Preliminarne procjene, koje će Eurostat potvrditi i pojasniti 15. jula, govore o prvom padu potrošačkih cijena od stvaranja eurozone 1999. godine.
Oštar pad cijena energenata i hrane znatno je prigušio inflaciju s rekordno visokih stopa dosegnutih prošlog ljeta, u okolnostima gospodarske recesije koja je zakočila potražnju kompanija i kućanstava.
Dužnosnici Evropske središnje banke (ECB) ustvrdili su da se eurozona u dužem razdoblju ne treba zabrinjavati oko pojave deflatorne spirale - kada pad cijena navodi potrošače na odgađanje kupovine, što potiče trgovce na daljnje smanjenje cijena - zato što će svaki pad vrlo vjerojatno biti kratkog vijeka i povezan s padom cijena nafte.
Cijene mogu padati kroz kraće vremensko razdoblje bez štete po gospodarstvo, no deflacija punih razmjera mogla bi rezultirati začaranim krugom pada potražnje, čime bi se produbljivao dug i gubitak radnih mjesta, što se dogodilo tokom Velike depresije.
Majska i junska stopa inflacije u eurozoni daleko je ispod nivoa nadomak dva posto koju cilja ECB.
Predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet nedavno je rekao da je niska inflacija omogućila središnjoj banci snižavanje ključnih kamatnih stopa od oktobra lani na aktuelnih rekordno niskih jedan posto. Cilj takvih mjera bio je poduprijeti posrnulo gospodarstvo.
Pa ipak, ECB je lani usporio u pitanju labavljenja monetarne politike u odnosu na kolege u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu uslijed zabrinutosti da bi time mogao potaknuti oštar rast cijena.
Stopa inflacije lani je dosegnula rekordne razine uslijed skoka cijena nafte na 147 dolara za barel zbog sve veće potražnje iz novih gospodarstava poput Kine.
Globalna recesija prepolovila je otad cijene sirove nafte kojom se trenutno na svjetskim tržištima trguje po oko 72 dolara.
