Tradicija poslovanja
0

Samsungova kultura krize - pokretač i slabost

SRNA
Predsjednik Samsunga Lee Kun-hee napisao je u svojoj knjizi, objavljenoj 1997. godine, da je uspješnoj kompaniji neophodno pojačano osjećanje krize da bi uvijek mogla da gleda naprijed, čak i onda kada joj ide dobro, jer će na taj način moći da reaguje na promjene.

Pod ovim motom Samsung Electronics je postao najveća svjetska tehnološka firma po prihodima – prodaje više televizora, pametnih telefona i memorijskih čipova od bilo koje druge kompanije i predstavlja uzor za talas kineskih firmi koje pokušavaju da otkriju tajne uspjeha ovog južnokorejskog giganta.

U svjetlu nedavne presude u SAD, gdje je sud odlučio da Samsung“ mora da plati odštetu od milijardu dolara Appleu zbog kopiranja ključnih elemenata dizajna telefona iPhone, upravna struktura Samsunga i proces odlučivanja u ovoj kompaniji izloženi su oštrim kritikama, prenosi Reuters.

Ono što je funkcionisalo dobro kao pokretač za brzo završavanje poslova, poput donošenja hrabrih odluka o velikim investicijama u čipove i ekrane, možda više ne odgovara kompaniji koja mora da promijeni svoj pristup brzog pratioca i dostizanja kvaliteta tuđih proizvoda u onoga ko donosi inovacije.

Unutar Samsunga, gdje se pojedini dizajneri osjećaju zapostavljenim i neiskorištenim, pojavili su se pozivi za promjenu taktike.

Princip konstantne krize dobro je funkcionisao u prošlosti i pomogao je Samsungu da prevaziđe japanske tehnološke gigante Sony, Sharp i Panasonic u oblasti čipova, televizora i ekrana, a istovremeno je okončana Nokijina desetogodišnja dominacija na tržištu mobilnih telefona i prestignut je Apple u proizvodnji pametnih telefona.

Ovi uspjesi ostvareni su uz plaćanje visoke cijene, pa je Samsung stekao ugled kompanije koja uspješno kopira tuđe proizvode.

"To je kriza dizajna", izjavio je JK Shin, šef Samsungovog odjeljenja za mobilne uređaje u februaru 2010. godine, kada je kompanija pripremala prvi model iz serije Galaxy, panično pokušavajući da odgovori na Appleov uspjeh sa iPhoneom.

Osjećanje krize i urgentnosti da se dostigne Apple doveli su Samsungove dizajnere i inženjere do odluke da odaberu izgled uređaja koji je najpribližniji iPhoneu, rekao je jedan Samsungov dizajner koji nije želio da bude imenovan, jer nema odobrenje da govori za medije.

"Dizajneri imaju mnogo jedinstvenih i kreativnih ideja, ali one moraju da se dopadnu onima sa vrha, koji donose odluke. Problem je u tome što su oni bili toliko opčinjeni Appleovim dizajnom da ih ove ideje nisu zadovoljile", rekao je ovaj dizajner.

On je dodao da u drugim kompanijama najviši menadžeri poštuju odluke svog glavnog dizajnera, ali da u Samsungu riječ menadžera vrijedi više kada je riječ o dizajnu proizvoda.

"To ograničava naše sposobnosti. Da bi bio bolji od brzog pratioca, Samsung mora da usvoji više horizontalnu kulturu i dodijeli veća ovlaštenja dizajnerima", rekao je ovaj stručnjak.

Jedan izvršni zvaničnik ove kompanije, koji takođe nije želio da bude imenovan, rekao je da je firma počela sa veoma malo inovacija u svom katalogu i da je imala problema pri proizvodnji običnih crno-bijelih televizora, ali da sada bonusima podstiče nove ideje na unutrašnjem nivou.

Jedan od skorih primjera komandne strukture u Samsungu desio se nekoliko dana prije lansiranja pametnog telefona Galxy 3 S u maju, kada je potpredsjednik Choi Gee- sung naredio da se baci pola miliona plavih telefonskih oklopa, jer njihov dizajn sa tankim srebrnim linijama nije bio zadovoljavajući, kaže osoba upućena u taj događaj.

Poslije brojnih prepravki Choi je odobrio konačan dizajn samo 10 dana prije predstavljanja proizvoda na tržištu, zbog čega je nastalo usko grlo u inicijalnoj isporuci oko dva miliona aparata.

Filozofija brzog reagovanja na proizvode drugih kompanija potpuno je strana Appleu. Tokom nedavnog suđenja u SAD jedan dizajner američke kompanije ispričao je kako 16 manijakalnih pojedinaca iz cijelog svijeta iznose svoje ideje na običan kuhinjski sto da bi se pronašlo najbolje rješenje za mobilne uređaje ovog proizvođača.

Kao kontrast tome Samsungovo odjeljenje za dizajn ima nekoliko redova stolova i radnih centara, sa citatima članova osnivačke porodice na zidovima: "Budite sa kupcima", "Stvarajte proizvode koji doprinose čovječanstvu" i "Izazovite svijet, stvarajte budućnost".

"To je hijerarhijska kultura koja uopšte ne inspiriše kreativnost. Smatram da to nije samo Samsungov problem, nego da opterećuje cijelo južnokorejsko društvo", rekao je neimenovani dizajner ove firme.