{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Višemilionska zarada od izvoza ljekovitog bilja, gljiva i bobičastog voća

F
14.4.2014. u 13:59
20
5
Višemilionska zarada od izvoza ljekovitog bilja, gljiva i bobičastog voća
20
Višemilionska zarada od izvoza ljekovitog bilja, gljiva i bobičastog voća
Bosanskohercegovačke šume i planine su resurs koji može napraviti stotine radnih mjesta i milione KM zarade, i to bez ulaganja, samo čuvanjem od uništavanja.
Ljekovito bilje, gljive i bobičasto voće u protekloj godini iskorišteni su oko deset posto, a od izvoza je, na tim vrstama, zarađeno više od 40 miliona KM.

Profesor s Agromediteranskog fakulteta u Mostaru Nezir Tanović za Agenciju FENA je kazao da je BiH po resursu, u konteksu ljekovitog bilja i gljiva, veoma bogata i raznovrsna te da je ta grana prirodni resurs koji je jedan od najsvjetlijih u sadašnjem "ekonomskom sivilu".

Ljekovito bilje, gljive i bobičasto voće predstavljaju proizvod koji je izvozno orijentiran, radno intenzivan, i iznad svega profitabilan.

Tanović navodi da je BiH počela i s preradom ljekovitog bilja u ekstrakte te da to više ne predstavlja samo bogaćenje farmaceutske industrije Zapada nego strategiju razvoja za čitavu državu.

Bosanskohercegovačko ljekovito bilje je po kvalitetu iznad svih evropskih standarda.

Tanović kaže da su gotovo svi bh. brendovi na bazi ljekovitog bilja i u BiH i van granica ocijenjeni zlatnim medaljama.

Izvoz tih vrsta praćen je certifikacijom, a uglavnom su certificirani kao organska sirovina.

Osim samoniklog bilja u BiH prisutan je i plantažni uzgoj, a na tržištima, inostranim i domaćim, najtraženije je šumsko bobičasto voće, borovnica i brusnica.

"Bh. kompanije koje se bave uzgojem ili otkupom bilja, gljiva ili šumskog voća su izuzetno profitabilne", naglasio je Tanović.

Samoniklo bilje i gljive, akcentira Tanović, nude i opciju samozapošljavanja, pa tako jedna četveročlana porodica sezonski može zaraditi više od 20.000 KM skupljanjem bilja, gljiva, a posebno brusnice i borovnice.

Međutim, naglašava Tanović, zbog nedostatka edukacije, i zbog zarade koja je primarna kod skupljača javlja se problem prevelikog iskorištavanja određenih vrsta, a što može dovesti do nestanka.

Kazao je da se trenutno radi na zaštiti borovnice i brusnice, a koje spadaju u sedam zaštićenih vrsta.

"Imamo veliki broj važnih, rijetkih i zaštićenih biljnih vrsta. Ono što nedostaje u tom aspektu je edukacija. Nažalost, nemamo ni zakon o šumama čiji pravilnici bi regulisali tu oblast. Očekivati je da će usvajanje zakona o šumarstvu regulisati i sakupljanje ljekovitoga bilja", dodao je Tanović.

BiH ljekovito bilje i gljive može izvoziti od 2004. godine.

Prve godine izvoz je bio oko dva miliona KM, dok je u 2013. godini dosegao 40 miliona KM oficijelnog izvoza.

Tanović kaže da je u BiH iskorišteno svega deset do 15 posto ljekovitog bilja, gljiva i bobičastog šumskog voća, a da bi se boljom organizaciom moglo zarađivati daleko više, više od 300 miliona KM.

Smatra da bi većim izvozom prerađevina, kao što su eterična ulja zarada od izvoza bila znatno povećana.

Pojasnio je da je berba bilja najintenzivnija u toku ljeta, dok je u kasnu jesen, zimu i rano proljeće zastupljeno igličasto drveće, iglice bora, jele i smrče.

"Sugerišem da porodice koje su nastanjene u eksterno ruralnim područjima ili predjelima s otežanim uslovima življenja posvete ovom poslu i apeliram da je ljekovito bilje resurs koji nije neuništiv te da se vodi računa o održivosti i o ukupnom biodiverzitetu. Sve usluge stručne naravi mogu se dobiti u Udruženju za ljekovito bilje FBiH", kazao je Tanović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: