biznis
18

Šta donosi članstvo BiH u Međunarodnom monetarnom fondu?

Klix.ba
Centralna banka BiH
Centralna banka BiH
Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka osnovani su 1944. godine. Operativni rad je počeo 1945.godine na međunarodnoj konferenciji posvećenoj uspostavljanju novog međunarodnog finansijskog sistema.

Konferencija je održana u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), u Bretonvudsu (engl. Bretton Woods) tako da se obje institucije često nazivaju zajedničkim imenom "Bretonvudske institucije“.

Na konferenciji je donesen glavni osnivački dokument - Statut/Povelja MMF-a. Članom I Statuta, definisan je mandat MMF-a, koji je ostao nepromijenjen do danas.

Članstvo je tada činilo oko 30 zemalja svijeta, uglavnom članice OEBS. Danas su to globalne institucije, jer predstavljaju izraz međunarodne finansijske saradnje skoro svih zemalja svijeta.

MMF se u međunarodnom finansijskom sistemu (arhitekturi) izdvaja od svih ostalih međunarodnih finansijskih institucija na osnovu karakteristike univerzalnosti. Univerzalnost se, pored brojnosti članstva, ogleda u sljedećem:

  1. spremnosti MMF-a da svim članicama u najkraćem roku pruži finansijsku pomoć za otklanjanje makroekonomskih (fundamentalnih) neravnoteža, i
  2. obavezi MMF-a da redovno vrši sveobuhvatan nadzor makroekonomskog sistema svake članice.

Smisao univerzalnosti MMF-a je da svim članicama, bez obzira na njihovu finansijsku poziciju u MMF-u- dužnika ili kreditora (ili između ove dvije krajnosti) - na isti način pruži savjetodavnu pomoć u vezi sa makroekonomskim politikama i odobri finansijska sredstva kada su im najpotrebnija. Navedene karakteristike su ujedno dvije ključne funkcije MMF-a: funkcija nadzora i funkcija finansiranja.

Kada se govori o funkciji nadzora MMF-a, tada se pod tim podrazumijevaju obavezne, bilateralne i redovne konsultacije po članu IV Statuta. Standarno se izvode godišnje (cijeli ciklus može da traje 15 mjeseci). Značaj bilateralnog nadzora se ogleda u kontinuiranom i sveobuhvatnom praćenju i analizi makroekonomskih pokazatelja, kao i krajnjem rezultatu konsultacija - izvještaju i preporukama koji se javno objavljuju za svaku zemlju. Korisnici objavljenih pokazatelja i informacija su analitičari sa svjetskih finansijskih tržišta, agencije za određivanje rejtinga zemalja čiji rezultati utiču na očekivanja investitora i visinu premije za kreditni rizik zemlje prilikom određivanja cijene njenog duga(za potencijalne kreditore/investitore/kupce državnog duga, na primjer državnih obveznica bilo koje zemlje, najvažnija je procjena sposobnosti zemlje da izvršava svoje obaveze po dugu). Pored ove vrste savjetodavne pomoći, MMF pruža savjetodavnu i praktičnu pomoć članicama putem misija tehničke pomoći; za tehničku pomoć je potrebno da članica uputi formalni poziv MMF-u.

Upravo zbog navedene spremnosti da, takoreći, trenutno odobri finansijska sredstva članicama, za MMF se na engleskom jeziku kaže da je "Stand-by Lender”, što smo i mi usvojili na našem jeziku bez prevođenja, kada govorimo o kreditnom aranžmanu sa MMF-om; riječ "stendbaj“ u ovom kontekstu mogla bi da znači: finansijska/kreditna podrška na koju se može računati u najkraćem razumnom periodu i koja traje tokom cijelog perioda za koji je aranžman odobren. Stendbaj aranžmani su najčešće odobravana vrsta aranžmana, tj. standardni kreditni proizvod MMF-a; pored redovnog, postoji i stendbaj aranžman iz opreznosti, kada članica ne povlači sredstva u korišćenje neposredno po odobrenju nego samo ako se ukaže potreba tokom odobrenog perioda, kao i proširen aranžman kada se prvobitno odobren stendbaj aranžman poveća u iznosu i/ilise produži prvobitno odobren rok. Postoje i druge vrste nekoncesionalnih aranžmana, kao što su na primjer, fleksibilna kreditna linija, pomoć u slučaju prirodnih katastrofa, te koncesionalni aranžmani kao što su, na primjer, pomoć za smanjenje siromaštva i rast i pomoć za ublažavanje egzogenih šokova.

Osnovna proceduralna razlika između navedenih funkcija MMF-a je da je funkcija nadzora obavezna i za MMF i za članicu, dok se funkcija finansiranja vrši po pozivu članice; međutim, u praksi, često iz redovnih obaveznih konsultacija po članu IV Statuta MMF-a proistekne dogovor da članica pozove MMF da joj odobri finansijsku pomoć za uklanjanje makroekonomskih neravnoteža. Kako za funkciju nadzora, tako i za funkciju finansiranja, MMF formira posebnu grupu osoblja, tzv. misiju, koja posjećuje članicu, vrši potrebne analize, sačinjava izvještaje i prijedloge koje dostavlja na odlučivanje Izvršnom odboru MMF-a.

Glavno upravljačko tijelo MMF-a je Odbor guvernera (ili Upravni odbor), a čine ga izabrani predstavnici - guverneri zemalja članica. Odbor se sastaje dva puta godišnje na tzv. proljećnim i jesenjim zasjedanjima. Izbor i trajanje mandata guvernera zemalja je u potpunosti unutrašnja stvar svake zemlje članice. Za operativni rad MMF-a odgovoran je generalni direktor MMF-a sa zamjenicima, Izvršni odbor (ili Odbor izvršnih direktora koje imenuju/biraju članice) i osoblje MMF-a koje je multinacionalno i bira se konkursnom procedurom.

Osnovni izvor sredstava MMF-a iz kojih se odobrava finansijska pomoć članicama tj. ono što MMF zaista čini fondom, je upisani i uplaćeni kapital ili dio ili kvota (kvota je termin MMF-a koji su usvojile sve članice) svake članice.Članice su obavezne uplatiti 25% iznosa svoje kvote (u opšteprihvaćenim konvertibilnim valutama ili u zlatu) i ta sredstva čine Račun opštih izvora sredstava MMF-a.Za preostali iznos od 75% kvote članice emituju promisornu notu (sopstvenu mjenicu) i polažu je na MMF-ov račun hartija od vrijednosti koji se obično vodi kod centralnih banaka članica. Visina kvote svake članice određuje se po posebnoj formuli koju odobrava Odbor guvernera MMF-a, a redovna revizija kvota vrši se svakih pet godina, a postoje i vanredne revizije kvota.

Izvještajna novčana jedinica MMF-a,prilično nezgrapnog imena, je SDR – Specijalna prava vučenja (engl. Special Drawing Rights).SDR je kompozitna valuta čiju vrijednost dnevno utvrđuje MMF na osnovu vrijednosti tzv. „korpe valuta SDR“ koju čine: američki dolar, britanska funta, euro i japanski jen. SDR je međunarodno priznato sredstvo rezervi koje je MMF kreirao 1969. godine, a neposredno nakon toga su uslijedile alokacije (dodjele) SDR svim članicama u omjeru prema njihovim kvotama. Alokacije SDR odobrava Odbor guvernera MMF-a. SDR od nastanka ima neizmijenjenu ulogu u međunarodnim finansijskim odnosima - da služi isključivo kao sredstvo rezervi, kao što je neizmijenjen ostao i način kreiranja/poništavanja ovog sredstva rezervi - pod pokroviteljstvom i prema strogim pravilima MMF-a.

Za Račun opštih izvora sredstava MMF-a, ili uopšte za MMF, krajnje pojednostavljeno, moglo bi se reći da funkcioniše kao "Fond/kasa uzajamne pomoći“ jer se formira na identičan način - iz doprinosa svih članova, zatim se sredstva odobravaju članovima koji su trenutno najugroženiji, a na kraju se pozajmljena sredstva vraćaju po uspostavljenim pravilima Fonda. S obzirom na činjenicu da ovaj izvor sredstava nije dovoljan za potrebe članica, posebno u slučaju finansijskih kriza, MMF je sklopio dva ugovora o pozajmljivanju sredstava sa najrazvijenijim zemljama, koje ujedno imaju poziciju kreditora u MMF-u i pojedinim zvaničnim institucijama (Banka za međunarodna poravnjanja, Saudijski fond, i sl.).

Bosna i Hercegovina je efektivno članica MMF-a od 1995. godine, nakon zaključenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Članstvo, sva prava i obaveze je naslijedila od bivše zajedničke države SFRJ u omjeru 13,2 posto. BiH je u MMF-u svrstana u izbornu grupu (konstituencu) zemalja na čelu sa Belgijom iz koje dolazi izvršni direktor ove izborne grupe.Kvota BiH u MMF-u iznosi 169,1 miliona SDR.

Guvernera BiH u MMF-u imenuje Predsjedništvo BiH. Centralna banka Bosne i Hercegovine je od decembra 2002. godine preuzela funkciju fiskalnog agenta za članstvo i odnose BiH sa MMF-om od Ministarstva finansija i trezora BiH. CBBiH obavlja navedenu funkciju u skladu s Odlukom Vijeća ministara BiH, Statutom MMF-a i Memorandumom o razumijevanju koji je revidiran 2013. godine i potpisan od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, Federalnog ministarstva finansija BiH, Ministarstva finansija Republike Srpske, Uprave za indirektno oporezivanje i CBBiH.

Kako za sve članice MMF-a, tako se i za BiH može primijeniti uobičajeno obrazloženje za poziv članice upućen MMF-u da joj se odobri finansijska pomoć. Kada se određena zemlja članica suoči sa fundamenatalnom makroekonomskom neravnotežom, tada se u rješenje problema, na njen poziv, uključuje MMF. Da bi ispravila fundamentalnu neravnotežu platnog bilansa, članica treba da izvrši strukturne reforme. Pod strukturnim reformama (ili strukturnim prilagođavanjem) se podrazumijevaju sveobuhvatne promjene u strukturi i međusobnom odnosu proizvoda i potrošnje zemlje, kao i promjene međusobnih odnosa ostalih makroekonomskih varijabli.

MMF kroz pregovore sa članicom (dolazak posebne misije MMF-a) donosi okvirni program u dokumentu - Pismo namjere - koji sadrži makroekonomske mjere i politike koje članica treba da usvoji i sprovede, kao i uslove koje zemlja treba da ispuni kako bi MMF odobrio odgovarajuću finansijsku pomoć. Pismo namjere prema MMF-u potpisuju vlasti članice, a u slučaju BiH potpisnici su: predsjedavajući Savjeta ministara BiH, predsjednici/premijeri vlada Federacije BiH i Republike Srpske, ministar finansija i trezora BiH, ministri finansija Federacije BiH i Republike Srpske i guverner CBBiH.U skladu sa MMF-ovom politikom transparentnosti i činjenicom da vlasti BiH nikada nisu eksplicitno zahtijevale od MMF-a zabranu objavljivanja bilo kojeg Pisma namjere.

U dosadašnjoj istoriji članstva u MMF-u, BiH je koristila četiri stendbaj aranžmana (SBA). Prva dva SBA su u potpunosti otplaćena, treći je u krajnjoj fazi otplate, a četvrti je u toku (planiran završetak je u junu 2015. godine). Specifičnost četvrtog SBA, koji je u toku, je da je naknadno produžen i uvećan, kao i da je još jednom uvećan za iznos pomoći za prirodne katastrofe – poplave koje su zadesile BiH u maju 2014. godine.

Postoje sljedeća finansijska pravila za odobreni stendbaj aranžman:

  • odobrava se fazno, ili rečeno uobičajenim terminom MMF-a, u tranšama;
  • prva tranša se odobrava neposredno po odobrenju SBA, dok odobrenju ostalih tranši prethodi dolazak misije osoblja MMF-a koje vrši pregled ispunjenosti zacrtanih mjera i politika sadržanih u Pismu namjere, koje se po potrebi konstatno dopunjava, modifikuje;
  • svaka tranša dospijeva nakon dvije godine i jednog kvartala od datuma kada je odobrena;
  • svaka dospjela tranša se dalje plaća u osam jednakih rata kvartalno;
  • postoji mogućnost da se prvobitno odobren SBA poveća u smislu odobrenja dodatnog iznosa kao i da se produži rok trajanja SBA, samim tim povećava se i broj tranši u odnosu na prvobitno odobrene.

Tokom aprila/maja 2015. godine u BiH je boravila misija MMF-a po pitanju redovnog godišnjeg bilateralnog nadzora ili konsultacija po članu IV Statuta MMF-a. Ono što je izvjesno je da će četvrti stenbaj aranžman ostati odobren u dosad povučenom iznosu u korištenje (odo dobrenih 558,03 miliona SDR iskorišteno je 422,75 miliona SDR). Tokom pomenutih konsultacija, predstavnici vlasti su u izjavama za javnost nagovijestili da će se najvjerovatnije uputiti poziv MMF-u za odobrenje novog stendbaj aranžmana.

Misija MMF-a formirana sa ciljem pregovora sa vlastima BiH o novom SBA boravila je u BiH, Sarajevu i Banja Luci, od 10-24. juna 2015.godine. Na internet stranici MMF-a je objavljena informacija o rezultatima njihove posjete. U pomenutoj izjavi se kaže da je postignut napredak u razgovorima u vezi sa donošenjem adekvatnih politika u BiH kojim bi se osigurao rast putem intenziviranja reformi koje bi dovele do privlačenja investicija, otvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru, kontinuirane fiskalne konsolidacije koja podrazumijeva svođenje javnog duga u podnošljive okvire, poboljšanje kvaliteta javne potrošnje, te očuvanje stabilnosti finansijskog sektora uz oživljavanje kreditne aktivnosti banaka. Dodaje se da dogovor o novom aranžmanu još uvijek nije postignut (u vidu konačne verzije Pisma namjere), jer vlastima BiH treba dodatno vrijeme potrebno za izradu detaljnih prijedloga u vezi sa pomenutim politikama, a posebno u vezi sa mjerama koje se tiču unapređenja funkcionisanja tržišta rada, jačanja funkcija prikupljanja poreza, bankarske supervizije, kao i unapređenja opšteg poslovnog okruženja. U vezi sa svim navedenim, misija MMF-a će blisko sarađivati sa vlastima BiH u narednom periodu potrebnom za koncipiranje potrebnih politika i mjera (strukturnih reformi).