{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šta sa stanovišta građana znači uvrštavanje zemlje na crnu listu FATF-a?

22.5.2015. u 09:52
7
Šta sa stanovišta građana znači uvrštavanje zemlje na crnu listu FATF-a?
7
Šta sa stanovišta građana znači uvrštavanje zemlje na crnu listu FATF-a?
Centralna banka BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)
BiH se od 01. juna prošle godine, i javnog saopštenja MONEYVAL-a, te poziva Stručnoj grupi za finansijsko djelovanje (FATF), već nalazi pod posebnim finansijskim nadzorom zbog neusklađenosti propisa i prakse u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti sa međunarodnim standardima.
Međutim, dalje neotklanjanje manjkavosti, koje je utvrdio MONEYVAL, može dovesti i do konačnog stavljanja zemlje na tzv. sivu ili čak i crnu listu FATF-a. Na crnoj listi FATF-a trenutno se nalaze Iran i Narodna Republika Koreja, dok se na sivoj listi nalaze Alžir, Ekvador i Mijanmar.

Stavljanjem zemlje, bilo na sivu, bilo na crnu listu, FATF-a praktično se smatra da ove zemlje predstavljaju opasnost po sigurnost i stabilnost međunarodnog finansijskog sistema, te preporučuju efektivne mjere zaštite. Posljedično, svaka zemlja ima pravo da individualno djeluje i utvrdi mjere za postupanje u finansijskim transakcijama sa ovim zemljama. Takve mjere bi imale direktan uticaj na sve finansijske transakcije koje bi fizička i pravna lica iz naše zemlje vršila sa inostranstvom.

Da bi se utvrdio značaj preporuka FATF-a i MONEYVAL-a, potrebno je pojasniti njihov nastanak i djelokrug djelovanja.

FATF (eng. the Financial Action Task Force), je međunarodna organizacija osnovana 1989. godine s ciljem uspostavljanja standarda za suzbijanje pranja novca, finansiranja terorizma i ostalih prijetnji integritetu međunarodnog finansijskog sistema.

Predstavlja najistaknutije međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

MONEYVAL je poseban komitet stručnjaka Vijeća Evrope zadužen za praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Osnovan je 1997. godine, a ima 30 članica, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Od 2006. godine pridruženi je član FATF-a.

MONEYVAL je zadužen za provođenje evaluacije mjera za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma za zemlje koje nisu članice FATF-a, te tako i za Bosnu i Hercegovinu. U slučaju da se u toku evaluacije zemlje utvrde manjkavosti u sistemu suzbijanja pranja novca i finansiranja terorizma upućuje se poziv zemlji za izradu akcionog plana sa jasnim vremenskim okvirom za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Takav poziv upućen je BiH 2011. godine, dok je MONEYVAL iskazao zabrinutost u vezi postojanja manjkavosti već 2009. godine. Ukoliko zemlja ne ispuni akcioni plan na vrijeme poduzimaju se koraci kako bi se izvršio pritisak na vlasti, uključujući i misiju visokog nivoa koja je posjetila BiH u februaru 2014. godine, dok je u junu iste godine izdato već pomenuto saopštenje za javnost. Ovim saopštenjem MONEYVAL i FATF su članicama, ali i drugim državama, dali preporuku, odnosno uputili poziv, da obrate posebnu pažnju na sve finansijske transakcije s fizičkim i pravnim osobama i institucijama iz Bosne i Hercegovine.

Stavljanjem zemlje na listu nekooperativnih zemalja, što su ustvari siva i crna lista, došlo bi do daljeg pooštravanja kriterija za sve transakcije sa našom zemljom. Tako bi svaki odliv novca prema inostranstvu, što uključuje i plaćanje prema dobavljačima, kupovinu roba i usluga, bio predmet posebne i detaljne provjere u smislu traženja dodatne dokumentacije koju bi pravna i fizička lica morala priložiti prilikom plaćanja u banci, duži period procesuiranja transakcije i vrlo vjerovatno, veće naknade za obradu. I svaki priliv sredstava u zemlju, uključujući doznake, mogao bi biti predmet posebne kontrole, u ovisnosti od mjera koje bi zemlja iz koje se novac šalje poduzela.

Banke iz BiH bi bile kategorizirane u grupu koja zahtijeva posebnu obradu i pažnju, te bi samim tim, i sve uplate na račune građana iz inostranstva imale poseban tretman.

Otvaranje predstavništva bh. kompanija u inostranstvu bilo bi pod specijalnim nadzorom, dok bi investiranje u našu zemlju bilo znatno otežano, jer bi i strani investitori bili upoznati sa rizicima i tretmanom BiH od strane institucija svojih zemalja. To bi moglo podrazumijevati i posebne mjere nadzora za sopstveno poslovanje, što bi u konačnici moglo dovesti i do odustajanja od investicije. Koliko ozbiljne mjere se mogu poduzeti jasno je u primjeru Irana za kojeg pojedine države, za svaku transakciju, zahtjevaju konsultacije i saglasnost svog Ministarstva finansija i/ili posebnog tijela za suzbijanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Ukupni efekti po BiH i njene građane tako bi, usljed navedenoga, uključivali smanjenje razmjene sa inostranstvom, pogoršanje, već postojeće, loše konkurentnosti zemlje, pomenuto odustajanje od investicija što rezultira smanjenjem potencijalnih radnih mjesta, smanjen izbor roba i usluga i pogoršanje samog ugleda zemlje u svijetu. Upitna bi bila i kreditna sredstva iz inostranstva, a ukoliko bi i dolazila, cijena bi morala obuhvatiti dodatne rizike, što znači veće kamatne stope kako za pravna, tako i za fizička lica u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: