The Independent ocjenjuje da je dobro što će se učesnici rimskog skupa prvenstveno usredotočiti na posljedice rasta cijena hrane u zemljama u razvoju, jer iako poskupljenja pogađaju i budžet stanovnika bogatijeg dijela planete, u siromašnima to je pitanje života ili smrti.
Rješenje je, smatra list, u velikim međunarodnim ulaganjima u poljoprivredu svijeta u razvoju, ali i u ukidanju subvencija proizvođačima u bogatim zemljama.
Proces prilagođavanja kraju ere jeftine hrane trajat će decenijama, ali se, naglašava Independent, delegati u Rimu moraju prije svega potruditi da siromašni u svijetu danas ne gladuju.
Priča o rastu cijena hrane, ali i energenata, ima nezgodnu moralnu dimenziju, uočava Financial Times.
Kina i Indija su sve bogatije, a njihova srednja klasa u povoju želi sve ono što mi već imamo, piše ovaj dnevnik - automobile, perilice, pa čak i meso. Zapad se jedva uzdržava da im ne kaže: prestanite, ne možete da živite kao mi, jer planeta to ne može izdržati, a ni naši novčanici.
U pozadini svjetske krize hrane, ali i rasprava o energentima i globalnom otopljavanju, leži pitanje globalne ravnopravnosti.
Tranzicijsko razdoblje u kome će se, u iščekivanju da nove tehnologije riješe nagomilane probleme, svijet prilagođavati visokim cijenama hrane i energenata, bit će veom težak. Ali rješenje po kome bi se od Kine i Indije zahtijevalo da ostanu siromašne i politički i moralno je neodrživo, zaključuje Financial Times.
