Nije želio da precizira da li će biti posljedica po aranžman BiH s MMF-om, ukoliko ne dođe do usvajanja novog zakona o radu u oba entiteta.
Rooden je, nakon razgovora s predstavnicima Saveza sindikata RS-a, ukazao da je stopa nezaposlenih u BiH izuzetno visoka, posebno među mladima, te da su stoga neophode strukturne reformi, među kojima poboljšanje privrednog ambijenta, primjena vladavine prava, ali i reforme tržišta rada.
Potrebno je, kako je naglasio, da se „oživi“ proces kolektivnog pregovaranja sindikata i poslodavaca, što je važno za privlačenje većih poslovnih ulaganja u BiH i stvaranje novih radnih mjesta.
Međutim, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić kategorična je da nema pregovora o donošenju novog zakona o radu, jer, kako ponavlja, za to nema nijednog razloga.
Stav radnika je, kaže, jasan i glasi da nema novog zakona o radu, bez obzira šta je obećala Vlada RS-a i šta će reći poslodavci u tom bh. entitetu
Upozorava da će sindikalci braniti sadašnji zakon svim sredstvima.
"Branit ćemo stečena prava, ne zato što su ona predobra, nego zato što je ono što smo čuli od MMF-a, intencija da se krajnje pojeftini ionako užasno jeftina radna snaga u korist kapitala", tvrdi Mišić.
Ona je na pres-konferenciji, nakon sastanka s delegacijom MMF-a, kao neutemeljene ocijenila tvrdnje MMF-a kako bi novi zakon o radu u RS-u doveo do povećanja zaposlenosti, pa time i izlaska iz ekonomske krize.
"To bi samo dovelo do produbljavanja jaza između bogatih i siromašnih, na što ukazuju i analize koje je provela Evropska komisija analizirajući tržište rada u Evropskoj uniji. Republika Srpska ima Zakon o radu koji je usaglašen sa standardima Međunarodne organizacije rada i Evropske unije. Umjesto da donosi novi zakon mi insistiramo da vlast u RS radi na doslovnoj primjeni postojećeg i sankcioniše sve one koji ga ne poštuju", naglasila je Mišić.
Direktor misije MMF-a za BiH kazao je da su predstavnici ove finansijske institucije tek počeli razgovore s predstavnicima entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH oko pregleda dosadašnjih tranši po stand-by aranžmanu.
Kazao je i da je zaduženost BiH u prihvatljivim okvirima, odnosno da iznosi dva posto BDP-a koliki je i dopušeni budžetski deficit na ovu državu.
"Ono što je uočeno jesu pritisci i na prihodovnu i na rashodovnu stranu. Treba istači da su prihodi razočaravajući, stoga očekujemo veću efikasnost vlada na smanjenju potrošnje i veću disciplinu u ubiranju prihoda", naglasio je Ron van Rooden.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
