{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svjetska ekonomija na ivici raspada

F
12.10.2008. u 15:29
0
11
Svjetska ekonomija na ivici raspada
0
Svjetska ekonomija na ivici raspada
Foto: Reuters
Najviši predstavnici razvijenih zemalja u Washingtonu od petka raspravljaju o globalnoj finansijskoj krizi, pri čemu su se, međutim, do sada jedino složili u tome da je tu krizu neophodno zajednički riješiti, ukazuju u nedjelju analitičari širom svijeta.
Zbog toga je šef Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Stros-Kan u subotu navečer u Washingtonu, gdje je u toku godišnja skupština MMF-a i Svjetske banke, ozbiljno upozorio svjetske lidere da s odgovarajućim mjerama ne bi trebalo odugovlačiti pošto "svjetski finansijski sistem balansira na ivici sistemskog raspada".

"Sve snažnija uznemirenost u vezi sa solventnošću nekih najvećih američkih i evropskih finansijskih institucija dovela je svjetski finansijski sistem na ivicu sistemskog raspada", citirao je britanski BBC Stros-Kana.

Predsjednik MMF-a razloge sadašnje teške situacije vidi u "panici izazvanoj padom banaka", na koju, prema njegovom mišljenju, razvijene zemlje nisu u dovoljnoj mjeri reagovale, tako da nisu obnovile povjerenje u finansijska tržišta.

Stros-Kan se u subotu u Washingtonu sastao s predstavnicima zemalja grupe G7, američkim predsjednikom Džordžom Bušom i predstavnicima Svjetske banke, nakon čega je izjavio da bi MMF trebalo da "u dubinu ispita razloge krize i da koordinira svoje postupke s ostalim institucijama".

Prema njegovom mišljenju upravo je MMF pravi fond za taj posao koji već ima pripremljene izvore da bi mogao da pomogne bilo kojoj zemlji koja se zbog posljedica krize našla u finansijskim problemima.

Izjava Stros-Kana je uslijedila poslije serije pregovora najviših finansijskih zvaničnika, koji su počeli u petak sastankom ministara finansija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta grupacije G7, koji su usvojili akcioni plan borbe protiv finansijske krize u pet tačaka. Taj plan, koji prema mišljenju mnogih analitičara, "nije donjeo nikakve konkretne, već samo uopštene mjere", naveo je Reuters, podržali su u subotu navečer i finansijski predstavnici iz 158 zemalja članica MMF-a, koji su učestvovali na sastanku odbora MMF-a.

Odbor MMF-a, kojim je predsjedavao egipatski ministar finansija Jusuf Butros-Gali, saopćio je da odgovori na krizu moraju biti "izuzetna budnost, koordinacija i spremnost da se pristupi odvažnim koracima", citirale su Galija novinske agencije.

Akcionim planom grupe G7, u kojoj se nalaze SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Japan, Italija i Kanada je, između ostalog, istaknuto da je neophodno iskoristiti sva raspoloživa sredstva za podršku sistemski važnim finansijskim institucijama i ne dozvoliti njihov krah. Zatim, da je neophodno preduzeti sve neophodne mjere radi deblokade kreditnih i finansijskih tržišta i osigurati širok pristup bankama i drugim institucijama sredstvima koja im obezbjeđuju likvidnost.

Akcionim planom je predviđeno i da se bankama osigura mogućnost da dobijaju kapital ne samo iz privatnih, već i iz državnih izvora i to u dovoljnim iznosima kako bi bilo obnovljeno povjerenje u kreditne operacije. Takođe, kako je istaknuto, neophodno je da se osigura pouzdanost nacionalnih programa za osiguranje uloga, a kada to bude potrebno da se primjene mjere radi obnove sekundarnih hipotekarnih tržišta i drugih tržišta s hartijama od vrijednosti.

Sve ove mjere se, prema zaključcima G7, trebaju provoditi tako da budu zaštićeni poreski obveznici i da to ne bude na štetu druge zemlje. Kakva konkretna sredstva se za to trebaju upotrijebiti, u tom dokumentu se, međutim, ne navodi, ukazuju svjetske agencije.

I predsjednik SAD je u subotu, poslije susreta s finansijskim liderima G7, izjavio da tekuća svjetska finansijska kriza zahtjeva globalnu i koordinaranu odgovornost, a da vodeće industrijske zemlje treba da rade zajedno radi što hitnijeg rješavanja nastalih problema.

"Svako od nas priznaje da je ovo ozbiljna globalna kriza i zato je potrebna i ozbiljna globalna odgovornost", precizirao je Buš, u izjavi novinarima, izražavajući uvjerenje da vodeće svjetske ekonomije mogu da izađu na kraj s tekućim izazovima, napominjući da će SAD koristiti sva raspoloživa sredstva da riješe nastalu finansijsku krizu u zemlji.

Buš je, takođe, upozorio na ograničeno vrijeme u kome brzo treba raditi da bi se riješile sve teže posljedice globalne kreditne krize koja je počela u augustu minule godine, nakon sloma američkog hipotekarnog tržišta. On je ocijenio da se "korist od primjene dogovorenih mjera neće osjetiti odmah, ali će navedene akcije pomoći da se stabilizuju tržišta i povjerenje u finansijske institucije", naglašavajući da će G7 sa svim ovim u vezi tijesno sarađivati s drugim zemljama, označenim kao grupacija G20, u kojoj su i Kina, Indija i Rusija.

I američki ministar finansija Henri Polson je ocijenio da je akcioni plan G7 "neodložnog karaktera". O ekonomskim problemima koji su pritisli cijeli svijet, razgovara se u nedjelju i u Parizu, gdje će lideri 15 članica eurozone, zajedno s predsjednikom Evropske komisije Žoze Manuelom Barozom i šefom Evropske centralne banke Žan-Klodom Trišeom, razmatrati na vanrednom sastanku mogućnosti preduzimanja odgovarajućih mjera radi rješavanja aktuelne finansijske krize.

U susret tom skupu u subotu su se francuski predsjednik Nikola Sarkozi i njemačka kancelarka Angela Merkel saglasili da je neophodan zajednički nastup obje zemlje u rješavanju "kulminirajuće finansijske krize", iz koje se Evropa, drugačije ne može izvući. Istovremeno su, međutim, isključili mogućnost stvaranja cjeloevropskog spasonosnog fonda koji bi pomagao bankama pred prijetećim krahom, javile su novinske agencije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: