Za prvih šest mjeseci u 2013. ostvareno je 8.157 dolazaka (domaćih 4.306, a stranih 3.851) i 13.132 noćenja (domaćih 7.484, a stranih 5.648) što je za 30 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, rečeno je Feni u Turističkoj organizaciji Grada Trebinje. U Trebinju se odlučuju za noćenje najviše turisti iz Srbije, Južne Koreje, Turske, Španije i Grčke.
Također, prema podacima kojima raspolaže Turistička organizacija Grada Trebinja, Turističko-informativni centar (TIC) u 2012. posjetilo je 6.749 turista iz 58 različitih zemalja svijeta, a za prvih šest mjeseci 2013. broj posjeta se znatno uvećao i to za 60 posto u odnosu na isti period prošle godine. U posjetama TIC-u prednjače turisti iz Rusije, Srbije, Domaći (BiH), Engleske i Francuske.
Najposjećenije turističke destinacije su: Manastir hercegovačka Gračanica, Manastir Tvrdoš, Stari grad „Kastel“, Muzej Hercegovine, jezgro grada sa spomenicima kulture, navode iz Turističke organizacije Trebinja.
Kako ističu tokom cijele godine u Trebinju se održava i niz kulturnih dešavanja i manifestacije a najznačajnije su Trebinjske ljetne svečanosti od juna do novembra. U sklopu te manifestacije se održavaju različiti kulturni događaji: pozorišni festivali, filmski festivali, likovne kolonije, te koncerti klasične i popularne muzike.
Osim Međunarodne likovne kolonije u Lastvi, u okolini Trebinja, koja se održava tokom jula i augusta, kao tradicionalni skup likovnih umjetnika, od 2005. godine, svakog prvog vikenda u augustu se održava Narodni sabor zubačka Ubla, tradicionalna manifestacija slobodarskog duha naroda ovih krajeva, koji se posljednjih godina održava pod nazivom “Iz ustanka nicaše sloboda”, gdje je pokrovitelj i domaćin ovog velikog narodnog zbora neka od općina s tromeđe (BiH, CG i Hrvatska). To je mjesto zborovanja, druženja i mjesto mladosti s “granice bez međa”.
Tokom ovog mjeseca, osim koncerta povodom slave grada, održavaju se i Trebinjski dani vina i meda - manifestacija posvećena proizvodima koji sve više postaju istočnohercegovački i trebinjski brendovi, gdje posjetioci imaju priliku da uživaju u vinima brojnih trebinjskih podruma, medu i proizvodima od meda, od kojih su mnogi stekli priznanja na smotrama širom Evrope.
Najznačaniji dio kulturno-historijskog naslijeđa Grada Trebinja obuhvata Stari grad „Kastel“, nastao početkom XVIII stoljeća na obali rijeke Trebišnjice. Današnji stari grad nastao je od nekadašnjeg trgovačko-zanatskog centra. Stari grad ili kako se obično zove Kastel, imao je u početku oblik trougla, koji je vremenom dobio nešto zaobljeniji izgled, kakav ima i danas.
U starom gradu, na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, izgrađena je austijska kasarna krajem XIX i početkom XX stoljeća. U njoj je danas smješten Muzej Hercegovine koji je osnovan 1952. Osim stalnih postavki i legata, u prostorima Muzeja Hercegovine održavaju se povremene izložbe, poetski recitali, promocije knjiga i muzički koncerti.
Jedan od najznačajnijih objekata iz kulturno-historijskog naslijeđa u Trebinju je i Arslanagića most, koji je kao zadužbinu za svog poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio Mehmed-paša Sokolović 1574. godine za vrijeme turske okupacije.
Kada su Turci 1687. godine potisnuti iz Herceg-Novog, mnoge turske porodice su se iz ovog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvjeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, most naziva Arslanagića most. Izgradnjom hidroenergetskog sistema na Trebišnjici Arslanagića most se našao 1965. godine pod vodom akumulacionog jezera.
Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most je demontiran i prenesen nizvodno 1966. godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova lokacija Arslanagića mosta je između naselja Gradina (na desnoj obali rijeke) i naselja Police (na lijevoj obali).
Među značajanijim spomenicima kulture u tom gradu su i spomenik Njegošu, prvi u svijetu, podignut u Trebinju 1934. Preko puta Njegoševog spomenika nalazi se spomenik Jovanu Dučiću, u neposrednoj blizini su figure lavova na ulasku u gradski park, kao i figura Jelene Anžujske na zidinama starog grada, koje su poklon Dučića rodnom gradu.
Također značajnu pažnju turista u ovome gradu privlače vjerski objekti. Jedan od najznačajnijih je Saborna crkva preobraženja Gospodnjeg, građena je od 1888. do 1908., smještena u centru grada u Parku "Jovan Dučić".
Godine 1984. proslavljena je hiljadugodišnjica postojanja Trebinjsko-mrkanske biskupije. Tokom svog dugog postojanja ova biskupija je prolazila kroz razne teškoće čiji su uzroci bili politički i društveni faktori. Godine 1984. 31. maja, mala crkva u čast rođenja Blažene djevice Marije u Trebinju proglašena je katedralom.
Među značajnijim vjerskim objektima je i Crkva sv. Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog, koja se nalazi u selu Mrkonjići na istočnoj strani Popovog polja na putu Trebinje - Mostar.
U Starom gradu (Kastelu), nedaleko od glavne (zapadne) kapije i gradskih bedema locirana je Osman-pašina džamija. Sagrađena je 1726. godine i zadužbina je Osman-paše Resulbegovića. Graditelji su bili dubrovački majstori. Za vrijeme posljednjeg rata džamija je srušena. Temeljac za obnavljanje je postavljen 5. maja 2001. Džamija je svečano otvorena 15. jula 2005. godine. Današnja Osman-pašina džamija je autentična onoj koja je srušena i po dimenzijama i materijalima koji su korišteni u njezinoj gradnji.
Manastir hercegovačka Gračanica - posvećen pjesniku Jovanu Dučiću, predstavlja turistički biser cijele istočne Hercegovine iz 2000. godine. Po pjesnikovoj želji, koju je iskazao u testamentu, sagrađen je hram Blagovještenja Presvete Bogorodice na brdu Crkvina iznad Trebinja, u kome je Dučić sahranjen. Osim hrama, koji je vjerna kopija manastira Gračanica na Kosovu i Metohiji – mnogi ga zato i zovu hercegovačka Gračanica.
Među najnačanije sadržaje koji ulaze u cjelokupnu turističku ponudu Trebinja, kako ističu iz Turističke organizacije Grada, spadaju i vinski podrumi.
Zapisi o hercegovačkim vinima potječu još iz srednjeg vijeka, a prvi kontingent izvezen je preko Trsta u Evropu 1883. godine. O kvalitetu hercegovačkih vina svjedoče mnoge medalje koje su im dodjeljivane na međunarodnim izložbama vina. Prve zlatne medalje dodijeljene su 1898. i 1900. u Beču, 1901. u Parizu i 1903. u Londonu.
Karakterističan podatak za ovaj lokalitet jeste da su Mađari, kao iskusni vinogradari, 1892. podigli vinogradarske plantaže na 12 hektara, a nešto kasnije i podrum vina. Lastvanskim vinom "žilavka", izuzetnog kvaliteta, snabdijevao se habzburški dvor u Beču. Pred početak Prvog svjetskog rata Mađari su svoje vinograde i podrum vina prodali Šćepu Vujičiću, koji nastavlja tradiciju proizvodnje kvalitetnih vina.
Uzgoj i prerada grožđa tradicija je za mnoge trebinjske porodice, te se na relativno malom prostoru nalazi veliki broj vinograda i vinskih podruma koji nose nazive po trebinjskim porodicama.
