{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svejedno je kruh ili hljeb, samo da ga svi imaju dovoljno

26.1.2014. u 12:01
48
134
Svejedno je kruh ili hljeb, samo da ga svi imaju dovoljno
48
Komadić hljeba, koji će mnogi bez razmišljanja baciti u smeće, za neke druge znači preživljavanje. U BiH postotak siromašnih je na alarmantno visokom nivou. Prema podacima Svjetske banke iz prošle godine, oko 48 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18,5 posto ispod linije koja označava kritično siromaštvo.


Usljed neadekvatne socijalne politike, mnoge ranjive kategorije društva dodatno su opterećene problemima neimaštine, što se odnosi i na organizacije koje im nastoje ponuditi pomoć.

Jedna od njih je Sigurna mreža, grupa nevladinih organizacija koje se bave direktnom zaštitom žrtava nasilja u porodici, kroz psihičku i liječničku pomoć, rehabilitaciju i smještaj žena i djece u jednu od devet sigurnih kuća širom BiH. Po riječima Amele Bašić Tomić, u sigurne kuće najčešće dolaze žene žrtve nasilja koje su starosne dobi od 30 do 40 godina, koje nisu zaposlene i inače koriste pravo na socijalnu i materijalnu pomoć pa su samim time u povećanom riziku od siromaštva.

Rad Sigurne kuće u Banjoj Luci u velikoj je mjeri ovisan o redovnom prilivu donacija društveno odgovornih kompanija, među kojima treba istaknuti svakodnevnu pomoć u hljebu i pecivu koje im upućuje pekarska industrija Krajina klas.

Stoga je USAID-ov Forum društveno odgovornog poslovanja, koji je u Banjoj Luci održan 23. januara, započeo ceremonijalnom pripremom hljeba za štićenice Sigurne kuće, u čemu je učestvovao i direktor misije David Barth.


Na ovom skupu, u prisustvu predstavnika dvadesetak društveno odgovornih komapnija i organizacija, razgovaralo se o važnosti poslovne filantropije i njenim prednostima za bh. društvo. Ono što se kao nit vodilja proteže iz priče u priču o društvenoj odgovornosti je da takva praksa donosi višestruku korist:

“Korporativna filantropija se isplati kompanijama, ne samo kroz zadovoljstvo zaposlenika i korisnika pomoći, već i na dugoročnom planu, kroz izgradnju kredibiliteta firmi i unapređenje lokalnih zajednica u kojima djeluju. Zato smo u USAID-u mjesec januar posvetili temi društveno odgovornog poslovanja. Kroz poslovne forume u Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu, želimo motivisati i druge kompanije da započnu sa sličnim praksama“, izjavio je David Barth na banjalučkom Forumu.

Proizvodnja hljeba je poslovno područje na kojem firma na konkretan i brz način može dokazati svoju odgovornost prema društvu:



"Pokušavamo da pomognemo svima kojima je pomoć potrebna. Nažalost, u okruženju u kojem živimo, takvih je jako puno, a nama su najvažnija djeca, kojima je pomoć zaista neophodna. Jedan od načina pomoći je i da omogućimo učenicima s posebnim potrebama da ostvare praksu u našem preduzeću, a započeli smo i sa praksom tzv. 'obroka ljubavi', koji podrazumijeva da i građani mogu da kupe hljeb koji će se donirati ugroženim kategorijama", objašnjava Dragana Popara, predstavnica kompanije Krajina klas.

Među firmama koje učestalo pomažu rad sigurnih kuća u BiH i drugih sličnih ustanova je i industrija celuloze Violeta, a koja im redovno donira neophodni higijenski materijal.

Dobro se dobrim vraća



Vrijedan primjer daje i Tvornica cipela Bema iz Banja Luke, koja je ženama žrtvama porodičnog nasilja, kao i djeci bez roditeljskog staranja koja napune osamnaest godina, spremno ponudila mogućnost zaposlenja i ostvarenja ekonomske nezavisnosti. Društvena odgovornost ove fabrike dio je njihove poslovne strategije i spremnosti da budu aktivan sudionik života zajednice:

"Svi moramo biti svjesni da se dobro dobrim vraća, mi živimo u tom uvjerenju. Moramo biti jedni uz druge i pružiti pomoć onima koji nemaju. Industrija obuće Bema radi isključivo loan poslove, s partnerima sa kojima poslujemo već godinama, tako da nama marketing nije ni potreban. Znači da se ovdje radi isključivo o našoj dobroj volji i politici kuće od samog početka. Možda je za ovakvo opredjeljenje najzaslužniji prvi čovjek fabrike Marinko Umićević, koji je još 2002. godine bio jedan od osnivača Košarkaškog kluba invalida Vrbas iz Banje Luke, s ciljem da se ovoj populaciji omogući aktivnost kakvu ranije nisu imali", kaže nam Dragana Đilas, predstavnica Beme.

Pod sloganom "Odgovorno djelovanje, dobro poslovanje”, kampanja koju tokom januara sprovodi USAID predstavlja ne samo mala i srednja preduzeća, već i velike kompanije. Među takve svakako spada Bobar, koji je u poslovnom svijetu prisutan još od 1989, a danas po obimu i raznovrsnosti poslovanja predstavlja vodeću grupaciju u Bosni i Hercegovini i ima zapaženu ulogu u regionu jugoistočne Evrope.

Bobar biznis obuhvata 26 preduzeća sa preko 35 poslovnih djelatnosti u četiri države. Posebno treba istaknuti stratešku usmjerenost Bobara ka unapređenju zajednice, ne samo u Bijeljini, već i u cijeloj BiH.

Prema riječima Danijele Filipović, urednice Radija Bobar, uz pomoć grupacije Bobar izvršena je elektrifikacija u preko 40 naselja, asfaltiranje i pošljunčavanje u 28 naselja i realizovano desetak ostalih infrastrukturnih radova. Ovome treba dodati i vodosnabdijevanje u osam naselja, te započetu izgradnju ekoloških mini-elektrana na rijeci Bistrici i Željeznici. Grupacija vodi stalnu brigu o edukaciji i standardu svojih zaposlenika, omogućila je preko 1000 stipendija za učenike i studente, zapošljava pripravnike, a nezaobilazna je i kao sponzor brojnih sportskih klubova i kulturnih manifestacija. Kao kuriozitet navedimo da građani Bijeljine, semberskog gradića u kojem inače ne djeluje pozorište, zahvaljujući sponzorstvima ove kompanije mogu gledati gostujuće teatarske i baletne predstave.

Kada se spoje etika i poslovanje



Iako je društveno odgovornom poslovanju u našoj zemlji evidentno skloniji privatni sektor, zanimljiv primjer pronalazimo u Brčkom, gdje JP 'Komunalno' pokazuje na koje sve načine je moguće iskazati filantropski duh.

"Obično se nakon našeg redovnog održavanja zelenih površina sakupi dosta ogrjevnog materijala, koji se u saradnji sa Centrom za socijalni rad vozi najugroženijim porodicama na području Brčko distrikta. To su ogromne količine drveta, nekoliko hiljada kubika godišnje, s obzirom da su u našoj nadležnosti i parkovi i šume pored puteva. Jedna od naših strategija je i zapošljvanje pripadnika romske manjine, a trenutno ih je deset kod nas zaposleno za stalno. Romskoj zajednici, koja na području Brčko distrikta broji preko 2000 članova, pružamo pomoć i na druge načine. Godišnje preko 200.000 KM namijenimo različitim sponzorstvima, a naš vozni park često će se naći na usluzi kada je potrebno izvršiti prijevoz za neke od ugroženih kategorija", s ponosom ističe Nikola Simikić, zamjenik direktora ovog brčanskog javnog preduzeća, koje je u 2012. nagrađeno u akciji Najbolji poslodavac za osobe sa invaliditetom.

Kada spojimo etiku i poslovanje, dobijamo prave rezultate, mišljenja je i mlada ekspertica za društveno odgovorno poslovanje Lejla Sivić, kojoj je ovo područje tema magistarskog rada

"Preduzeća moraju snositi dio odgovornosti, s obzirom na to da ona jesu dio društva, a kao takva ne bi trebala raditi samo za sebe. Firma koja želi biti društveno odgovorna trebala bi, najprije, identificirati probleme koji su vidljivi u društvenoj zajednici u kojoj djeluje, te pronaći načine da ih kroz svoje poslovanje umanji. To se odnosi i na potencijalne otežavajuće okolnosti koje nastaju djelovanjem firme, što se može vidjeti iz primjera ekološki odgovornog poslovanja. Meni se posebno sviđa primjer Tvornice cipela Bema koja je, zaposlivši predstavnike ugroženih kategorija, stvorila novu vrijednost. Dali su doprinos ekonomskom osnaživanju tih osoba, stvorili novu radnu snagu u svom kolektivu, te pomogli društvu u cjelini. Svako preduzeće bi moglo biti odgovorno u domenu kojim se bavi. Tako npr. drvoprerađivačke firme moraju voditi brigu o šumama, proizvođači osvježavajućih pića brinuti o zaštiti voda, dok recimo kompjuterske kompanije mogu davati besplatne kurseve za djecu. Na taj način stvara se ravnoteža između uzimanja i davanja, etičkog i ekonomski isplativog", zaključuje.

Sve više preduzeća i kompanija uvjerile su se u praktičnu istinitost ove teorije. Nadamo se da ovi slučajevi nekome poslužiti kao motiv za odgovornije djelovanje u društvu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: