{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zdravstveni turizam je razvojna šansa za bh. privredu

F
30.7.2013. u 11:25
31
4
Zdravstveni turizam je razvojna šansa za bh. privredu
31
Zdravstveni turizam je razvojna šansa za bh. privredu
Banja Vrućica
Zdravstveni turizam u svijetu u prošloj je godini zabilježio rast od 14 posto i tako postao najbrže rastuća industrija. Sektor zdravstva također postaje sve interesantniji velikim tehnološkim multinacionalnim kompanijama kao što su Samsung, Microsoft, Siemens... koji se sve više okreću zdravstvenom sektoru.
Također, investicijske firme potvrđuju da je najveća razina privatnih investicija u svijetu u 2011. i 2012. godini bila upravo u sektoru zdravstva, tako da se u svijetu sve više govori upravo o industriji koja objedinjuje turizam i zdravlje.

Nažalost, statistička metodologija u BiH ne omogućava pregled po određenim segmentima, odnosno vrstama turističkih usluga, tako da npr. turističke zajednice u FBiH nemaju statističke podatke o broju posjeta i noćenja u banjskim kapacitetima i lječilištima.

Kako navode iz Turističke zajednice Federacije BiH, studija EUEXPRO 2 “BH turizam Kratka situaciona analiza”, sadrži podatak da je 2009. godine banjski turizam generisao oko 420.000 noćenja ili oko 33 posto ukupnog broja noćenja u BiH.

"Većina naših banja se fokusira samo na liječenje, a zanemaruje druge rekreacione mogućnosti. Trebalo bi u banjskim centrima odvojiti ustanove za liječenje, od ustanova za rekreaciju i zabavu. Neophodno je poboljšati ukupnu infrastrukturu banjskih centara - smještaj, objekte i opremu za liječenje i rekreaciju, ali i okoliš", rečeno je Feni u Turističkoj zajednici FBiH.

Ukazuju i na neophodnost da se svim banjskim centrima obezbijedi kvalitetniji pristup, ali i da banjski centri moraju definisati marketinšku strategiju.

Prema Republičkom zavodu za statistiku tokom 2012. godine banjska mjesta u Republici Srpskoj zabilježila su 46.681 dolazak, a ostvareno je 256.700 noćenja, što je 40 posto od ukupnog broja ostvarenih noćenja tokom 2012. na području cijele RS.

Prema informacijama Sekretarijata Turističke organizacije RS u prvih šest mjeseci 2013. godine zabilježen je mali pad broja dolazaka i noćenja od 1,7 posto, međutim, očekivanja su da će se to popraviti u drugoj polovini godine kada se očekuje veća posjećenost banjskim mjestima u odnosu na planinska i ostala turistička mjesta.

"Svakako da najveći broj noćenja bilježi Banja Vrućica u Tesliću, kako zbog najvećeg broja smještajnih kapaciteta, tako i zbog sveukupne ponude", rečeno je Feni u Turističkoj organizaciji RS.

Domaći gosti su najveći korisnici usluga zdravstvenog turizma u Republici Srpskoj, ali, kako ističu iz Turističke organizacije, u zadnjih nekoliko godina konstantno se povećava i broj gostiju iz inostranstva, prije svega zbog kvaliteta ljekovite vode i konkurentnih cijena u odnosu na region.

Izuzetan porast broja inostranih gostiju bilježi lider u zdravstvenom turizmu, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u regionu, Banja Vrućica, među kojima prednjače gosti iz Hrvatske koji ostvaruju prosječno 7,5 dana po gostu (2012.), zatim slijede gosti iz Srbije, Slovenije, Njemačke i Austrije.

Pored Banje Vrućice, značajniji objekti za razvoj zdravstvenog turizma nalaze se u sklopu Banje Laktaši, Banje Slatina nedaleko od Banje Luke, Banje Dvorovi kod Bijeljine, te Višegradske banje.

U Višegradsku banju najčešće pristižu gosti iz susjedne Crne Gore koji ovdje dolaze zbog povoljnih uslova liječenja, blizine destinacije ali i zbog konkurentskih cijena.

"Zdravstveni turizam definitivno je jedna od razvojnih šansi za bh. privredu. Ono što je neophodno uraditi je poboljšati uslove, renovirati i povećati smeštajne kapacitete, modernizovati i osavremeniti usluge u skladu sa evropskim i svjetskim standardima i zahtjevima turista u oblasti zdravstvenog turizma, te obogaditi ponudu dodatnim sadržajima. Lider u zdravstvenom turizmu u RS, ali u BiH, svakako je Banja Vrućica, čiji primjer treba da slijede i ostali", rečeno je Feni u Sekretarijatu Turističke organizacije RS-a.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: