekonomski ambijent u kojem je potrebno da se ti ciljevi ostvare,
- Treća oblast su instrumenti monetarne politike kojima treba da se ostvare ciljevi (kao i njihova primjena i ograničenja), i
- Četvrta oblast se odnosi na prognoze centralne banke.

Transparentnost ne ugrožava nezavisnost centralne banke. Međunarodne finansijske institucije stoje na stanovištu da transparentnost centralnih banaka može imati jaku ulogu u prevenciji pojave kriznih situacija. Jedini izuzetak koji se odnosi na ograničavanje transparentnosti su mogući slučajevi kada ona predstavlja opasnost za tržišnu stabilnost, a naročito ukoliko može dovesti do pojave moralnog hazarda, narušavanja tržišne discipline i finansijske stabilnosti.

Transparentnost rada monetarnih institucija ne predstavlja samo plasiranje informacija, već prezentiranje informacija na takav način da one mogu biti pravilno shvaćene od strane javnosti. Zato centralne banke uglavnom daju prioritet vizuelnom pristupu, odnosno dobro urađenim grafikonima koji jasno ukazuju na stanje i perspektive, sa manjim tekstovima. Praksa je potvrdila da javnost ne pokazuje interes za velikim, detaljnim i komplikovanim tekstovima napisanim na stručnoj osnovi. Isto tako, potrebno je uzeti u obzir da se monetarna politika implementira u složenom, neizvjesnom i stalno mijenjajućem okruženju. Danas centralne banke objavljuju standardizovane publikacije kao što su: godišnji izvještaji o poslovanju, monetarni i statistički bilteni, izvještaji o finansijskoj stabilnosti, izvještaji o kretanju cijena itd.

Uobičajena je praksa, a podržana zakonskim rješenjima, da centralne banke dostavljaju odgovarajućim političkim institucijama, najčešće parlamentu ili vladi, godišnji izveštaj o poslovanju, koji sadrži ne samo finansijske izvještaje, već i izvještaje koji prikazuju cjelokupnu monetarnu politiku. Da bi se povećao kredibilitet, većina centralnih banaka angažuje eminentne vanjske revizore za reviziju finansijskih izvještaja i svoga poslovanja.

Veliki broj centralnih banaka ima razvijene komunikacione strategije i ustanovljena posebna odjeljenja za odnose sa javnošću - PR (eng. public relations) odjeljenja. Cilj komunikacionih strategija je da osiguraju razumijevanje i potporu javnosti za mjere koje provodi centralna banka i da se poveća efikasnost instrumenata monetarne politike smanjenjem neizvjesnosti o ciljevima i namjerama centralne banke. Sastavni dio komunikacione strategije predstavlja adekvatna i blagovremena reakcija na informacije objavljene u medijima, koje nisu u skladu sa politikom, ciljevima i instrumentima monetarne politike centralne banke, ili su jednostavno neistinite i pogrešne.

Postoji uska povezanost između pitanja transparentnosti i pitanja odgovornosti. Pojam odgovornosti, ustvari, predstavlja odgovornost centralne banke prema javnosti, kao i spremnost da se objašnjavaju poduzete mjere i akcije. Odgovornost ima tri važne karakteristike: odlučivanje o najvažnijim ciljevima, transparentnost monetarne politike i krajnju odgovornost za monetarnu politiku.

Odgovornost centralne banke može da se odredi preko tri determinante: jasnoća i preciznost kojom su ciljevi monetarne politike prezentirani i objašnjeni javnosti, stepen u kome su odluke plasirane javnosti i u kome zadovoljavaju date ciljeve, te stepen u kome je centralna banka u obavezi da objasni prošle odluke.

Protutežu definiranoj nezavisnosti centralne banke predstavlja njena odgovornost i javnost u radu. To podrazumijeva kreiranje odgovarajućih institucionalnih aranžmana kojima se omogućavaju uvjeti za efikasnu kontrolu centralne banke od strane javnosti i nosilaca ostalih oblika vlasti, prije svega parlamenta.

Poštujući zahtjeve standarda transparentnosti, i prateći razvoj tehnologije, centralne banke su već odavno uvele praksu objavljivanja svojih finansijskih izvještaja, godišnjih izvještaja, izvještaja glavnog ekonomiste, mjesečnih bilansa stanja, statističkih i ostalih publikacija na Internetu na svojim web-stranicama, tako da su njihovi finansijski i ostali izvještaji postali javno dostupni podaci. Tako je i Centralna banka Bosne i Hercegovine posvećivala dužnu pažnju transparentnosti, što nije ostalo nezamijećeno u međunarodnim krugovima koji se bave centralnim bankarstvom. Kao primjer se može navesti da je u specijaliziranom časopisu „Central Banking Journal“ koji izlazi u Londonu, u jednom od brojeva iz 2004. godine objavljena zanimljiva studija o poštovanju transparentnosti u finansijskim izvještajima centralnih banaka, kao i njihovom blagovremenom objavom na Internetu, a također i objavom mjesečnih bilansa stanja, u kojoj je Centralna banka Bosne i Hercegovine svrstana među 16 najtransparentnijih centralnih banaka na svijetu po navedenim kriterijima.

Transparentnost dovodi do povjerenja javnosti u poslovanje centralnih banaka, i omogućava raznim korisnicima-ekspertima izradu različitih studija o poslovanju, aktivnostima i praksi svjetskog centralnog bankarstva kao specifične djelatnosti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: