biznis
0

Sigurne valute dolar i jen na dobitku

FENA
Potresi na globalnim financijskim tržištima uzrokovani širenjem krize s američkim drugorazrednim hipotekarnim zajmovima potaknuli su ulagače na deviznim tržištima protekloga tjedna na kupovine sigurnijih valuta, od čega su profitirale američka i japanska valuta.

Tečaj američkog dolara ojačao je 0,6 posto prema euru, koji stoji 1,3692 dolara. Dolar je ojačao i 0,7 posto prema švicarskom franku, na 1,1986 franaka. Prema jenu ubilježio je dobitak od 0,3 posto, te se njime u petak trgovalo po 118,35 jena. Britanska funta ostala je na 2,0232 dolara. Istodobno, euro je oslabio na 162,08 jena.

Averzija ulagača prema riziku, potaknuta produbljivanjem problema na američkom tržištu hipotekarnih zajmova, i dalje je jedna od glavnih tema na tržištu deviza. A problemi na tržištu kredita i dalje jačaju. Tijekom protekloga vikenda predsjednik uprave investicijske banke Bear Stearns podnio je ostavku, nakon što je ranije banka priznala da ima problema sa svojim hedge fondovima koji su ulagali u tržište drugorazrednih hipotekarnih zajmova.

Nadalje, u četvrtak je najveća francuska banka čije su dionice izlistane na burzi, BNP Paribas zamrznuo svoje 1,6 milijardu eura vrijedne fondove, navodeći kao razlog krizu na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova. BNP Paribas je priopćio je kako zbog te krize ne može izračunati vrijednost obvezničkih fondova osiguranih imovinom te je zabranio ulagačima povlačenje gotovine iz njih.

Ta je vijest duboko protresla ionako nervozna financijska tržišta. Dolazi u vrijeme kad njemački Bundesbank razmatra paket mjera za spašavanje banke IKB, također pogođene istom krizom.

Ukupno su središnje banke u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi injektirale više od 300 milijardi američkih dolara tijekom 48 sati u nastojanju da novac nastavi dalje nesmetano teći kroz arterije globalnog financijskog sustava, nadajući se da će spriječiti slom tržišta kredita koji bi mogao naštetiti gospodarstvima.

U priopćenju koje naglašava ozbiljnost s kojom gleda na trenutni stres na tržištu, američka središnja banka Fed objavila je da će osiguravati gotovinu koliko god je potrebno da bi tržišta glatko funkcionirala. To priopćenje prvo je takve vrste nakon 11. rujna 2001., kada su teroristički napadi prouzročili šok u američkom financijskom sustavu.

"Ben Bernanke mora da se osjeća kao kapetan Titanika. Zna da je brod pogodio santu leda no, kroz tamu i maglu, ne može vidjeti kolika je šteta", slikovito je opisao glavni ekonomist BMO Capital Marketsa u Torontu Sherry Cooper, govoreći o situaciji u kojoj se nalazi predsjednik Feda.

Fed je poduzeo tri odvojene operacije u petak, ukupno injektiravši u bankarski sustav 38 milijardi dolara, najveći iznosi u jednom danu od 19. rujna 2001. Europska središnja banka injektirala je u petak u bankarski sustav 61,05 milijardu, nakon injekcije od 94,8 milijardi eura u četvrtak. To je bilo dovoljno da umiri paniku na tržištima kredita eurozone. Središnje banke Japana, Kanade, Švicarske i Australije također su ulile velik novac u bankarske sustave.

Ulagači sada s nestrpljenjem čekaju nove američke gospodarske pokazatelje. "Kako jačaju zabrinutosti oko toga kako će problemi na kreditnim tržištima utjecati na šire američko gospodarstvo, novi gospodarski pokazatelji SAD-a bit će u žiži pozornosti tržišnih sudionika", izjavio je David Jones, analitičar CMC Marketsa.

Američki gospodarski pokazatelji pozorno se prate u potrazi za signalima budućeg tijeka američke monetarne politike. Proteklih godinu dana američka središnja banka zadržala je ključnu kamatnu stopu na 5,25 posto, dok su europska i britanska središnja banka podizale kamatne stope.