Neisplaćeni dugovi
0

Rusko-ukrajinski spor i Evropa

FENA
Foto: AFP/File
Foto: AFP/File
Dnevnik Financial Times piše da će spor između Ukrajine i Rusije oko nenaplaćenih dugovanja za isporuke gasa učvrstiti odlučnost Evrope da pronađe druge izvore tog energenta.

Evropske zemlje su sa velikim zanimanjem pratile tu, podsjeća list, četvrtu razmiricu u protekle četiri godine, jer četvrtinu potrebnih količina gasa dobivaju iz Rusije, od čega većina prolazi ogromnim sistemom gasovoda preko ukrajinske teritorije.

List napominje i da je Gazpromu bilo izuzetno stalo da sa Ukrajinom, prije evropskih zemalja, dogovori cijene za iduću godinu, prije nego što cijena gasa u Evropi, koja je povezana s cijenom nafte, uz šestomjesečno kašnjenje, početkom naredne godine počne padati.

The Independent napominje da je potpuno razumljivo što je Rusiji izuzetno stalo da zadrži svoju snažnu poziciju na tržištu gasa u Evropskoj uniji.

Moskva istovremeno želi da se izgrade linije snabdijevanja koje ne prolaze kroz problematičnu Ukrajinu. Odatle Sjeverni tok koji vodi od Rusije do Njemačke i koji bi trebalo da bude u upotrebi do 2011. godine.

No, veliki plan predstavlja Južni tok, ističe list, i objavljuje mapu na kojoj nijedan krak te mreže ne prolazi kroz Srbiju, uz primjedbu da detalji trase još nisu definitivno utvrđeni.

Konkurentski gasovod je Nabuko, koji podržavaju Evropa i Sjedinjene Države. On bio vodio od Azerbejdžana preko Turske do možda čak Austrije i Italije i predstavlja alternativu zavisnosti od Rusije.

Gazprom je kupio srbijanski NIS pod uvjetom da Južni tok prođe kroz Srbiju, a kruže i glasine da mađarski MOL pokušava osigurati većinski dio u hrvatskoj INA-i kako bi je kasnije prodao Rusima.

Ako Rusija bude kontrolirala Srbiju i Hrvatsku, stav je jednog stručnjaka za energetiku koga navodi Independent, onda će, kada je o nafti i gasu riječ, kontrolirati cijeli Balkan.