Najniži od 1980.
0

SAD: Oštar pad potrošačkog raspoloženja

FENA
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
Indeks potrošačkog raspoloženja u SAD-u oštro je opao početkom augusta, na najniži nivo od 1980. godine, ali je istovremeno ostvaren i skok maloprodaje u julu.

Pad potrošačkog povjerenja, kakav nije zabilježen u periodu dužem od tri decenije, ukazuje na usporen oporavak najveće svjetske ekonomije, kao i opću nepovoljnu klimu, nakon što je agencija Standard & Poors 5. augusta snizila do tada maksimalan kreditni rejting SAD-a.

Preliminarni podaci o kretanju potrošačkog raspoloženja, koje su zajedno analizirali istraživači kompanije Thompson-Reuters i Mičigenskog univerziteta, pokazuju da je taj indikator početkom ovog mjeseca opao na 54,9 poena, sa 63,7 u julu.

Pad indeksa je bio znatno veći nego što su predviđali analitičari u anketi Reutersa. Oni su, naime, prognozirali smanjenje pokazatelja potrošačke klime na 63 poena.

Analitičari smatraju da je najveći uticaj na nagli pad povjerenja potrošača imala visoka nezaposlenost u SAD-u, ali i dugo sporenje predsjednika Baracka Obame i Kongresa oko odobravanja gornje granice zaduženosti, prije nego što je agencija Standard & Poors snizila suvereni rejting Amerike.

Makroekonomski eksperti ističu da je američka maloprodaja imala najveći skok od marta, sudeći prema najsvježijim podacima federalnog ministarstva trgovine.

Plasman u maloprodaji je tokom jula uvećan za 0,5 posto, što je na "liniji" očekivanja analitičara, dok je u julu uvećan skromnije - 0,3 posto.

Situacija u američkoj ekonomiji je, međutim, u cjelini gledano vrlo zabrinjavajuća i problematična, jer je ekonomski rast u prvom polugodištu bio vrlo anemičan.

Ekonomiju SAD-a i dalje muči vrlo visoka nezaposlenost koja premašuje devet posto radno sposobnog stanovništva, a u krugovima ekonomista sve se učestalije ukazuje da će monetarne vlasti morati još jednom da "ubrizgavaju" ogromne sume dolara u posrnulu ekonomsku mašineriju SAD-a kako bi je spasili od daljeg pada.

Prethodni program takozvanog kvantitativnog labavljenja za podsticanje ekonomskog rasta - "težak" 600 milijardi dolara - američka centralna banka je obavila u prvom polugodištu ove godine, ali to prema svemu sudeći nije dalo željene efekte.