Glavni ekonomista Hypo banke
0

FOTO / Snažniji oporavak domaće privrede i dalje neizvjestan

Sarajevo-x.com
Michael Vogt
Michael Vogt
Danas je sa početkom u 12 sati u Mostaru održan sastanak glavnog ekonomiste Hypo banke i novinara vodećih medijskih kuća.

Domaćini sastanka bili su direktor Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Michael Vogt, glavna ekonomistica Hypo banke u BiH Marijana P. Milić i voditelj odjela marketinga/PR Julijana Mikulić Jurković.

Na samom početku Vogt je pozdravio prisutne i istakao razlog okupljanja.

Marijana Milić
Marijana Milić
"Želja nam je podijeliti utiske o vremenu iza nas, ali još bitnije da pokušamo bolje razumjeti vrijeme koje dolazi. Dešavanja u velikim ekonomijama svjedoci su teške krize kroz koju ekonomija prolazi i iz kojeg nije izuzeta ni Bosna i Hercegovina koja se pored globalne recesije treba nositi i sa brojnim drugim izazovima: od privatizacije, složenog i neuravnoteženog pravnog sistema, njegove nedovoljne učinkovitosti, a i naše iskustvo svjedoči tome: naši klijenti su velike i male firme u Bosni i Hercegovini, koje su najviše pogođene recesijom. Uslijed takvih zbivanja imaju poteškoća pri izmirivanju svojih obveza, što izravno utječe i na rezultate poslovanja banaka, što kao rezultat povlači konzervativniji pristup daljim plasmanima", istakao je.

Glavna ekonomistica Hypo Banke u BiH, Marijana P. Milić, je kroz prezentaciju Pregled i prognoze kretanja domaće ekonomije sa dodatnim aktuelnim temama, iznijela podatke o stanju privrede i ekonomije u BiH i u regiji, te prognoze daljnjeg kretanja i oporavka.

Ona smatra da je ključni problem funkcioniranja države nedovoljna institucionalna razvijenost koja onemogućava poboljšanje poslovnog ambijenta. Pored toga, najvažniji ekonomski nedostatak za ovu zemlju je izostanak postojane politike ekonomskog razvoja i rasta, nepostojanje ili veoma ograničena primjena mnogobrojnih strategija, te nemogućnost ili nedostatak želje da se krene u strukturalne reforme bez kojih je gotovo nemoguće pričati o oživljavanju privrede i stvaranju osnove za dalji ekonomski razvoj. Navedeno usporava i onemogućava rast privede i neiskorištenih potencijala Bosne i Hercegovine.

Milić je prisutnima predstavila najaktuelnija istraživanja po pitanju trenda kretanja nekvalitetnih kredita na bankarskom tržištu/neophodnosti dokapitalizacije bankarskog sektora te obznanila prve prognoze kretanja domaće ekonomije (osnovni indikatori) u narednom periodu.

"Stopa nezaposlenosti je u 2010. je iznosila 27,2% na nivou BiH i bila je veća za oko tri posto u odnosu na 2009. godinu. Naša projekcija za 2011. godinu za nivo BiH predviđa stopu nezaposlenosti od 28,5% s ozbirom da se očekuje racionalizacija broja zaposlenih u okviru javne uprave, ali i smanjenje broja zaposlenih u realnom sektoru. Ono što se može izdvojiti kao pozitivni signali oporavka jeste smanjenje spoljnotrgovinskog deficita uzrokovanog oporavkom tržišta zapadne Evrope i rasta potražnje za aluminijom i drugim metalima, kao i rasta cijena ovih roba na svjetskom tržištu . Evidentan je rast doznaka iz inostranstva, opet kao posljedica opravka nama susjednih zemalja. Procjena rasta BDP za 2011.godinu iznosi 2,5%, politička nestabilnost nije uključena u prognozu, koja može imati direktan efekat na isti kao i na nivo domaćih i inostranih investicija. Nužne su strukturalne reforme koje bi bosanskohercegovačku ekonomiju oživjele i usmjerila ka tako željenoj i potrebnoj samoodrživosti", istakla je Milić.

Također je naglasila kako bankarski sektor u Bosni i Hercegovini kao i u cijeloj regiji bilježi daljni trend rasta nekvalitetnih kredita što je posljedica velike izloženosti i kontinuiranog slabljenja regionalnih privreda koje se suočavaju sa sličnim problemima.

"Ako se tome pridoda niska stopa konkurentnosti, pad priliva stranih investicija, posebno greenfield odnosno direktnih stranih investicija, ekonomska slika kako BiH tako i njoj susjednih zemalja izgleda prilično zabrinjavajuće", tvrdi Milić i dodaje da banke u BiH kao i u cijeloj regiji trebaju izdvojiti prilično visoke iznose za rezervacije za kredite koji imaju problem u otplati ukoliko se želi očuvati stabilnost domaćih tržišta.

Zaključak je da godinu 2011. treba promatrati kao tranzicijski period sa fokusom na čišćenju bilance, rješavanju problema kvaliteta aktive i pripremi za postkrizni rast, te da će akcent svakako biti na snazi osnovnog kapitala banaka i njihovoj spremnosti da dosljedno primjene domaće i međunarodne računovodstvene standarde kada je u pitanju tretiranje kreditnog rizika - one banke koje budu drugačije tretirale upravljanje kreditnim rizikom mogu dovesti sebe ali i tržište na kojem djeluju u vrlo nezavidnu poziciju.