On smatra da bogatima treba nametnuti veći porez radi rješavanja problema dugova. Sredstva bi trebalo da teku u fond za postepenu otplatu neizmirenih obaveza.
Bogate zemlje moraju da preraspodjele svoje prihode u korist manje uspješnih susjeda - slažu se i finansijski eksperti.
Oni ocjenjuju da EU neme rješenja za probleme, dok bogate zemlje, poput Njemačke, pružaju podršku siromašnima, kao što su Grčka, preuzimajući njihove dugove.
Eksperti daju za pravo Trittinu i objašnjavaju da je EU i do uvođenja eura oduvjek bila struktura u kojoj je bilo nivelacije socijalne situacije.
EU izdvaja novac za manje razvijene regione južne Italije, kao i radi brzog rasta u drugim manje uspješnim regionima.
O odsustvu antikriznih mjera u državama EU govori se i u nedavno objavljenom godišnjem izveštaju MMF-a. Eksperti MMF-a insistiraju na brzom uspostavljanju bankarskog saveza, kao i projektu izdavanja jedinstvenih evro obveznica.
To znači - staviti sve dugove u zajednički "lonac" i uspostaviti zajedničku odgovornost za finansijske rizike. Lako je zamisliti koliko je ta ideja nepopularna u Njemačkoj.
I bivši kancelar Njemačke Helmut Schmidt pozvao je sunarodnike na stranicama nedeljnika Zeit da ispolje više energije, razuma i strpljenja i da ne maštaju o Evropi koja igra ulogu velike sile.
Šmit poručuje Nijemcima da spoznaju izazove koji prete kontinentu u epohi globalizacije i buma nataliteta na planeti te da se žrtvuju, pomažući susjedima koji su se našli u dužničkim problemima i masovnoj nezaposlenosti.
Schmidt ne obećava lak život Evropljanima. On predviđa da će sredinom vijeka brojnost stanovništva u svijetu dostići devet milijardi.
Globalni udio Evropljana sa njihovim natalitetom past će do tada do sedam posto, a proizvodnja materijalnih vrijednosti do deset odsto.
Evropska ekonomija i kultura već sada su u opasnosti od marginalizacije. Svi putevi izlaska iz krize neizbježno vode preko integracija - naveo je Schmidt.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
