SAD, najuticajnija ekonomska sila ostvarila je u 2011. jedan od najviših prihoda od izvoza benzina, dizela i goriva za mlazne avione, shodno zvaničnim statističkim podacima u periodu od 1990. SAD će u 2011. prvi put u posljednjih 62 godina ponovo postati neto izvoznik goriva. SAD su 1949, izvezle 86 miliona barela.
U prvih pet mjeseci 2011, izvoz bio je 848 miliona barela. Prije deset godina gorivo nije bilo ni među 25 najprodavanijih proizvoda SAD, dok su u posljednjih pet godina na vrhu liste izvoza iz te zemlje bili avioni.
Ovaj trend je značajan, kako navodi AP, jer su SAD decenijama uvozile ogromne količine naftnih derivata iz Evrope.
Sada kada ova zemlja postaje sve veći proizvođač goriva, povećanje cijena benzina na svjetskom tržištu neće je više u toj mjeri pogađati kao ranijih godina, jer se sve više oslanja na domaću proizvodnju.
SAD još zavise od uvoza energeneta jer su one najveći svjetski uvoznik sirove nafte.
Od januara do oktobra, zemlja je uvezla 2,7 milijarde barela nafte u vrijednosti od 280 milijardi američkih dolara.
SAD u posljednjih 10 godina sve veći dohodak ostvaruju od izvoza goriva pošto na svjetskom tržištu istovremeno rastu cijena nafte i potražnja za njom.
Izvoz goriva od kojeg su SAD ostvarile dohodak u 2011. od oko 88 milijardi dolara, porastao je iz dva razloga. Prvi je razlog, što je sirova nafta od koje se prave naftni derivati i ostale naftne prerađevine veoma poskupjela.
Prosječna cijena nafte po barelu u 2011. iznosila je 95 američkih dolara, dok je cijena benzina u prosjeku iznosila rekordnih 3,52 dolara po galonu. Prije deset godina prosječna cijena nafte po barelu bila je 26 američkih dolara dok je benzin koštao 1,44 dolara po galonu. Drugi je razlog, što je obim američkog izvoza goriva porastao.
Rafinerije u SAD su 2011. izvezle 117 miliona galona benzina dnevno, dizela i ostalih naftnih derivata, 40 miliona galona dnevno više nego u prethodnoj dekadi.
"Benzin je u protekloj godini zabilježio najveći skok izvoza na svjetskom tržištu," ocijenio je Tom Kloza, direktor Informacionog centra za cijene nafte.
U SAD je potrošnja goriva opala zbog slabljenja privrede i što automobili i teretna vozila efikasnije troše goriva. Zbog toga su rafinerije bile u mogućnosti da prodaju više goriva u zemljama Latinske Amerike čije su privrede u sve većem usponu.
Evropa takođe postaje sve ozbiljniji kupac američkog goriva zbog manjka rafinerija na tom kontinentu.
Američke rafinerije su sve zainteresovanije za izvoz goriva jer je potražnja benzina u SAD od 2007. u padu.
U 2011. je potrošnja benzina smanjena za dodatnih 2,5 odsto. Sa ekonomskom stagnacijom smanjen je broj motornih vozila, a uz to automobili i teretna vozila postala štedljiva u pogledu potrošnje goriva, dok je vlada sve upornija u pozivima da se pređe na etanolsko gorivo.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
