{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Recesija i kupovna moć građana BiH

S
30.4.2009. u 08:33
0
0
Recesija i kupovna moć građana BiH
0
Recesija i kupovna moć građana BiH
Globalna kriza zakucala je i na naša vrata. Kad je o građanima BiH riječ, četiri od njih deset reći će da osjeća posljedice krize, što se u prvom redu, odražava na kupovnu moć i najosnovnijih potrepština.
. Postajemo sve više cjenovno osjetljivi, mnogi od nas na pojedinačnom nivou imaju neki okvirni antirecesijski plan djelovanja. Bosanci i Hercegovci zabrinuti su zbog ekonomske krize i stope nezaposlenosti, i premda prognoze okončanja krize nisu najsvjetlije, građani se nadaju da će financijska previranja u BiH imati neznatan utjecaj na kvalitetu njihova života te da navike kupovine neće morati značajnije mijenjati, pokazuju podaci najnovijeg istraživanja GfK BH, Centra za istraživanje tržišta, provedenog u martu tekuće godine na reprezentativnom uzorku od 1000 građana starijih od 15 godina.

Svakodnevno u medijima čitamo o rastućoj stopi nezaposlenosti u posljednjih nekoliko mjeseci. Ipak o globalnoj krizi, kao glavnom uzročniku takvog stanja, kao da se ne govori u dovoljnoj mjeri, osobito ne na lokalnom nivou. O tome svjedoči i podatak da se tek svaka druga osoba smatra dobro informiranom u vezi sa financijskim previranjima u našoj zemlji u proteklom periodu. Neovisno o stupnju informiranosti o globalnoj ekonomskoj krizi, građani BiH su upravo njome trenutno najviše zabrinuti, kao i njenom najznačajnijom posljedicom - nezaposlenošću. Osam od deset građana navelo je upravo ekonomsku krizu i prateći porast nezaposlenosti kao ono što trenutno predstavlja najveći probleme za građane BiH. Pritom znatno veći značaj ovim stavkama, kao aktualnim društvenim pitanjima, pridaju osobe u dobi od 20 – 29 godina, no stariji građani. S druge strane upravo u ovoj, mlađoj dobnoj skupini građana, najveći je udio onih na koje recesija još nije imala direktan utjecaj, bilo da je riječ o visini iznosa plaće, bilo da je riječ o zaposlenju uopće. Svaki peti pripadnik mlađe generacije zasada još nije iskusio posljedice recesije na svom radnom mjestu. Koliko stvarno stanje po pitanju izravnog utjecaja recesije na radni status opravdava ovaj strah i zabrinutost, jasno govori i podatak o tome da je usljed recesije oko 5% građana pogođeno recesijom. Neki od ovih građana ostali su bez zaposlenja ili im je pak, smanjen obim posla. Ohrabrujuć podatak je, s druge strane, taj da više od polovice građana zasad ni na koji način nije osjetilo utjecaj recesije – kriza još uvijek nije utjecala niti na visinu plaće ovih građana niti na njenu redovitost. Možda je upravo takav trend zaslužan za to da se za mogući gubitak zaposlenja ne strahuje znatno više no ranije, što je, s obzirom na ekonomske turbulencije na globalnom i lokalnom nivou, bilo za očekivati. Naime tek oko 15% građana reklo je da ih trenutna ekonomska situacija navodi na češća razmišljanja o mogućem gubitku posla.

Najveći dio građana, njih oko 42%, živi u nadi da ekonomska previranja neće značajnije utjecati na kvalitetu njihova života, dok je četvrtina građana ravnodušna po ovom pitanju. Nasuprot ovakvom, prevladavajućem optimističnom stavu građana BiH, glede utjecaja recesije na kvalitetu njihova života, razina optimizma kada je u pitanju dužina trajanja krize je osjetno niža – 28% građana smatra da će financijska kriza u BiH trajati 2 do 3 godine, a ček 44% da će trajati duže od tri godine. Ta percepcija da se kriza događa državi, a ne njima privatno, ogleda se i u uvjerenju bh građana da neće biti osobite potrebe da se oni i njihova domaćinstva zadužuju u većoj mjeri nego su to činili u periodu prije nastupa krize. O zaduživanju kao opciji privremenog rješavanja financijskih poteškoća razmišlja samo oko 18% građana.

Doba recesije nije najbolje vrijeme za banke što pokazuje i podatak da oko 30% građana nije siguran u to može li se pouzdati u sigurnost banke, a isto toliko ih ima vrlo rezerviran stav – niti im vjeruju niti im ne vjeruju. Preuzimanje banaka od strane države kao jedno od rješenja koje je primjenjivano u nekim zemljama Svijeta nije nešto što građani smatraju potrebnim i u BiH. Naime, trećina njih podržava stav da bi vlada trebala preuzeti kontrolu nad bankama, ali isto toliko njih je protiv, dok je trećina građana pak neodlučna.

Financijska se kriza odražava na kupovnu moć građana, čak i na najnižoj instanci potrošnje – kupovini proizvoda široke potrošnje, pokazuje ovo istraživanje GfK BH. Mijenja se pristup kupovini, pa tako prilikom kupovine potrepština za domaćinstvo, građani sada više obraćaju pažnju na cijene u trgovinama i biraju one trgovine koje nude najpovoljnije cijene. Također se mijenjaju i navike kupovine i sada se biraju proizvodi u velikim pakiranjima upravo zbog njihove povoljnije cijene, a smanjuje se širina proizvoda, tj. kupuju se tek najnužnije potrepštine za domaćinstvo. No, uprkos očitoj cjenovnoj osjetljivosti, većina građana, njih oko 60%, još uvijek je vjerna kupovini proizvoda na koje je navikla, bez obzira na promocije/akcije.

U borbi protiv recesije, 57% građana očekuje da će proizvođači roba široke potrošnje povisiti cijene proizvoda, a oko 40% njih vjeruje da će proizvođači nastojati smanjiti troškove proizvodnje ne bi li prevladali krizu. Pretpostavljaju da će se u idućem periodu troškovi domaćinstva za pojedine kategorije povećati (hrana, cigarete, kafa i sl.) ili ostati isti. Unatoč krizi i mogućem povećanju cijena na ovim se kategorijama ne planira štediti. Više od trećine građana vjeruje i da će se troškovi stanovanja (režije, renta) u idućem periodu povećati. S druge strane, trećina građana navodi da će najprije štedjeti na troškovima vezanim za provođenje slobodnog vremena (izlasci, kina, restorani...) odnosno odmor.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: