Ova kretanja, kako se navodi, ukazuju na vrlo blag ekonomski oporavak, baziran uglavnom na snažnom rastu izvoza, rastu proizvodnje nekoliko sektora prerađivačke industrije te na blagom oporavku domaće potrošnje i investicija koji se manifestuju kroz rast uvoza, indirektnih poreza te rast kredita u bankarskom sektoru.
U analizi se ističe da su sliku blagog oporavka ekonomije "pomutile“ očekivane vijesti o sniženju kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine od kreditnih agencija Moody's-a i S&P-a usljed i dalje prisutne političke krize, neprovođenja reformi i sistemskog vođenja fiskalne politike, a zatim i očekivano povećanje "reguliranih cijena“ gasa i električne energije, koje dodatno povećava pritisak na rast inflacije u zemlji u nastavku godine.
Prema ovim navodima, u drugom kvartalu ekonomski rast bh. ekonomije i dalje je baziran najviše na, i dalje, poticajnom, vanjskom okruženju i snažnoj inozemnoj potražnji koja se reflektira kroz vrlo visoke godišnje stope rasta izvoza i posljedično nivo proizvodnje nekoliko izvozno orjentiranih sektora prerađivačke industrije, s tim da su stope rasta nešto niže u odnosu na one iz prvog kvartala, što će se nastaviti posebno u drugoj polovini godine.
Prosječna stopa rasta izvoza roba iz BiH u prvom polugodištu iznosila je 20,5 posto i prešla je vrijednost od četiri milijarde KM, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu izvoza ključnih prerađivačkih sektora - proizvodnja baznih metala (26,7 posto), mineralnih proizvoda (11,8 posto), mašina i aparata (20,8 posto), drveta i drvnih proizvoda (25,5posto), obuće i tekstila (17,2 posto).
Usljed poticajnog impulsa vanjske potražnje u realnom sektoru BiH i u drugom kvartalu rast su bilježili, prije svega, izvozno orjentirani industrijski sektori - nekoliko sektora prerađivačke industrije, rudarstva te djelimično i proizvodnja električne energije.
Stoga, kako se navodi u analizi, ukupna industrijska proizvodnja u BiH na kraju prvog polugodišta bilježi prosječnu godišnju stopu rasta od 7,7 posto.
Tu ohrabruje činjenica da su primjetni i pozitivni trendovi u sektorima transporta, unutrašnje trgovine te djelimično turizma i građevinarstva, uporede li se prosječne vrijednosti ostvarene u prvom polugodištu ove sa istim periodom prethodne godine.
- Dodamo li s druge strane pokazatelje rasta uvoza, nivoa prikupljenih indirektnih poreza te rast kredita bankarskog sektora, ključnih indikatora rasta domaće potrošnje i investicija koji takođe bilježe pozitivne stope rasta u drugom kvartalu 2011. godine, evidentno je da će pozitivan doprinos ekonomskom rastu u 2011. godini dati i blag oporavak domaće potražnje, a ne samo izvoz, stoji u analizi.
Ističe se da je u drugom kvartalu 2011. godine i dalje vidljiv blagi trend pada aktivnih kamatnih stopa u bankarskom sektoru koji je doveo do nešto više stope rasta kredita krajem prvog polugodišta.
- Međutim, budući da je ECB dodatno povećala baznu kamatnu stopu na nivo od 1,5 posto u julu 2011. godine te da se nivo averzije ka riziku na međunarodnim tržištima dodatno pogoršava usljed dužničke krize u Euro-zoni, očekujemo da će u nastavku godine vanjsko finansiranje domaćih banaka biti dodatno otežano te da je prostor za daljnje snižavanje kamatnih stopa značajno smanjen. U nastavku godine i dalje očekujemo nivo kreditnog rasta od 4-5 posto u prosjeku, predvođeno kao i do sada rastom kredita korporativnog sektora i nešto manje sektora stanovništva, što je u skladu i sa očekivanim realnim rastom privatne potrošnje od tri posto na godišnjem nivou, navodi se u analizi stručnjaka Raiffeisen bank.
Snažniji oporavak privatne potrošnje onemogućen je prije svega, s jedne strane, zbog i dalje vrlo sporog oporavka tržišta rada (oficijelna stopa nezaposlenosti u odnosu na kraj prethodnog kvartala pala je sa 43,3 posto na 43,1 posto) te, s druge strane, zbog pritiska rastuće inflacije.
Negativne posljedice nastavka trenutne političke i institucionalne krize, prema analizi, i dalje su evidentne po bh. ekonomiju.
U skladu sa očekivanjima eksperata, nivo stranih direktnih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu zabilježio je poražavajuće rezultate u prvom polugodištu 2011. usljed nastavka političke krize i percepcije o nesigurnosti koju na taj način BiH odašilje investitorima.
- Sa rastom od svega 1,4 posto godišnje i iznosom od svega 122,7 miliona euta, nivo stranih direktnih ulaganja iznosi svega 0,9 posto BDP-a očekivanog za ovu godinu, navodi se u analizi.
Budući da će rast EU zone u 2012. godini takođe značajno biti snižen, stručnjaci smatraju da će se to odraziti i na bh. ekonomiju kroz smanjeni priliv vanjskog finansiranja u bankarski sektor od majki banaka, smanjen ulazak doznaka iz inostranstva te stranih direktnih ulaganja, uz nastavak usporavanja rasta izvoza i otežan plasman bh.izvoznika, time i smanjenje domaće proizvodnje i investicija i zaustavljanje oporavka tržišta rada, što će značajno utjecati na domaću potrošnju i time ukupni nivo rasta bh. ekonomije.
- S obzirom na to da će time ključni pokretači rasta domaće ekonomije biti značajno pogoršani, snizili smo očekivani realni ekonomski rast za Bosnu i Hercegovinu na 1,5 posto u 2012. godini. Međutim, globalno makroekonomsko i finansijsko okruženje još uvijek je u toku značajnih previranja, a rizik od nove globalne recesije u 2012. godini također je veoma visok, iako još uvijek nije naš bazni scenario za prognozu u ovom trenutku, kaže se u analizi eksperata Raiffeisen bank.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
